Snažna oluja Johannes stigla na sjever Europe Oluja Johannes stigla je u Švedsku i već od ranih jutarnjih sati subote donijela orkanske udare vjetra i obilne snježne oborine, posebno u planinskim područjima na sjeveru zemlje, prenose tamošnji mediji. Prema podacima SMHI-ja, najteže je pogođen pojas od Jämtlanda prema planinama Norrbottena, gdje su izmjereni udari vjetra do 150 kilometara na sat, što odgovara jačini uragana. "Ostanite kod kuće" "Ostanite unutra", poručio je meteorolog Kjell Lund, naglašavajući da su jutros iznad Stekenjokkea zabilježeni udari usporedivi s uraganom. 👉https://x.com/Flipa_storm/status/2004535282973200645

Oluja #oluja #Thompson https://www.youtube.com/watch?v=89FB43fRabw

Jedan od najvažnijih hrvatskih konzervativnih novinara Tihomir Dujmović na Facebooku je objavio objavu povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 30. obljetnice VRO Oluja. "HRVATSKI HEROJI, HVALA VAM! U samu zoru današnjeg dana, prije 30 godina svanula je toliko čekana sloboda hrvatskom narodu. Sa prvim zracima sunca zagrmjeli su hrvatski topovi i otjerali agresorsku bandu koja je četiri godine ubijala Hrvate na okupiranom hrvatskom tlu, koja je htjela oteti dio Hrvatske i pripojiti je Srbiji, dok je prije toga svaku Jugoslaviju pretvarala u veliku Srbiju, stvarajuci kraljevsku poziciju upravo za hrvatske Srbe. “ Oni su, hrvatski Srbi, a ne Srbijanci bili glavna poluga Titovoj vlasti”, učio me pred 35 godina veliki Ante Ciliga upirući prstom u centralne vojne i obavještajne službe koje je baš njima Tito davao. Komunist, nota bene ljevičar, ali Hrvat, sjajni Ante Ciliga! Žurim reci da to ne vrijedi za sve hrvatske Srbe, njih je gotovo devet tisuca bilo u redovima hrvatske vojske o ovom ratu, gotovo stotinu je poginulo u redovima hrvatske vojske. To ne smijemo izgubiti iz vida. Ali i onu raniju hrvatsku državu počeli su rušiti od prvog dana, 50 godina kasnije opet ce baš oni podići oružje kad se počela stvarati država, da bi danas 30 godina kasnije opet iz redova vodstva hrvatskih Srba u današnjoj hrvatskoj drzavi stizale ocjene o njenom ustaškom karakteru ,sto se može čitati kao svojevrsni neslužbeni poziv na njeno rušenje! Opet? Jos jednom? Dakle, beogradski naputak je jasan: do posljednjeg daha, u svim mogucim opcijama: borimo se sadržajno protiv hrvatske države! Ne samo kao cetnici! Ne samo kao partizani! Čak i danas kad smo dio te vlasti, kad nam plaća što poželimo, kad nam ugađa na svakom koraku, kad žmiri gdje ne bi smjela, kad radi enormne ustupke kakve nikad nitko jednoj manjini nije radio, ali ipak nas se ne pita bas za sve! Ni takva ne valja! Tko god je vodi od Pavelica, preko Tudmana do Plenkovica, za Beograd je isti. A Beograd oduvijek navigirao hrvatske Srbe! I danas. Rušite je braćo,jer se radi o meritumu. Nije vazno kakva je, problem leži u tome sto se radi o - hrvatskoj državi! Ni jedna ne valja! No, danas kad hrvatske vojne posade sjede u moćnim njemačkim leopardima, a nadlijece nam nebo hrvatska eskadrila rafala,dok pola milijuna mladih kliče hrvatstvu, nema straha.To je samo pao snijeg ali i ovaj puta,ne da prekrije brijeg…. U riječ , šampanj u ruke braćo, duboki, vječni, trajni naklon i iskrena zahvalnost, do neba zahvalnost hrvatskoj vojsci sto nam je donijela slobodu i možda po prvi put u povijesti, na sav taj lavež sto nas mrzi od kad nas ima, odmahnimo rukom. Ponosu dajmo prostora, oduševljenju dajmo oduška, samopouzdanju dajmo zraka, istinska hrvatska država, trajnija i vrednija od zlata, ovo jutro se u punini rodila….dragome Bogu hvala…. https://www.facebook.com/100014082065946/posts/2208409306305117/?mibextid=rS40aB7S9Ucbxw6v

Sjećanje na poginulog bojnika Gromova Stjepana Hrvojića – Pepu Predsjednik sisačkog Gradskog vijeća Tomislav Kralj je, kao izaslanik župana Ivana Celjaka, na mjesnom groblju u sisačkom naselju Sela sudjelovao u odavanju počasti poginulom bojniku 2. gardijske brigade „Grom“ Stjepanu Hrvojiću Pepi. Organizator je tradicionalno ŠNK Hajduk Sela, koji uz sjećanje na grobu, godinama organizira i „Memorijalni turnir Stjepan Hrvojić – Pepo. STJEPAN HRVOJIĆ (22.11.1963.-4.8.1995.) tijekom 1990.godine dragovoljno pristupa u pričuvni sastav MUP-a Republike Hrvatske, a po osnivanju jedinice za posebne namjene PU Sisak početkom 1991.god. postaje njen djelatnik. Osnivanjem postrojbi ZNG-a u Sisku je 5.6.1991.god. osnovana od dijelova jedinice za posebne namjene PU Sisak 2.bojna 2.gardijske brigade. Potpisuje djelatni ugovor te je postavljen za zapovjednika 2.voda, 3.pješačke satnije. Prva bojna iskustva stječe na bojišnicama Banovine( Glina, Kozibrod, Blinjski Kut, Sunja) te na bojištima Bosanske Posavine, Dubrovnika, Like, Zadra, Novigrada i operacije “OLUJA”. Tijekom bojnih akcija, na navedenim bojištima se pokazao kao hrabar i odlučan borac te je uživao ugled i poštovanje. 1992.godine postavljen je za pomoćnika zapovjednika 3.satnije za političku djelatnost, a od 1.11.1993.godine postavljen je na dužnost zapovjednika bojne za politička djelovanja. Poginuo je 4.8.1995.godine u operaciji “OLUJA” u mjestu Kolonija kraj Petrinje. Za svoj doprinos u ratu više je puta nagrađivan, pohvaljivan i odlikovan Redom kneza Domagoja s ogrlicom, Spomenicom Domovinskog 1990.-1992., Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, Pisanom pohvalom generala Slobodana Praljka, Nagradnom plaćom zapovjednika 2.gradijske brigade, Zahvalom s zlatnom plaketom “Grom”, Pisanom zahvalom zapovjednika 2.gardijske brigade. Posmrtno mu je dodijeljen čin bojnika. https://www.sisak.info/2025/08/06/sjecanje-na-poginulog-bojnika-gromova-stjepana-hrvojica-pepu

“Da 91g. nismo išli Hrvate napadati tenkovima, ne bi 95g. bežali na traktorima. …Dragi moji Srbi, rat nije počeo 05.08.1995 nego 1991. Kad smo uz pomoć JNA proterali 550 000 Hrvata i srušili 1436 sakralnih katoličkih objekata, ni jedna crkva nije ostala na zemlji na okupiranoj teritoriji. Od 91g. do 95g. smo svakodnevno bombardovali Hrvatsku, sravnili Vukovar sa zemljom, okupirali 20% teritorije, proterali Hrvate iz okupiranih teritorija, veličali velikosrpsku politiku… Ove slike proteranih Srba su tužne i bolne, ali prstom treba uperiti u drugom pravcu. Šta bi ste rekli o Nemcima kada bi gledali slike i snimke njihovih izbeglica posle WWII, šta bi ste rekli kada bi oni krivili druge za svoju tragediju?! Rekli bi ste: “NE sami ste krivi, podržavali ste Hitlera i radili zločine, zato su Vam se desile izbeglice…” Isto kao i nama 95te. 98% Srba je podržavalo Miloševića.🖕 Shvatate li razmere nenormalne politike Beograda iz 90-ih? Znate li da dokle god mi sami ne osudimo naše zlotvore i zabranimo im bavljenje politikom, javno istupanje i bavljenje državnim funkcijama, od srbije nikada ništa neće biti. Nema, to nije popularno, to je obavezno... Da Srbija ima državnike i političare sa vizijom ne bi na skupovima povodom “Oluje” prognanom i unesrećenom narodu pričali laži i zablude, već bi rekli surovu istinu: “Politika srpskog nacionalizma Vas je dovela tu gde jeste. Prevareni ste. Poraženi ste…” Srbija se nije suočila sa bliskom prošlošću ni po jednom pitanju. Srbija nije naučila ništa ni iz jednog svog poraza. Srbija nije razumela ni svoje ni tuđe rane. Srbija luta, boji se da se suoči sa realnošću i dalje živi u mržnji. I dan danas gradimo zidove umesto mostove. Hrvatska je nudila Z4 plan! Zašto ste to odbili? Pitajte svoje roditelje, možda znaju nešto o tome … A ovaj vam je sada na vlasti pa vi gledajte gde je problem. https://youtu.be/vu5qvsloewU “Oluje” nikada ne bi bilo, i sve izbeglice bi živele i dalje na svojim imanjima u Hrvatskoj, da ih nisu "oslobađali" Milošević, Šešelj i Vučić, sa granicom Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica. Snimano filmove “Dara iz Jasenovca”… “Oluja”… Nisam gledao ta sranja, pa da pitam … Da li je u početku filma “Oluja” prikazan Vučić dok drži miting u Glini i govori Srbima kako ne treba da prihvate plan Z4? Da li je prikazana srpska policija koja po naređenju srpskih vlasti brani nesrećnom narodu da uđe u Srbiju? Ko glumi one što naplaćuju izbeglicama vodu pored puta? Ko glumi pokojnog Babića kako pred Haškim tribunalom priznaje krivicu i traži oprost od Hrvatskog naroda, ima li te uloge u filmu? Nije prošlo sto, nego 30 godina. Ima nas mlađih, živih i ne sasvim senilnih koji se sećamo kako ste te izbeglice dočekali, kako ste im naplaćivali vodu, kako ste mlađe izdvajali i gurali ih nazad u sukob.... Dokle god je među ovim narodom masa prevrtljivih govan@ koja bi za siću prodala i rođeno dete, čemu smo svedoci godinama, “sendvičari”, “botovi”… dotle od Srbije nema ništa. Današnja srpska politika je ista kao 90tih, ratohuškačka, i danas još očevi planiraju “dogodine u Kninu”, “dogodine u Prizrenu”, “kad se srpska vojska na Kosovo vrati”… a onda kukate kada deca “ni kriva ni dužna” voze traktore put Bestragije, gde im naplaćujete i vodu. Umesto što svoju rođenu decu trujete pričama o nekavim herojima, legendama, srpskom svetu…bolje bi bilo da im govorite o tome da u Evropi već skoro 30 godina ne postoje granice i da se ljudi tamo dele uglavnom na dobre i loše a nikako po nacionalnoj, verskoj ili rasnoj osnovi.“ piše: Veljko Mladenović

"Učinili smo veliki napor da se mladi senzibiliziraju, da znaju što je Oluja i Domovinski rat" Jedno od najtežih bojišta prije 30 godina bilo je ličko ratište. U akciji koja je trajala 84 sata poginulo je 68 branitelja. Njima u čast danas su položeni vijenci i zapaljene svijeće na prijevoju Ljubovo, između Korenice i Gospića. Postrojbama je zahvalnice došao podijeliti resorni ministar branitelja Tomo Medved koji je i sam bio na ratištu. I za njega su ovo vrlo emotivni dani. S njim je u Gospiću razgovarao reporter Dnevnika Nove TV. "Emocije su iznimno snažne, kao da je bilo jučer, i raduje me da je ovako veliki broj hrvatskih branitelja, ratnih zapovjednika prisutan u svim programima", rekao je Medved. Komentirao je izjave Milorada Pupovca koji je poručio da je kolovoz vrlo težak za Srbe u Hrvatskoj i da se osjećaju posebno nelagodno u te dane. "Srpska manjina u Hrvatskoj, nažalost, nije slušala Tuđmana" "Kolovoz je mjesec činjenica, istine, pobjede. Republika Hrvatska je nakon četiri godine okupacije, uslijed velikosrpske agresije, kroz veličanstvenu operaciju Oluja oslobodila okupirani teritorij. Hrvatska vojska pokazala je profesionalnost i sposobnost", rekao je. "Ono što je važno kad govorimo o srpskoj nacionalnoj manjini u Hrvatskoj je da, nažalost, nisu poslušali predsjednika Tuđmana i njegov poziv. Slušali su svoje lidere iz Beograda koji su ih držali četiri godine gotovo zatočene na privremeno okupiranom teritoriju i u konačnici im zapovjedili da napuste Republiku Hrvatsku, a hrvatska vlada ih je pozivala da se vrate", dodao je. "Mladi o ratu znaju više nego ikad prije" Predsjednik Zoran Milanović nije održao govor u Kninu. Na pitanje je li to trebao učiniti, Medved je odgovorio da je to pitanje za Predsjednika i njegov ured. "Ja sam u Kninu kao ministar devet godina, predsjednici Vlade i Sabora su ondje svake godine. Ministarstvo je nositelj programa i svake godine organiziramo veličanstveno obilježavanje, a ove godina na poseban način", poručio je Medved i zaključio da mladi o Domovinskom ratu znaju više nego ikad prije. "Učinili smo veliki napor da se mladi senzibiliziraju, da znaju što je Oluja i Domovinski rat", zaključio je.

Sretna vam jubilarna, 30. obljetnica Vojno-redarstvene operacije (VRO) Oluja

"OLUJA" Operacija Oluja (4. – 7. kolovoza 1995.) jedna je od najvažnijih i najkontroverznijih vojnih operacija u suvremenoj hrvatskoj povijesti. Bila je ključna u završnici Domovinskog rata i omogućila Hrvatskoj da ponovno uspostavi suverenitet nad velikim dijelom teritorija koji je bio pod kontrolom srpskih pobunjenika još od 1991. Od 4. do 7. kolovoza 1995. 📍 Gdje? Glavnina operacije bila je usmjerena na Krajinu, osobito područje oko Knina, koje je bio „glavni grad“ samoproglašene Republike Srpske Krajine (RSK). Uključivala je i operacije u Lici, Banovini, Kordunu te dijelovima sjeverne Dalmacije. 🎯 Cilj operacije: Povratiti teritorij pod kontrolom RSK, koji je bio pod okupacijom od 1991. Uspostaviti ustavnopravni poredak RH na cijelom teritoriju. 🪖 Tijek i rezultat operacije U operaciji je sudjelovalo oko 130.000 pripadnika HV-a i MUP-a, a protiv njih je bilo raspoređeno oko 30.000 vojnika RSK. Knin je oslobođen već 5. kolovoza – taj dan se danas obilježava kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja. Operacija je završena u roku od 85 sati, s odlučujućom hrvatskom pobjedom. Nakon Oluje, Hrvatska je ponovno uspostavila kontrolu nad oko 10.400 km² ili 18,4% teritorija države. 🔄 Posljedice: 🟢 Pozitivne: De facto okončanje rata u Hrvatskoj. Omogućeno mirovno rješenje i za Bosnu i Hercegovinu – ubrzalo put prema Daytonskom sporazumu. Ojačana međunarodna pozicija Hrvatske. 🔴 Negativne i kontroverze: Masovno izbjeglištvo srpskog stanovništva – između 150.000 i 200.000 Srba je napustilo Hrvatsku (dobrovoljno ili iz straha). Bilo je pojedinačnih zločina nad civilima, pljačke i paleži, koje su osudili hrvatski državni vrh i međunarodna zajednica. U Haagu su zbog navodnog "zajedničkog zločinačkog pothvata" optuženi generali Ante Gotovina, Mladen Markač i Ivan Čermak, no oslobođeni su 2012. godine nakon žalbenog postupka – presuda je potvrdila legitimnost Oluje kao vojne operacije. 🇭🇷 Današnji značaj: Oluja je i dalje važan simbol hrvatske slobode i neovisnosti. Danas se slavi kao državni praznik – 5. kolovoza u Kninu se tradicionalno održava središnja svečanost. ⚖️ Politička pozadina i kontekst 1. Međunarodna situacija prije Oluje: Godine 1995. međunarodna zajednica bila je sve manje tolerantna prema statusu quo u bivšoj Jugoslaviji, posebno nakon masakra u Srebrenici (srpanj 1995.). Hrvatska je imala političku podršku SAD-a, osobito kroz vojni program obuke i savjetovanja "MPRI". Postojao je neslužbeni pristanak međunarodne zajednice da Hrvatska vojno riješi pitanje RSK, uz uvjet ograničenog trajanja i što manje civilnih žrtava. 2. Uloga hrvatskog vodstva: Predsjednik Franjo Tuđman i vrh HV-a planirali su operaciju kao završni čin za oslobađanje teritorija, uz diplomatski pritisak da se izbjegne dugotrajni rat. Paralelno se pokušavalo pregovarati (npr. Plan Z-4, koji su Srbi odbacili), ali bez rezultata. 🧠 Vojna taktika i izvedba 1. Ključne snage: HV (Hrvatska vojska) i specijalne jedinice MUP-a – oko 130.000 ljudi. Komandanti: Ante Gotovina (Južno bojište), Ivan Čermak, Mladen Markač, Petar Stipetić, itd. 2. Glavne bojišnice: Napad iz više pravaca: Lika, Kordun, Banovina, sjeverna Dalmacija. Glavni cilj: okružiti i slomiti obranu oko Knina, a zatim osloboditi ostale dijelove. 3. Brzina i učinkovitost: Operacija je trajala samo četiri dana – što je iznenadilo i protivničku stranu i međunarodne promatrače. Koristila se taktika iznenadnog masovnog udara, koordiniranog napada iz više smjerova, čime je RSK brzo slomljena. 🧭 Uloga stranih sila i reakcije 🔹 SAD: Iako nisu izravno sudjelovali, Amerikanci su kroz MPRI savjetovali Hrvatsku o modernizaciji oružanih snaga. Neizravna podrška SAD-a uoči i nakon Oluje. 🔹 UN i EU: U početku zabrinuti zbog izbjegličke krize i izvješća o zločinima. No kasnije su prihvatili operaciju kao čin legalne reintegracije teritorija. 🔹 Srbija: Milošević se distancirao od Knina, svjestan da bi izravan rat s Hrvatskom doveo do daljnjih sankcija i moguće intervencije NATO-a. 🔥 Posljedice za BiH i kraj rata Oluja je slomila RSK, ali i omogućila vojnu ofenzivu u Bosni, tzv. Maestral i Južni potez, u suradnji s Armijom BiH. To je dovelo do sloma bosanskih Srba i natjeralo ih za pregovarački stol. Daytonski sporazum (studeni-prosinac 1995.) formalno je završio rat u BiH. 🚨 Kontroverze i zločini Nakon vojne pobjede, došlo je do paleža sela, ubojstava civila i staraca, pljački – osobito na Kordunu i Banovini. Hrvatska država nije naredila te zločine, ali ih nije odmah efikasno spriječila. Gotovina i Markač su optuženi u Haagu, ali oslobođeni jer nije dokazana zapovjedna odgovornost. 📆 Današnje obilježavanje kolovoza je državni praznik: ➤ Dan pobjede i domovinske zahvalnosti ➤ Dan hrvatskih branitelja Glavna proslava održava se svake godine u Kninu uz vojnu paradu, polaganje vijenaca, mise i nastupe.

Crnogorci primili poziv za mimohod, pa ga odbili, a sada je otkriveno tko je i zašto donio takvu odluku Crnogorski ministar obrane Dragan Krapović odlučio je da predstavnici njegova ministarstva i vojske ne prisustvuju obilježavanju 30. godišnjice operacije “Oluja”, pa je na vojnoj paradi u Zagrebu tu zemlju predstavljala otpravnica poslova u veleposlanstvu Crne Gore u Hrvatskoj, pišu u petak podgoričke Vijesti. Upravo je zbog izjava crnogorskog ministra obrane Dragana Krapovića o brodu Jadran i ploči u logoru Morinj došlo do pogoršanja diplomatskih odnosa Hrvatske i Crne Gore u siječnju 2024. godine. Tada je, prilikom posjeta Crnoj Gori, hrvatski ministar obrane Ivan Anušić otkazao planirani susret s Krapovićem, zbog — kako je tada naveo Anušić — njegovih izjava “prije svega o školskom brodu Jadran, te izjavama o spomen-ploči u bivšem logoru Morinj”. “Te izjave su u suprotnosti s našim stavovima i za nas su potpuno neprihvatljive, te smo jasno dali do znanja da za sada nema smisla održavati taj sastanak. Naši stavovi o tim temama, koje su za Hrvatsku veoma važne, nisu se mijenjali godinama, ali je problem u tome što su se stavovi određenih dužnosnika iz Vlade Crne Gore promijenili”, priopćio je tada Anušić. Krapović je prethodno u jednoj televizijskoj emisiji izjavio da, sukladno potpisanim sporazumima nakon raspada Jugoslavije, Hrvatska nema pravo tražiti školski brod Jadran i da nisu spremni pregovarati o vlasništvu. U vezi sa spomen-pločom u bivšem vojnom logoru Morinj, Krapović je rekao da je postavljena na pogrešan način, da natpis ne odgovara činjenicama te da bi ploču trebalo zamijeniti drugom s odgovarajućim tekstom. Nakon tog diplomatskog incidenta, Crna Gora je sredinom prošle godine usvojila Rezoluciju o genocidu u logorima Jasenovac, Dachau i Mauthausen. Na tu odluku Hrvatska je reagirala nizom diplomatskih nota, a trojica crnogorskih visokih dužnosnika — predsjednik parlamenta i čelnik prosrpske desnice Andrija Mandić, prosrpski zastupnik Milan Knežević i potpredsjednik crnogorske vlade Aleksa Bečić — proglašeni su nepoželjnima u Hrvatskoj. Bečić je inače čelnik Demokratske Crne Gore, stranke desnog centra kojoj pripada i crnogorski ministar obrane Dragan Krapović. Situacija je kulminirala u prosincu prošle godine kada je službeni Zagreb blokirao zatvaranje poglavlja 31 (vanjska, sigurnosna i obrambena politika) u pregovorima Crne Gore s Europskom unijom, te je u obliku non-papera iznio zahtjeve za rješavanje nekoliko pitanja koja smatra otvorenima i za koja tvrdi da narušavaju međusobne odnose dviju država. https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/crnogorci-primili-poziv-za-mimohod-pa-ga-odbili-a-sada-je-otkriveno-tko-je-i-zasto-donio-takvu-odluku-ta-je-tema-posebno-osjetljiva-15609279

Nakon pisanja portala Direktno DORH pokrenuo postupak protiv majora JNA Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) pokrenulo je postupak protiv majora JNA i oficira pobunjeničke srpske vojske u Domovinskom ratu. U pitanju je major Bauk kojeg se sumnjiči za moguće počinjenje ratnih zločina i saznanja o počiniteljima istih. On je nekoliko dana uoči vojno-redarstvene akcije Oluja prijetio Hrvatima čak i u TV izjavama. Sada navodno živi u Hrvatskoj, na području Gračaca pod imenom Rade Drezgić. Također, navodno prima i hrvatsku mirovinu, a navodno na njegov račun sjedaju i proračunski poticaji za njegov OPG. Kaznenu prijavu Državnom odvjetništvu ranije je podnio nezavisni zastupnik skupštine Zadarske županije Mate Lukić, a o majoru Bauku nakon prijave je pisao i portal Direktno. Izbrisao sporne fotografije "Majore, dalje će institucije RH odraditi svoje. Ne znam jesu te odveli, ali ako nisu brzo će. Ispričaj sve što znaš. Olakšaj si savjest", napisao je Lukić na svom Facebook profilu nakon što je DORH pokrenuo istragu. Major Rade Drezgić, prema dostupnim podacima, se tako i zvao i ranije, a iz nekog čudnog razloga za TV se predstavljao "majorom Baukom". Prema dokumentima zarobljenima nakon Oluje Drezgić je od svibnja do kolovoza 1995. bio zapovjednik 2. pješačke brigade u Kistanjama 7. sjevernodalmatinskog korpusa vojske tzv. RSK. Uoči Oluje prijetio je Hrvatima i priviđale su mu se ustaše: Sada živi u Hrvatskoj pod drugim imenom i prijavljen je DORH-u. 🔗👇 https://direktno.hr/direkt/uoci-oluje-prijetio-je-hrvatima-i-prividale-su-mu-se-ustase-sada-zivi-u-hrvatskoj-pod-drugim-imenom-i-prijavljen-je-dorh-u-376707/ Podsjetimo, nakon što je dobio upit portala Direktno Drezgić je neke od fotografija uslikane tijekom Domovinskog rata na kojima nosi odore pobunjeničkih postrojbi izbrisao sa svog Facebook profila. Opširnije 👇 https://direktno.hr/direkt/nakon-pisanja-portala-direktno-dorh-pokrenuo-postupak-protiv-majora-jna-ispricaj-sve-sto-znas-377135/

GENERALOVE SUZE 'Godinama su mladi ljudi živjeli u dolini smrti. Mnogi su stradali i svaki put i svugdje se trebamo s pijetetom sjetiti tih ljudi koji su svoje živote ugradili u temelje naših oružanih snaga i naše domovine' Dok je nakon svečanog mimohoda u pozadini svirala Thompsonova pjesma "Ako ne znaš šta je bilo", naše kamere ulovile su Antu Gotovinu kako briše suze. I dok mu je Dajana Šošić htjela postaviti pitanja za vrijeme emisije uživo, Gotovina je poželio čuti pjesmu do kraja prije razgovora. Vidno su ga svladale emocije, a zatim je svu svoju pažnju posvetio našoj reporterki. Na pitanje što ga je najviše dojmilo na mimohodu, rekao je: "Ovaj mimohod je dokaz da važne datume i simbole države na jedan svečan i veličanstven način samo mogu obaviti naše oružane snage. Time su oni i čuvari tradicije. Njihova glavna i temeljna zadaća je čuvanje naše suverenosti i naše sigurnosti", rekao je. Oduševljen je što je bio s njima. Živjeli u dolini smrti "To je bio jedan lijepi početak priče u početku Domovinskog rata. Naše oružane snage su ustrojene da bi nas obranile od agresora. Godinama smo to radili. Godinama su mladi ljudi živjeli u dolini smrti. Mnogi su stradali i svaki put i svugdje se trebamo s pijetetom sjetiti tih ljudi koji su svoje živote ugradili u temelje naših oružanih snaga i naše domovine. i mnogi koji su izgubili zdravlje i koji nose trajni biljeg, vidjeli smo ih danas. Sretan sam što sam proveo ovaj dan zajedno s njima, i s borcima i s mladim ljudima", rekao je. Na pitanje gdje je bio na današnji dan prije 30 godina, je li bio na slavnom brijunskom sastanku kaže: "Vjerojatno to", rekao je i dodao da je to bio početak kraja rata. Prođe li mu kroz glavu što bi bilo da smo imali ovo u Domovinskom ratu, kaže: "Što bi bilo kad bi bilo, nije bilo, ali imali smo ono što smo imali i s time smo izvršili zadaću. Oslobodili zemlju od agresora, učinili je sigurnom i zemlju slobodnih ljudi za sve koji žele živjeti s nama, poštivati naše zakone i naše simbole", dodao je. Osim što je Oluja bila velika pobjeda, za Gotovinu je to bilo i privatno lijepo razdoblje jer se oženio. "Pa da, to je život", rekao je s osmijehom. #Mimohod #obljetnica #Hrvatska #sjećanja #AnteGotovina Link 🔗 👇 https://net.hr/danas/rtl-danas/je-li-ovo-najemotivniji-prizor-mimohoda-ante-gotovina-se-slomio-i-zaplakao-ed88c15e-6e37-11f0-9658-9600040c8f8e

Svečani vojni mimohod u Zagrebu! 🇭🇷 Povodom 30. obljetnice VRO “Oluja”, Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja – glavni grad postaje središte ponosa i zajedništva! 📅 Četvrtak, 31. srpnja 2025. 📍 Ulica grada Vukovara (od Avenije Marina Držića do Savske ceste) 🕔 Početak u 17:00 sati Pozivamo sve građane da svojim dolaskom podrže Oružane snage RH i budu dio ovog povijesnog događaja koji simbolizira snagu 🇭🇷. Više informacija na 🔗✌️ https://www.morh.hr/svecani-vojni-mimohod-u-zagrebu-u-cast-vro-oluja/