Što Norveška radi drugačije? AI, tehnologija i 100% odaziv na vojnu obuku

U Oslu su otvorene teme koje mijenjaju obranu danas: umjetna inteligencija, kvantno računarstvo, zaštita mora i iskustva obvezne obuke (6–18 mjeseci).

#Hrvatska #obrana #NATO

Izvor videa: MORH (press) | Montaža i obrada zvuka: Euforija portal

Njemačka vojska predstavila je novi padobranski sustav EPC-B kao tehnološki napredak koji bi trebao povećati sigurnost padobranaca. No, internim dokumentima njemačkog saveznog ureda za vojnu opremu, koje je objavio njemački medijski portal Tagesschau, otkrivaju se ozbiljni problemi i rizici povezani s tim padobranom.

Dok službene objave naglašavaju uspješno testiranje i sigurna slijetanja, interni izvještaji govore o trajnim sigurnosnim rizicima. Posebno je problematično istovremeno iskakanje iz oba bočna vrata transportnog aviona A400M, što često prouzročuje sudare padobranskih kupola i opasne zapetljaje užadi. Takve situacije nije moguće u potpunosti kontrolirati i predstavljaju ozbiljnu prijetnju životu padobranaca.

Interni dokument Saveznog ureda za opremu, informacijsku tehnologiju i podršku u službi Bundeswehra (BAAINBw), koji je dostavljen na uvid NDR-u, WDR-u i Süddeutsche Zeitungu (SZ), prikazuje potpuno drukčiju sliku novog padobrana. Jedan pukovnik vrlo jasno opisuje dosadašnja iskustva s novim padobranskim sustavom naziva EPC-B: ''Padobran trajno predstavlja potencijalnu prijetnju fizičkom integritetu padobranaca tijekom redovitih skokova.'' Prema tom internom izvještaju, navedeni sudar kupola padobrana dvaju skakača dogodio se u ožujku 2025., tijekom vježbe padobranske pukovnije. Fotografija incidenta uključena je u dokument, ali sam incident nije detaljno opisan.

Padobran EPC-B, koji se koristi od travnja 2024. godine, trenutačno ima ograničenu primjenu – smije se koristiti samo do visine od 1000 metara, a predviđeni vijek mu je znatno skraćen u odnosu na prvobitne planove. Time nastaju dodatni troškovi, a i održavanje je skuplje nego kod prethodnog modela. Proizvođač, njemačka podružnica francuske tvrtke Safran, suočava se s kritikama zbog nedovoljnog tehničkog razumijevanja proizvoda, što usporava rješavanje problema. S druge strane, Safran tvrdi da je padobran prošao rigorozna testiranja i certificiran je za siguran rad.

Ovaj padobranski sustav dio je zajedničkog NATO projekta s Belgijom i Nizozemskom, koji bi trebao osigurati interoperabilnost među saveznicima. Međutim, tehničke razlike u sustavima navode na zaključak da interoperabilnost nije zajamčena kao ključna prednost. Problemi s padobranskom opremom nisu nova tema u njemačkoj vojsci; a zbog kašnjenja u nabavi Bundeswehr je prije nekoliko godina morao posuđivati padobrane od američke vojske. Unatoč pritiscima, ministarstvo obrane nije detaljnije komentiralo sporne nalaze. Interni izvještaj naknadno je povučen zbog administrativne pogreške i bit će ponovno razmotren.

https://www.vecernji.hr/vijesti/sok-u-bundeswehru-padobrani-koje-su-njemacka-vojska-i-nato-hvalili-opasni-su-po-zivot-vojnika-1861613

Bespilotne letjelice na bojnom polju

Predstavili dron presretač koji će minijaturnim raketama rušiti druge dronove

Tvrtka Airbus je predstavila novi sustav za borbu protiv bespilotnih letjelica, Low-Cost Air Defence (LOAD) bespilotnu letjelicu, dizajniranu za presretanje i neutralizaciju dronova i drugih bespilotnih letjelica pomoću minijaturnih projektila zrak-zrak. Za razliku od eksplozivnih bespilotnih letjelica za jednokratnu upotrebu, LOAD je višekratni obrambeni sustav namijenjen učinkovitom poboljšanju sposobnosti protuzračne obrane.

Predstavljen na sajmu DWT Unbemannte Systeme X u njemačkom gradu Bonnu, Airbus planira provesti probne letove naoružanog prototipa do kraja 2025.godine, s ciljem proizvodnje u punom opsegu do 2027. godine. Platforma se temelji na dronu Do-DT25, izvorno razvijenom za obuku projektila i simulaciju krstarećih projektila. Prilagođena verzija bit će opremljena s do tri mala projektila zrak-zrak, kao što je prikazano na konceptu Airbusa.

LOAD se lansira putem mobilnog pneumatskog katapulta, osiguravajući domet od približno 100 kilometara. Dizajniran je za ekonomičnu proizvodnju i može se povratiti pomoću padobrana za ponovnu upotrebu. Airbus opisuje sustav kao nadgledan iz zemaljske kontrolne stanice, koja koordinira dronovima na temelju radarskih podataka ili slika zračne situacije i stoga može autonomno tražiti, detektirati i, nakon odobrenja njihovog angažmana, boriti se s neprijateljskim dronovima kamikazama, prenosi portal The War Zone.

Naoružanje i strateška važnost
Iako Airbus nije otkrio točan tip projektila koji će njihov presretački dron koristiti, očekuje se da će sustav koristiti lagane i isplative projektile. Konceptne slike sugeriraju sličnost s manjim varijantama lakih višenamjenskih raketa Brimstone ili Martlet, iako Airbus nije potvrdio konačni odabir naoružanja.

LOAD je osmišljen kako bi se suprotstavio rastućoj prijetnji jednosmjernih napadačkih bespilotnih letjelica, kao što su modeli Shahed dizajnirani u Iranu, odnosno njihova ruska verzija Geran, koja se koriste u Ukrajini. Razlika u cijeni između skupih projektila protuzračne obrane i jeftinih napadačkih bespilotnih letjelica postavila je značajne izazove.

Airbus napominje, budući da svaka LOAD bespilotna letjelica može uništiti do tri bespilotne letjelice kamikaze sa svojim navođenim projektilima, one su posebno prikladne za ekonomičnu obranu od velikih rojeva bespilotnih letjelica, koje mogu zasititi i predstavljati izazove čak i za složene sustave protuzračne obrane na zemlji.

Sustav također ne podliježe američkim Propisima o međunarodnom prometu oružjem (ITAR), što znači da ne podliježe izvoznim propisima SAD-a, a to ga čini dostupnijim europskim i međunarodnim tržištima koja traže neovisna obrambena rješenja.

dnevnik.hr