paper industry, price increases, energy costs, pulp prices, geopolitical instability, European paper manufacturers, fine paper, graphic paper ## Introduction In recent weeks, the European paper industry has been navigating a turbulent landscape marked by rising energy costs, escalating pulp prices, and ongoing geopolitical uncertainties. Several prominent manufacturers have announced price increases across various ranges of graphic paper and fine paper. This article delves into the factors dri...

Yeni yıl başladı ve simracing tutkunları için muhteşem bir etkinlik kaçırılmadı: Sim Formula Europe 2026! Yani eğer bir bilgisayar ekranında hız yapmayı seviyorsanız, bu olay tam size göre. Ama tabii ki, gerçek hayatta hız yapmanın ne demek olduğunu bilmeyenlerin bu etkinliği neden bu kadar önemsediğini düşünmesi zor. Hadi gerçek olalım, kimse simülasyonda kaydedilen rekorları ciddiye almıyor, değil mi? Eğlenceli bir sürüş keyfi için sanal pistte ter dökmekse, başka bir şey! Yani, gerçek yarışları bırakıp simülasyon dünyasına dalmak isteyenler, bir sonraki etkinliği kaçırmamak için ellerini çabuk tutmalı! Çünkü sanal dünyada kazanan olmanın, gerçek hayattaki yaldızlı madalya kadar etkileyici olması gerektiğini kimse söylemedi. 🔗 https://www.realite-virtuelle.com/sim-formula-europe-2026-un-evenement-quil-ne-fallait-par-rater-en-janvier/ #

Naše pravo na pristup vlastitim osobnim podacima treba početi koristiti Izdvojit ćemo neke od životno mogućih primjera prava na pristup osobnim podacima: Primjer 1. Zaposlenik dobije otkaz. Tjedan dana kasnije podnese zahtjev bivšem poslodavcu da želi pristup svim svojim osobnim podacima u dosjeu. Bivši poslodavac ne smije ga tražiti pojašnjenje svrhe, bez obzira mogle bi li ga neke informacije koštati gubitka potencijalnog sudskog spora u budućnosti. Primjer 2. Pojedinac traži od svoje jedinice lokalne uprave pristup podacima. JLS ima o pojedincu ogromne količine podataka i argumentirano sumnja da je pojedinac svjestan o kojoj se količini podataka radi. U tom slučaju JLS može tražiti pojedinca da specificira svoj zahtjev na konkretne evidencije, obrade ili dokumentaciju. Pri tom ne smije doći do skrivanja podataka od pojedinca. Primjer 3. Bivši kandidat za radno mjesto traži pristup svojim podacima. Nesuđeni poslodavac želi izbjeći davanje pristupa bivšem kandidatu i briše njegove osobne podatke, životopis i priloženu dokumentaciju iako rokovi zadržavanja takve dokumentacije nisu protekli. U tom slučaju poslodavac je u kršenju GDPR-a. Primjer 4. Ako organizacija ima osjetljive osobne podatke pojedinca, mora osigurati sigurnost tih podataka. Npr. ne možemo slati emailom zdravstvene podatke ili isplatne liste bez prethodne enkripcije ili postavljanja lozinke na dokumente. U takvim slučajevima se može iskoristiti i USB stik poslan preporučenom pošiljkom. Primjer 5. Jedan od managera u kompaniji ima rezervirano parkirno mjesto za njegovo službeno vozilo. Međutim, vrlo često nailazi da se na njegovom rezerviranom mjestu parkira nečiji tuđi auto. Želi saznati tko je taj vozač i traži od svoje kompanije uvid u snimke video nadzora u garaži kako bi otkrio tko je "besramnik". To nije zahtjev za pristup podacima, jer manager traži uvid u tuđe osobne podatke, a za to mora imati valjani pravni temelj iz članka 6. GDPR-a. Zahtjev se odbija. Primjer 6. Pojedinac kao podnositelj zahtjeva ne mora se pozvati na članak 15. GDPR-a ili koristiti pravne termine iz GDPR-a da bi njegov zahtjev bio valjan. Dovoljno je i da napiše da želi pristup osobnim podacima koji se odnose na njega ili informacijama koje voditelj obrade ima o njemu. Primjer 7. Tvrtka X na svojim web stranicama i u Obavijesti o privatnosti objavila je dvije email adrese: jednu za opća pitanja i drugu za GDPR zahtjeve. Fizička osoba podnese svoj zahtjev za pristup podacima na prvu email adresu namijenjenu općim pitanjima. Tvrtka X mora prihvatiti zahtjev za pristup podacima kao valjan. Međutim, ako pojedinac pošalje zahtjev na email adresu koju je našao na listi provjere ispravnosti sanitarija Tvrtke X, tada se takav zahtjev ne treba smatrati valjanim. Primjer 8. Pojedinac traži uvid u snimku video nadzora Tvrtke na kojoj se on nalazi. Tvrtka ne treba vršiti identifikaciju svih snimljenih osoba, već traži dodatne informacije od pojedinca, npr. točno vrijeme i datum i dodatne informacije, kako bi identificirao pojedinca (dodat ćemo zgodno pitanje: "Kako ste bili odjeveni?"). Primjer 9. Pojedinac je sklopio ugovor s Pružateljem usluge i sad telefonskim pozivom korisničkoj službi traži pristup svojim podacima. Agent ne može znati radi li se o istoj osobi, ali Tvrtka može slanjem posebnog koda putem SMS poruke provjeriti s pojedincem njegovu autentičnost. Primjer 10. Uzimanje kopije osobne iskaznice u svrhu identifikacije pojedinca koji želi pristup svojim osobnim podacima može dovesti do rizika za tog pojedinca, krađe identiteta i smatra se neprimjerenim osim slučajeva kada je to neophodno ili u skladu s nekim propisom. To vrijedi posebno za banke, hotele, rent-a-car i sl. Također, nisu svi podaci s osobne iskaznice neophodni. Oni koji to nisu (npr. fotografija, nacionalnost, broj OI, posebni kodovi), trebaju se zacrniti. Primjer 11. Kandidat za radno mjesto predao je životopis i zamolbu. Tijekom intervjua, predstavnik potencijalnog poslodavca pisao je bilješke o kandidatu. Kandidat nakon toga traži pristup svojim osobnim podacima prikupljenim tijekom postupka selekcije. Potencijalni poslodavac dužan je dati pristup osobnim podacima koje je kandidat dao putem životopisa i zamolbe, kao i sažetak bilješki uključujući i osobne dojmove o kandidatu. I još puno primjera je navedeno u odličnom dokumentu prijedlog Smjernica EDPB (European Data Protection Board) o pravu na pristup osobnim podacima, koje su na javnoj raspravi. Svatko tko želi, može sudjelovati na javnoj raspravi, kao i pročitati prijedlog EDPB Smjernica: https://edpb.europa.eu/our-work-tools/documents/public-consultations/2022/guidelines-012022-data-subject-rights-right_en Photo by Yan Krukov from Pexels #gdprcroatia

One of the most neutral countries on earth just took a side — and it wasn't the one Washington expected. Swiss Defence Minister Martin Pfister told the SonntagsZeitung that US and Israeli air strikes on Iran violate international law. The Swiss Federal Council considers the attacks a breach of the prohibition on the use of force under the UN Charter. Pfister also said Iran's retaliatory actions violated the same principle. He warned that Europe could be drawn into the conflict through terrorist attacks or a refugee wave, and noted that Switzerland had hosted two rounds of indirect US-Iran talks before the strikes, but diplomacy failed. While he doesn't believe Switzerland is directly threatened by Iranian missiles, he did not rule out collateral damage. Switzerland is not alone. German Vice Chancellor Lars Klingbeil said he has "serious doubts this war is legitimate under international law" and declared Germany will not participate. Spain also denounced the strikes as illegal.

data protection, European Data Protection Day, data privacy rights, cybersecurity measures, GDPR compliance, data protection responsibilities, user awareness, companies and data protection, digital security practices --- January 28 marks a significant date in the realm of data security—the European Data Protection Day. Established by the European Commission, the Council of Europe, and national data protection authorities, this day serves as a reminder of the critical importance of safeguarding...

Iz vojarne u Kninu ispraćeno je 50 pripadnika #OSRH koji se upućuju u Poljsku u sklopu NATO aktivnosti prednjih kopnenih snaga. Njihove aktivnosti usmjerene su na razvoj borbene spremnosti i jačanje suradnje s NATO saveznicima kroz zajedničku obuku i vježbe, čime Hrvatska vojska aktivno doprinosi kolektivnoj sigurnosti Europe. Pripadnicima 17. HRVCON-a želim da uspješno obave svoje zadaće i siguran povratak u 🇭🇷!

Endesa, data breach, cybersecurity, customer data protection, unauthorized access, data security incident --- ## Introduction In an alarming turn of events, Endesa, one of Europe's leading energy companies, has reported a serious data breach that raises significant concerns about cybersecurity and the protection of personal information. The breach has reportedly allowed unauthorized access to the company's commercial platform, resulting in the exposure of sensitive customer data, including na...

Quel téléphone pourrait bien surpasser l’iPhone en Europe ? 🤔 Apparemment, c'est le Galaxy A56. En 2025, ce smartphone de milieu de gamme a mené les ventes, avec 46,6 millions d'unités expédiées. C'est drôle, non ? Alors que le marché des smartphones a légèrement baissé, Samsung a réussi à rester en tête. Ça ne change pas grand-chose à ma vie, mais bon, c'est toujours intéressant d'observer ces tendances. Peut-être que l’avenir des smartphones n’est pas si ennuyeux après tout... Vous pensez que ça va changer quelque chose ? https://www.tech-wd.com/wd/2026/02/25/%d9%87%d8%a7%d8%aa%d9%81-%d9%85%d9%86-%d8%a7%d9%84%d9%81%d8%a6%d8%a9-%d8%a7%d9%84%d9%85%d8%aa%d9%88%d8%b3%d8%b7%d8%a9-%d9%8a%d9%82%d9%88%d

Poljska: Otkrili smo tajne ruske tunele koji vode u Europu! Rusija šalje migrante kroz podzemne tunele iz Bjelorusije u Europu kao dio hibridnog rata protiv Zapada. Bjelorusija, država koju smatraju marionetom Vladimira Putina, na čijem je čelu diktator Aleksandar Lukašenko, angažirala je stručnjake s Bliskog istoka, s ‘visokom razinom ekspertize‘, za projektiranje i kopanje tunela, rekli su poljski dužnosnici za The Telegraph. Ova taktika označava novu eskalaciju kremaljskog hibridnog rata protiv Europe, u kojem je Minsk pokušao prebaciti desetke tisuća migranata preko istočne granice Poljske. Poljski izvori navode kako su specijalisti koji su projektirali i kopali tunele imali ‘visoku razinu stručnosti‘. Iako je teško sa sigurnošću utvrditi koje su skupine sudjelovale, kao mogući akteri spominju se kurdski borci, Islamska država te iranske paravojne skupine. https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/poljska-otkrila-podzemne-tunele-iz-bjelorusije-ruski-hibridni-rat-eu-15683016

Rusi manijakalno kupovali nekretnine po Europi. Sada su ih pretvorili u špijunske utvrde Ruski špijuni pretvorili su nekretnine diljem zapadne Europe u mrežu „trojanskih konja” osmišljenih za pokretanje koordinirane kampanje sabotaža, upozoravaju obavještajni dužnosnici. Iskorištavajući slabe pravne okvire, sumnja se da su tajne ruske jedinice kupovale osjetljive nekretnine u blizini vojnih i civilnih objekata u najmanje desetak europskih zemalja, piše Telegraph. S namjerom eskalacije svojega „hibridnog rata” protiv Zapada, ruske obavještajne službe navodno su kupovale ljetnikovce, vikendice, skladišta, napuštene škole, gradske stanove pa čak i čitave otoke, s ciljem da ih koriste kao uporišta za koordinirani nadzor, sabotaže i prikrivene napade. Aktivni i bivši dužnosnici triju europskih obavještajnih agencija rekli su za The Telegraph da strahuju kako bi Rusija na nekim od tih lokacija već mogla imati eksploziv, dronove, oružje i prikrivene operativce, spremne za aktivaciju u slučaju krize. Djela sabotaže povezana s Moskvom – od podmetanja požara u Londonu i Varšavi do bombi u paketima, planova atentata i pokušaja izbacivanja vlakova iz tračnica – naglo su porasla od ruske invazije na Ukrajinu prije četiri godine. Neki u zapadnoj obavještajnoj zajednici strahuju da su ti incidenti možda tek „probne vježbe”. https://www.24sata.hr/news/rusi-manijakalno-kupovali-nekretnine-po-europi-sada-su-ih-pretvorili-u-spijunske-utvrde-1110239

Europa se konačno riješila ruskog plina Neposredno prije ruskog napada na Ukrajinu, 2021. Europa je oko 50 posto svog prirodnog plina uvozila iz Rusije, uglavnom putem plinovoda. Nakon ruske invazije 2022. Europljani su brzo počeli smanjivati ovisnost i u tri godine su potrošnju ruskog plina smanjili za dvije trećine, piše Deutsche Welle. Istodobno, Europa se počela sve više oslanjati na uvoz ukapljenog plina i to prije svega iz Sjedinjenih Američkih Država. Taj je plin nakon invazije dobio nadimak „plin slobode“ i njegov se prijevoz preko Atlantika stalno povećava zahvaljujući mreži novih terminala u državama EU‑a. Do 2025. oko 57 posto uvoza LNG‑a u EU stizalo je iz Sjedinjenih Država, gotovo četiri puta više nego 2021. Prema analizi Instituta za energetsku ekonomiku i financijsku analizu (IEEFA), taj bi udio do 2030. mogao narasti i na 80 posto. SAD prije 2016. nije izvozio plin jer su zalihe bile namijenjene domaćem tržištu, no danas je postao najveći svjetski dobavljač LNG‑a. Američki plin je najskuplja opcija Plin će još neko vrijeme ostati dio europske energetske tranzicije, a većina plina u Europu stiže iz Norveške putem plinovoda. No analitičari upozoravaju da bi nagli rast uvoza američkog LNG‑a mogao ugroziti planove o energetskoj neovisnosti i sigurnosti. Osim toga, rast američkih isporuka nije u skladu s ciljem EU‑a da energija bude jeftinija. „Američki LNG najskuplji je za europske kupce, ali europske tvrtke svejedno potpisuju ugovore“, kaže Ana Maria Jaller‑Makarewicz, glavna europska analitičarka IEEFA‑e i autorica izvješća o rastu energetske ovisnosti EU‑a, piše Deutsche Welle. Među tim ugovorima je i sporazum novoosnovanog poduzeća Atlantic‑See LNG o opskrbi jugoistočne Europe, a moguće i Ukrajine, američkim LNG‑om. Plin bi se dopremao preko grčkih terminala i regionalnog „Vertikalnog plinskog koridora“. Predsjednik SAD‑a Donald Trump promovirao je politiku američke „energetske dominacije“ i u srpnju 2025. dogovorio trgovinski sporazum između EU‑a i SAD‑a kojim se Europa obvezuje da će do 2028. godišnje kupovati američke energente – ukapljeni plin, naftu i nuklearno gorivo – u vrijednosti od gotovo 630 milijardi eura (750 milijardi dolara). -Izvor Jutarnji list

Nakon što je nedavno srušen smještajni resort Noa Island Retreat, ovih je dana započelo i uklanjanje samog Noa Beach Cluba na paškom Zrću. Iz Noa Grupe upozoravaju kako ovo nije samo uklanjanje objekata, već brisanje cijelog segmenta hrvatskog festivalskog turizma u trenutku kada ga ostatak Europe strateški jača. Uprava kluba uputila je dramatičan apel institucijama, ističući da se rušenjem desetog najboljeg kluba na svijetu (prema DJ Magu) dovodi u pitanje opstanak jedinog međunarodno priznatog festivalskog kompleksa u Hrvatskoj. Iz Noa Grupe ističu kako su tijekom proteklog desetljeća u razvoj destinacije i infrastrukture uložili više od 40 milijuna eura vlastitih sredstava, što je čak 30 puta više od ugovornih obveza iz koncesije. Naglašavaju kako su godinama uredno podmirivali sve obveze prema državi, županiji i Općini Kolan, uključujući jednu od najviših koncesijskih naknada na Jadranu. Kompleks je godišnje posjećivalo više od 500.000 gostiju iz preko 50 zemalja, a sezona je zahvaljujući njihovim programima trajala čak šest mjeseci. Osim ekonomskog gubitka, Uprava upozorava na nepopravljivu reputacijsku štetu jer Hrvatska gubi prestižne festivale poput Germany Goes Zrće i Sonus Festivala, čiji su organizatori već najavili odlazak zbog novonastale situacije. Odvjetnički tim Noa Grupe izrazio je duboko neslaganje s brzinom postupanja Državnog inspektorata. Tvrde kako je rušenje započelo bez okončanih sudskih postupaka i unatoč zahtjevima za odgodu do utvrđivanja stvarnog činjeničnog stanja. Posebno ih zabrinjava činjenica da je primijenjena najstroža sankcija bez mogućnosti dijaloga, čime se šalje loša poruka o investicijskoj sigurnosti u Hrvatskoj. Noa nije bila samo zabava; kroz suradnju s fakultetima poput FER-a i FSB-a, klub je služio kao „živi laboratorij“ za AI sigurnosne sustave i energetsku održivost. Gašenjem ovog projekta bez posla ostaje 60 stalnih i oko 180 sezonskih djelatnika, dok se prekida suradnja sa stotinama lokalnih dobavljača i partnera. Iz Uprave zaključuju kako odluke donesene danas određuju hoće li Hrvatska ostati konkurentna destinacija budućnosti ili će svjesno odustati od jednog od svojih najjačih globalnih aduta. https://www.lika-online.hr/pravna-bitka-na-zrcu-rusi-se-noa-beach-club-investitori-upozoravaju-na-nestanak-festivalskog-turizma/