• Znanstvenici tvrde: Izračunali smo datum propasti naše civilizacije

    U medijima se pojavila informacija kako je skupina znanstvenika moderne tehnologije odlučila iskoristiti kako bi pokušala utvrditi točan trenutak kada će društvo kakvo danas poznajemo propasti, a rezultati koje su prezentirali mnoge su poprilično zabrinuli, piše LADBible.

    Tim istraživača s Massachusetts Institute of Technology (MIT), te je prednosti iskoristio za pokušaj izračuna trenutka kada će s lica Zemlje biti izbrisano društvo kakvo danas poznajemo.

    Još 1972. godine MIT-ov tim koristio je računalne modele za analizu obrazaca povezanih s populacijom, prirodnim resursima i potrošnjom energije. Nakon istraživanja, objavljena je studija u kojoj su istaknuti nadolazeći 'limiti rasta' koji bi mogli uzrokovati konačni kolaps ljudskog društva. Prema istraživanju, kolaps civilizacije mogao bi nastupiti sredinom 21. stoljeća – stoljeća u kojem se trenutno nalazimo. Točnije, procijenjeno je da će do raspada doći oko 2040. godine, što znači da nam je ostalo manje od dva desetljeća, odnosno približno 15 godina.

    Postoje i druge studije koje podržavaju ovo predviđanje U vrijeme objave izvještaj nije bio shvaćen ozbiljno i izazvao je podsmijeh, piše The Guardian. No, 2009. godine druga skupina istraživača provela je sličnu studiju, koja je dala gotovo iste rezultate. Prema časopisu American Scientist, novija analiza pokazala je da su rezultati modela iz 1972. godine 'gotovo savršeno točni' čak i 35 godina kasnije, uz nekoliko prilagođenih pretpostavki. 'Važno je shvatiti da predviđanja nisu opovrgnuta i zapravo se čine vrlo preciznima. Ne znamo niti za jedan ekonomski model koji je bio toliko točan kroz tako dugo vremensko razdoblje', navodi se u studiji.

    Osim toga, 2021. godine nizozemska istraživačica održivosti Gaya Herrington također je potvrdila mračne prognoze. 'S istraživačke strane, činilo mi se zanimljivim provjeriti podatke desetljećima starog modela u usporedbi s današnjim empirijskim podacima', rekla je Herrington za The Guardian. Zaključila je da su podaci i dalje u skladu s prognozama iz 1972., prema kojima bi ekonomski rast mogao stati do kraja ovog desetljeća, a društveni kolaps uslijediti deset godina kasnije.

    Ipak, Herrington je ponudila i tračak optimizma. 'Ključni zaključak mog istraživanja je da još uvijek imamo priliku usmjeriti se prema scenariju koji ne završava kolapsom.

    S inovacijama u poslovanju, novim politikama vlada i angažmanom civilnog društva, moguće je ažurirati modele i pronaći rješenja za održiviju budućnost', poručila je.

    #SmakSvijeta #AI #propast #civilizacija #zemlja

    Znanstvenici tvrde: Izračunali smo datum propasti naše civilizacije U medijima se pojavila informacija kako je skupina znanstvenika moderne tehnologije odlučila iskoristiti kako bi pokušala utvrditi točan trenutak kada će društvo kakvo danas poznajemo propasti, a rezultati koje su prezentirali mnoge su poprilično zabrinuli, piše LADBible. Tim istraživača s Massachusetts Institute of Technology (MIT), te je prednosti iskoristio za pokušaj izračuna trenutka kada će s lica Zemlje biti izbrisano društvo kakvo danas poznajemo. Još 1972. godine MIT-ov tim koristio je računalne modele za analizu obrazaca povezanih s populacijom, prirodnim resursima i potrošnjom energije. Nakon istraživanja, objavljena je studija u kojoj su istaknuti nadolazeći 'limiti rasta' koji bi mogli uzrokovati konačni kolaps ljudskog društva. Prema istraživanju, kolaps civilizacije mogao bi nastupiti sredinom 21. stoljeća – stoljeća u kojem se trenutno nalazimo. Točnije, procijenjeno je da će do raspada doći oko 2040. godine, što znači da nam je ostalo manje od dva desetljeća, odnosno približno 15 godina. Postoje i druge studije koje podržavaju ovo predviđanje U vrijeme objave izvještaj nije bio shvaćen ozbiljno i izazvao je podsmijeh, piše The Guardian. No, 2009. godine druga skupina istraživača provela je sličnu studiju, koja je dala gotovo iste rezultate. Prema časopisu American Scientist, novija analiza pokazala je da su rezultati modela iz 1972. godine 'gotovo savršeno točni' čak i 35 godina kasnije, uz nekoliko prilagođenih pretpostavki. 'Važno je shvatiti da predviđanja nisu opovrgnuta i zapravo se čine vrlo preciznima. Ne znamo niti za jedan ekonomski model koji je bio toliko točan kroz tako dugo vremensko razdoblje', navodi se u studiji. Osim toga, 2021. godine nizozemska istraživačica održivosti Gaya Herrington također je potvrdila mračne prognoze. 'S istraživačke strane, činilo mi se zanimljivim provjeriti podatke desetljećima starog modela u usporedbi s današnjim empirijskim podacima', rekla je Herrington za The Guardian. Zaključila je da su podaci i dalje u skladu s prognozama iz 1972., prema kojima bi ekonomski rast mogao stati do kraja ovog desetljeća, a društveni kolaps uslijediti deset godina kasnije. Ipak, Herrington je ponudila i tračak optimizma. 'Ključni zaključak mog istraživanja je da još uvijek imamo priliku usmjeriti se prema scenariju koji ne završava kolapsom. S inovacijama u poslovanju, novim politikama vlada i angažmanom civilnog društva, moguće je ažurirati modele i pronaći rješenja za održiviju budućnost', poručila je. #SmakSvijeta #AI #propast #civilizacija #zemlja
    Like
    2
    0 Komentari 0 Dijeljenja 132 Pregleda 2 Recenzije
  • Hrabri glumac kaže da ništa ne može poljuljati njegovu vjeru u Isusa <3

    Nedavni intervju s poznatim glumcem i redateljem Melom Gibsonom otkrio je duboko osobnu priču o gubitku, vjeri i otpornosti.

    Nakon što mu je dom uništen u razarajućem požaru koji je pogodio Los Angeles i okolna područja, Gibson je podijelio svoja razmišljanja o tragediji i kako mu vjera pomaže u prevladavanju teških trenutaka.

    Gibson je opisao gubitak doma kao „mješavinu tuge i blagoslova“. Premda ga boli gubitak vrijednih i sentimentalnih stvari, vjeruje da ga Bog „priprema za nešto veće“. U njegovim riječima osjeća se poniznost i prihvaćanje prolaznosti materijalnih dobara: „Bog daje, Bog uzima. Dođemo bez ičega, isto tako odlazimo.“

    Vjera kao izvor snage
    Gibsonova vjera u Boga i njegovo oslanjanje na Evanđelje pomogli su mu pronaći mir usred kaosa. Citirao je Matejevo Evanđelje o cvijeću na polju i pticama na nebu, naglašavajući kako je važno ne brinuti o prolaznim stvarima i pouzdati se u Božju providnost. Istaknuo je da ga je njegov otac od malih nogu učio o vrijednosti duhovne snage, što mu je ostalo duboko usađeno.

    Osim duhovnih razmišljanja, Gibson je otvoreno kritizirao vlasti zbog lošeg upravljanja resursima i pripreme za prirodne katastrofe. Posebno je ukazao na neuspjeh u održavanju rezervi vode i smanjenje financiranja vatrogasnih službi. Prema njegovim riječima, sustavne pogreške dodatno su pogoršale razmjere tragedije.

    Prilika za novi početak
    Unatoč teškoj situaciji, Gibson gubitak vidi kao „priliku za pročišćenje i novi početak“. Smatra da su ovakve situacije prilika za preispitivanje životnog puta i fokusiranje na ono što je zaista važno: vjeru, obitelj i međusobnu podršku.

    Glumac i redatelj je naglasio važnost zajednice, obitelji i prijatelja u vremenima krize. Pozvao je ljude da se oslanjaju jedni na druge i na Boga kada sustavi zakažu. Njegova poruka poziva na odgovornost lidera, ali i na osobnu odgovornost svakog pojedinca da doprinese obnovi zajednice.

    Gibson je spomenuo kako gubitak doživljava i kao duhovnu pripremu za svoj nadolazeći projekt, nastavak filma “Pasija”. Smatra da je pravo vrijeme za ovaj film jer suvremeno društvo prolazi kroz izazove koji podsjećaju na propast civilizacija iz povijesti.

    Mel Gibsonova priča o vjeri i otpornosti inspirira nas da i sami preispitamo svoje prioritete. Njegove riječi podsjećaju na snagu koja dolazi iz vjere i zajedništva te na potrebu da tragedije doživljavamo kao prilike za rast.

    U svijetu koji je često fokusiran na materijalno, Gibson nas poziva da se usredotočimo na ono što je zaista važno: vjeru, obitelj i međusobnu podršku.

    https://youtu.be/QhZCy8GrjMw?si=3wbjHwylIZymktZU
    Hrabri glumac kaže da ništa ne može poljuljati njegovu vjeru u Isusa <3 🙏 Nedavni intervju s poznatim glumcem i redateljem Melom Gibsonom otkrio je duboko osobnu priču o gubitku, vjeri i otpornosti. Nakon što mu je dom uništen u razarajućem požaru koji je pogodio Los Angeles i okolna područja, Gibson je podijelio svoja razmišljanja o tragediji i kako mu vjera pomaže u prevladavanju teških trenutaka. Gibson je opisao gubitak doma kao „mješavinu tuge i blagoslova“. Premda ga boli gubitak vrijednih i sentimentalnih stvari, vjeruje da ga Bog „priprema za nešto veće“. U njegovim riječima osjeća se poniznost i prihvaćanje prolaznosti materijalnih dobara: „Bog daje, Bog uzima. Dođemo bez ičega, isto tako odlazimo.“ Vjera kao izvor snage Gibsonova vjera u Boga i njegovo oslanjanje na Evanđelje pomogli su mu pronaći mir usred kaosa. Citirao je Matejevo Evanđelje o cvijeću na polju i pticama na nebu, naglašavajući kako je važno ne brinuti o prolaznim stvarima i pouzdati se u Božju providnost. Istaknuo je da ga je njegov otac od malih nogu učio o vrijednosti duhovne snage, što mu je ostalo duboko usađeno. Osim duhovnih razmišljanja, Gibson je otvoreno kritizirao vlasti zbog lošeg upravljanja resursima i pripreme za prirodne katastrofe. Posebno je ukazao na neuspjeh u održavanju rezervi vode i smanjenje financiranja vatrogasnih službi. Prema njegovim riječima, sustavne pogreške dodatno su pogoršale razmjere tragedije. Prilika za novi početak Unatoč teškoj situaciji, Gibson gubitak vidi kao „priliku za pročišćenje i novi početak“. Smatra da su ovakve situacije prilika za preispitivanje životnog puta i fokusiranje na ono što je zaista važno: vjeru, obitelj i međusobnu podršku. Glumac i redatelj je naglasio važnost zajednice, obitelji i prijatelja u vremenima krize. Pozvao je ljude da se oslanjaju jedni na druge i na Boga kada sustavi zakažu. Njegova poruka poziva na odgovornost lidera, ali i na osobnu odgovornost svakog pojedinca da doprinese obnovi zajednice. Gibson je spomenuo kako gubitak doživljava i kao duhovnu pripremu za svoj nadolazeći projekt, nastavak filma “Pasija”. Smatra da je pravo vrijeme za ovaj film jer suvremeno društvo prolazi kroz izazove koji podsjećaju na propast civilizacija iz povijesti. Mel Gibsonova priča o vjeri i otpornosti inspirira nas da i sami preispitamo svoje prioritete. Njegove riječi podsjećaju na snagu koja dolazi iz vjere i zajedništva te na potrebu da tragedije doživljavamo kao prilike za rast. U svijetu koji je često fokusiran na materijalno, Gibson nas poziva da se usredotočimo na ono što je zaista važno: vjeru, obitelj i međusobnu podršku. https://youtu.be/QhZCy8GrjMw?si=3wbjHwylIZymktZU
    Like
    Love
    3
    0 Komentari 1 Dijeljenja 270 Pregleda 3 Recenzije
Sponzorirano
Virtuala FansOnly https://virtuala.site