Pred Zemaljskim sudom u Traunsteinu počelo je suđenje 55-godišnjoj bivšoj policajki koja se identificira kao žena. Protiv nje je podignuta optužnica zbog teških kaznenih djela, među kojima su sumnja na silovanje 14-godišnje djevojke te posjedovanje stotina nedopuštenih materijala koji prikazuju seksualno zlostavljanje djece. Incident se navodno dogodio tijekom izleta Prema navodima državnog odvjetništva, glavni incident dogodio se u kolovozu 2025. godine. Optužena je tada navodno bila na zajedničkom izletu s prijateljicom i njezinom kćeri. Prema optužnici, 14-godišnjakinju je navodno seksualno napala u toaletu restorana brze hrane. Istražitelji također tvrde da je prije toga maloljetnici putem WhatsAppa poslala pornografski sadržaj. Na uređajima pronađeni brojni sporni materijali Osim optužbe za seksualno nasilje, 55-godišnjakinja se tereti i za posjedovanje stotina datoteka koje prikazuju seksualno zlostavljanje djece. Prema informacijama iz optužnice, na pojedinim materijalima nalaze se i prizori teškog nasilja nad djecom. Među najmlađim osobama prikazanima u pronađenim materijalima navodno su bila djeca stara oko tri godine. Državno odvjetništvo dodatno je tereti za proizvodnju nedopuštenih pornografskih sadržaja koji uključuju životinje. Optužena se nalazi u muškom odjelu zatvora 55-godišnjakinja se trenutačno nalazi u muškom odjelu zatvora u Münchenu. Na početku suđenja njezina obrana predložila je razgovor između suda, državnog odvjetništva i obrane, koji bi mogao dovesti do dogovora o daljnjem tijeku postupka. Ako bi optužena priznala kaznena djela, postupak bi se mogao skratiti, a maloljetnoj oštećenoj osobi moglo bi se omogućiti da ne mora svjedočiti pred sudom. Obrana je također zatražila da se javnost isključi iz dijela ili cijelog postupka. Presuda se očekuje početkom listopada Zemaljski sud u Traunsteinu zakazao je ukupno četiri ročišta. Prema trenutačnom rasporedu, presuda bi mogla biti donesena 8. listopada. Sve optužbe protiv 55-godišnjakinje zasad su predmet sudskog postupka i nisu pravomoćno dokazane.

1st USPE European Police Sport Week 2026 📅 Od 23. do 30. rujna 2026. održava se 1. USPE Europski tjedan policijskog sporta, u sklopu kojeg će se i u Hrvatskoj promovirati tjelesna aktivnost, sportski duh i zdrav način života pod zajedničkim sloganom #BeActive. 💪 🇭🇷 U Hrvatskoj će se tom prigodom održati sportske aktivnosti u stolnom tenisu 🏓, šahu ♟️ i malom nogometu ⚽, uz sudjelovanje policijskih službenika i učenika Policijske škole „Josip Jović“. 🤝 Cilj aktivnosti je potaknuti druženje, aktivan način života, fair play i zajedništvo kroz sport. 💪 Budimo aktivni, družimo se i promovirajmo sport! 🇭🇷 USPE – Be Active from Croatia! 🇪🇺 #uspe_1st_police_sport_week_2026 #BeActive #USPE #PoliceSport #Croatia

🇦🇹AUSTRIJSKI GRADONAČELNIK NAREDIO VRAĆANJE 117 KRIŽEVA U UČIONICE: „TO JE DIO NAŠIH VRIJEDNOSTI“ U austrijskom gradu Welsu tijekom ljetnih praznika pregledano je ukupno 238 školskih učionica, a utvrđeno je da u njih čak 117 nedostaje križ. Gradonačelnik Welsa Andreas Rabl (FPÖ) naložio je da se nedostajući križevi ponovno postave. Ne radi se o uvođenju novog pravila – grad se poziva na postojeće propise Gornje Austrije koji predviđaju križeve u određenim školskim učionicama. Rabl je svoju odluku obrazložio time da križ, zajedno s austrijskim i pokrajinskim grbom, predstavlja njihovu zajednicu vrijednosti i domovinu. Osim križeva, tijekom kontrole utvrđeno je da nedostaje i 187 austrijskih saveznih te 192 grba Gornje Austrije. Grad navodi da nije poznato zbog čega su ti simboli prethodno uklonjeni ili nestali. Što vi mislite? Trebaju li križevi ostati dio školskih učionica kao dio tradicije i kulturnog identiteta ili vjerskim simbolima nije mjesto u državnim školama? #Austrija #Wels #Križ #Škole #Tradicija #Vjera #Europa

#sisak #turistickazajednica #gradsisak

Iz splitske vojne luke Lora danas je u #NATO operaciju potpore miru “Sea Guardian” ispraćen 14. hrvatski kontingent na raketnoj topovnjači “Vukovar”.🇭🇷🫡 ℹ️ #hrvatskavojska sudjeluje u provedbi neborbenih zadaća čiji je cilj stvaranje cjelovite pomorske situacijske slike i osiguranje zajedničke sigurnosti u području središnjeg Mediterana. Želimo im puno uspjeha u izvršenju svojih zadaća, mirnk more i siguran povratak kući! 🇭🇷🌊⚓️ 🔗 https://www.morh.hr/cetrnaesti-hrvatski-kontingent-upucen-u-nato-ovu-operaciju-sea-guardian/ 📷: HRM . . #weAreNATO #domovinivjerni

**TIHA KRIZA IZA ZATVORSKOG ZIDA** Bez službenika tretmana i stručnog osoblja, zatvor postaje tek skladište za ljude. Dok sigurnost u kaznenim tijelima često vežemo uz pravosudnu policiju i pišemo o njoj, drugi dio sustava, isto tako jako važan, neprimjetno puca. Sustavu kronično nedostaje i ostalog osoblja neophodnog za svakodnevno funkcioniranje. Pomalo zaboravljeni i slabo zastupljeni službenici i zaposlenici suočavaju se s akutnim manjkom, isto kao i službenici pravosudne policije. Psiholozi, socijalni pedagozi i socijalni radnici čine srce resocijalizacije. Njihov zadatak je pripremiti zatvorenike, počinitelje kaznenih djela, za povratak u društvo. Danas se taj sustav nalazi pred kolapsom zbog kroničnog nedostatka kadrova. Njihova jedina oruđa su komunikacija, iskustvo, procjena i profesionalno znanje. Kao i pravosudna policija, svakodnevno su izloženi pokušajima manipulacije, verbalnim prijetnjama pa i riziku od fizičkog napada. Donositi procjene o tome tko je spreman za izlazak na pogodnosti ili uvjetni otpust te, po novom Prijedlogu Zakona o tretmanu i smještaju osoba po punom izvršenju kazne zatvora, raditi na izvješću o procjeni vjerojatnosti da bi osoba mogla počiniti kazneno djelo, moramo priznati da je to posao stresan, složen i rizičan. Pogrešna procjena ne ugrožava samo njih, već potencijalno i cijelu zajednicu. Osim izravne opasnosti, izloženi su i snažnom psihološkom pritisku. Sekundarna traumatizacija, slušanje i obrada detalja o teškim zločinima te konstantan rad u stresnom okruženju dovode do brzog izgaranja. Umjesto da se s pojedincem radi dubinski i individualno, jedan službenik tretmana često vodi proces za desetke, pa i više zatvorenika. U takvim okolnostima rad se nužno svodi na rješavanje birokracije i ispunjavanje obrazaca, čime se gubi sama bit resocijalizacije. Ova kriza ne zaustavlja se samo na odjelu tretmana. Zatvori i kaznionice suočavaju se s akutnim manjkom i svih drugih službenika i zaposlenika koji su izravno vezani uz stabilnost, sigurnost i svakodnevni rad sustava. Sve je teže privući i zadržati zdravstvene radnike (liječnike, medicinske sestre/tehničare) koji snose veliki rizik skrbi za specifičnu populaciju. Uvijek su medicinske sestre jedine koje stoje uz pravosudnu policiju prilikom otvaranja zatvoreničkih soba i podjele terapije, ulaska u sobe i hitne intervencije. U posljednje vrijeme zatvorske ustanove muku muče i s nedostatkom kuhara koji osiguravaju redovitu prehranu u specifičnim sigurnosnim uvjetima. Neke ustanove su ili će biti prisiljene da prehranu osiguravaju putem cateringa, što dodatno ugrožava sigurnost, ali i povećava troškove. To povećanje troškova moglo se usmjeriti na povećanje plaća kuharima, čije je zanimanje danas traženo. Nedostaje i strukovnih učitelja i majstora koji će zatvorenike podučavati radnim vještinama i zanatima. Nitko ne razmišlja o tome da se samoodrživost zatvorskog sustava poveća sa sadašnjih mizernih 20 % većim radnim angažmanom zatvorenika, uz zapošljavanje novih strukovnih učitelja i majstora i povećanjem plaća ili uvođenjem varijabilne naknade za sve one koji „zarađuju“ za svoje ustanove. Mladi stručnjaci društveno-humanističkog, ali i zdravstvenog te obrtničkog usmjerenja sve rjeđe biraju zatvorski sustav. PLAĆE i uvjeti rada ne prate razinu stresa, opasnosti i specifične odgovornosti s kojom se susreću u zatvorskom okruženju, pa se radije odlučuju za poslove u školstvu, javnim službama ili privatnom sektoru. Bez dovoljnog broja kvalificiranih stručnjaka svih profila, kaznena tijela gube svoju odgojnu i rehabilitacijsku funkciju te postaju puka skladišta za izolaciju pojedinaca. Nakon izlaska iz zatvora na slobodu, društvo dobiva još potencijalno opasnije pojedince. Vrijeme je za hitnu reakciju mjerodavnih institucija, Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, kroz poboljšanje materijalnih uvjeta rada, adekvatnu valorizaciju opasnosti posla i sustavnu podršku onima koji svakodnevno održavaju funkcionalnost zatvorskog sustava. Bez hrabrog i zakonodavno jasnog zaokreta (Zakon o zatvorskom sustavu), sva obećanja ostat će prazno slovo na papiru, a zatvorski sustav nastavit će kliziti prema potpunoj funkcionalnoj paralizi. Predlažemo da se razmotri mogućnost posebnih bonusa pri zapošljavanju i stipendija za mlade psihologe, socijalne pedagoge pa i liječnike. Armin Tatarević Predsjednik Sindikata Pravosudne Policije Hrvatske

𝐆𝐑𝐀𝐃 𝐒𝐈𝐒𝐀𝐊 𝐎𝐒𝐈𝐆𝐔𝐑𝐀𝐎 𝐁𝐄𝐒𝐏𝐎𝐕𝐑𝐀𝐓𝐍𝐈𝐇 𝟒𝟓𝟎.𝟎𝟎𝟎 𝐄𝐔𝐑𝐀 𝐙𝐀 𝐕𝐄𝐋𝐈𝐊𝐈 𝐏𝐑𝐎𝐉𝐄𝐊𝐓 𝐎𝐒𝐀𝐌 𝐎𝐒𝐍𝐎𝐕𝐍𝐈𝐇 Š𝐊𝐎𝐋𝐀 „𝐎𝐒𝐀𝐌 𝐙𝐀 𝐎𝐒𝐌𝐈𝐉𝐄𝐇 - 𝐙𝐍𝐀𝐍𝐉𝐄 𝐔 𝐏𝐎𝐊𝐑𝐄𝐓𝐔, 𝐂𝐉𝐄𝐋𝐎𝐃𝐍𝐄𝐕𝐍𝐀 𝐀𝐕𝐀𝐍𝐓𝐔𝐑𝐀“ Grad Sisak, kao nositelj projekta, osigurao je putem poziva Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih bespovratnih 450.000,00 eura za projekt „Osam za osmijeh - znanje u pokretu, cjelodnevna avantura“, kojim će se u osam sisačkih osnovnih škola unaprijediti i proširiti programi izvannastavnih aktivnosti za učenike. U projekt su uključene Osnovna škola Braća Bobetko, Osnovna škola Braća Ribar sa Područnom školom Žabno, Osnovna škola Budaševo-Topolovac-Gušće, Osnovna škola 22. lipnja, Osnovna škola Galdovo, Osnovna škola Ivana Kukuljevića, Osnovna škola Ivana Antolčića Komarevo te Osnovna škola Sela s Područnim školama Greda i Žažina. Projekt će u školskoj godini 2026./2027. obuhvatiti 1.250 učenika, dok se u sljedećoj školskoj godini planira uključivanje 1.261 učenika. Time se osigurava kontinuitet aktivnosti i mogućnost da velik broj djece, neovisno o tome koju školu pohađaju, dobije pristup kvalitetnim i suvremenim sadržajima. Posebna vrijednost projekta je u tome što će se u osam škola provoditi čak 292 skupine izvannastavnih aktivnosti. One će obuhvatiti različita područja, od digitalnih kompetencija, prirodoslovlja i matematike, ekologije i održivog razvoja, do kreativnog i kulturno-umjetničkog izražavanja, sporta te razvoja socijalnih i emocionalnih vještina. Cilj nije samo ponuditi učenicima više aktivnosti, već im omogućiti da kroz učenje, igru, istraživanje i praktičan rad razvijaju znanja i vještine koje će im trebati u budućnosti. Projekt donosi i snažniju suradnju među školama. Aktivnosti će se povezivati i razvijati kroz zajednički okvir, razmjenu iskustava i primjenu suvremenih metoda rada. Na taj način Grad Sisak želi smanjiti razlike među školama i omogućiti učenicima jednake prilike za sudjelovanje u kvalitetnim izvannastavnim programima. Važan dio projekta bit će i opremanje škola potrebnom didaktičkom, digitalnom i tehničkom opremom, što će omogućiti kvalitetniju i suvremeniju provedbu aktivnosti te učenicima približiti sadržaje na praktičan i zanimljiv način. Projekt ima i snažnu inkluzivnu komponentu. U aktivnosti će se uključivati i učenici koji dosad nisu u dovoljnoj mjeri sudjelovali u izvannastavnim programima, uz prilagodbu sadržaja njihovim potrebama i mogućnostima. Posebna se pozornost posvećuje razvoju socijalnih i emocionalnih vještina, suradnji, timskom radu i prihvaćanju različitosti. Projekt „Osam za osmijeh - znanje u pokretu, cjelodnevna avantura“ ujedno predstavlja važan korak u pripremi sisačkih osnovnih škola za postupno uvođenje modela cjelodnevne škole. Strukturirane i međusobno povezane izvannastavne aktivnosti postat će važan dio školskog života, a stečena iskustva i razvijeni programi temelj za njihovu dugoročnu održivost. Ukupna vrijednost projekta iznosi 450.701,74 eura. „Ž𝘦𝘭𝘪𝘮𝘰 𝘥𝘢 š𝘬𝘰𝘭𝘢 𝘣𝘶𝘥𝘦 𝘮𝘫𝘦𝘴𝘵𝘰 𝘯𝘢 𝘬𝘰𝘫𝘦 𝘥𝘫𝘦𝘤𝘢 𝘥𝘰𝘭𝘢𝘻𝘦 𝘴 𝘰𝘴𝘮𝘪𝘫𝘦𝘩𝘰𝘮, 𝘮𝘫𝘦𝘴𝘵𝘰 𝘯𝘢 𝘬𝘰𝘫𝘦𝘮 𝘯𝘦 𝘶č𝘦 𝘴𝘢𝘮𝘰 𝘪𝘻 𝘬𝘯𝘫𝘪𝘨𝘢, 𝘯𝘦𝘨𝘰 𝘪𝘴𝘵𝘳𝘢ž𝘶𝘫𝘶, 𝘴𝘵𝘷𝘢𝘳𝘢𝘫𝘶, 𝘴𝘶𝘳𝘢đ𝘶𝘫𝘶 𝘪 𝘰𝘵𝘬𝘳𝘪𝘷𝘢𝘫𝘶 𝘰𝘯𝘰 𝘶 č𝘦𝘮𝘶 𝘴𝘶 𝘯𝘢𝘫𝘣𝘰𝘭𝘫𝘪. 𝘜𝘱𝘳𝘢𝘷𝘰 𝘻𝘢𝘵𝘰 𝘰𝘷𝘢𝘫 𝘱𝘳𝘰𝘫𝘦𝘬𝘵 𝘯𝘪𝘫𝘦 𝘴𝘢𝘮𝘰 𝘶𝘭𝘢𝘨𝘢𝘯𝘫𝘦 𝘶 𝘪𝘻𝘷𝘢𝘯𝘯𝘢𝘴𝘵𝘢𝘷𝘯𝘦 𝘢𝘬𝘵𝘪𝘷𝘯𝘰𝘴𝘵𝘪, 𝘰𝘷𝘰 𝘫𝘦 𝘶𝘭𝘢𝘨𝘢𝘯𝘫𝘦 𝘶 𝘯𝘢š𝘶 𝘥𝘫𝘦𝘤𝘶 𝘪 𝘯𝘫𝘪𝘩𝘰𝘷𝘶 𝘣𝘶𝘥𝘶ć𝘯𝘰𝘴𝘵. Ž𝘦𝘭𝘪𝘮𝘰 𝘥𝘢 𝘴𝘷𝘢𝘬𝘰 𝘥𝘪𝘫𝘦𝘵𝘦, 𝘣𝘦𝘻 𝘰𝘣𝘻𝘪𝘳𝘢 𝘯𝘢 𝘵𝘰 𝘬𝘰𝘫𝘶 š𝘬𝘰𝘭𝘶 𝘱𝘰𝘩𝘢đ𝘢, 𝘪𝘮𝘢 𝘫𝘦𝘥𝘯𝘢𝘬𝘦 𝘮𝘰𝘨𝘶ć𝘯𝘰𝘴𝘵𝘪 𝘳𝘢𝘻𝘷𝘪𝘫𝘢𝘵𝘪 𝘴𝘷𝘰𝘫𝘦 𝘪𝘯𝘵𝘦𝘳𝘦𝘴𝘦, 𝘵𝘢𝘭𝘦𝘯𝘵𝘦 𝘪 𝘷𝘫𝘦š𝘵𝘪𝘯𝘦. 𝘖𝘴𝘢𝘮 š𝘬𝘰𝘭𝘢, 𝘴𝘵𝘰𝘵𝘪𝘯𝘦 𝘢𝘬𝘵𝘪𝘷𝘯𝘰𝘴𝘵𝘪 𝘪 𝘷𝘪š𝘦 𝘰𝘥 𝘵𝘪𝘴𝘶ć𝘶 𝘥𝘫𝘦𝘤𝘦, 𝘵𝘰 𝘫𝘦 𝘴𝘯𝘢𝘨𝘢 𝘰𝘷𝘰𝘨 𝘱𝘳𝘰𝘫𝘦𝘬𝘵𝘢. Ž𝘦𝘭𝘪𝘮𝘰 𝘱𝘰𝘷𝘦𝘻𝘢𝘵𝘪 𝘯𝘢š𝘦 š𝘬𝘰𝘭𝘦, 𝘰𝘵𝘷𝘰𝘳𝘪𝘵𝘪 𝘱𝘳𝘰𝘴𝘵𝘰𝘳 𝘯𝘰𝘷𝘪𝘮 𝘪𝘥𝘦𝘫𝘢𝘮𝘢 𝘪 𝘰𝘮𝘰𝘨𝘶ć𝘪𝘵𝘪 𝘥𝘫𝘦𝘤𝘪 𝘥𝘢 𝘶č𝘦 𝘯𝘢 𝘯𝘢č𝘪𝘯 𝘬𝘰𝘫𝘪 𝘪𝘮 𝘫𝘦 𝘣𝘭𝘪𝘻𝘢𝘬 𝘪 𝘻𝘢𝘯𝘪𝘮𝘭𝘫𝘪𝘷. 𝘒𝘢𝘥𝘢 𝘥𝘫𝘦𝘤𝘪 𝘥𝘢𝘮𝘰 𝘱𝘳𝘪𝘭𝘪𝘬𝘶 𝘥𝘢 𝘪𝘴𝘵𝘳𝘢ž𝘶𝘫𝘶, 𝘴𝘵𝘷𝘢𝘳𝘢𝘫𝘶 𝘪 𝘴𝘶𝘥𝘫𝘦𝘭𝘶𝘫𝘶, 𝘥𝘢𝘫𝘦𝘮𝘰 𝘪𝘮 𝘱𝘶𝘯𝘰 𝘷𝘪š𝘦 𝘰𝘥 𝘻𝘯𝘢𝘯𝘫𝘢, 𝘥𝘢𝘫𝘦𝘮𝘰 𝘪𝘮 𝘴𝘢𝘮𝘰𝘱𝘰𝘶𝘻𝘥𝘢𝘯𝘫𝘦, 𝘪𝘴𝘬𝘶𝘴𝘵𝘷𝘰 𝘪 𝘰𝘴𝘫𝘦ć𝘢𝘫 𝘱𝘳𝘪𝘱𝘢𝘥𝘯𝘰𝘴𝘵𝘪 𝘻𝘢𝘫𝘦𝘥𝘯𝘪𝘤𝘪“ istaknuo je gradonačelnik Domagoj Orlić.

Zajednička obuka Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i Luftwaffea na hrvatskom nebu ! 🇭🇷🤝🇩🇪 ✈️ Hrvatski piloti Rafalea i njemački A400M u hrvatskom zračnom prostoru uvježbavaju opskrbu Rafalea #HRZ gorivom tijekom leta. ✈️ Riječ je o novoj operativnoj sposobnosti #CRORafale koja povećava vrijeme njihova djelovanja u zraku. 🤝Zajednička obuka pridonosi osposobljenosti i uvježbanosti hrvatskih i njemačkih postrojbi te potvrđuje suradnju dvaju ratnih zrakoplovstava i suradnju u okviru NATO. 🔗 https://www.morh.hr/hrvatski-rafalei-i-njemacki-a400m-uvjezbavaju-opskrbu-gorivom-u-zraku/ 📹: MORH/ G. Resovac . . #WeAreNATO #HrvatskaVojska | Ministarstvo obrane RH

Gradska vijećnica u crvenoj boji za Duchenne Sisak se 7. rujna, na inicijativu Saveza društava distrofičara Hrvatske (SDDH), osvjetljavanjem zgrade Gradske vijećnice crvenom bojom uključio u obilježavanje Svjetskog dana svjesnosti o Duchenne mišićnoj distrofiji (DMD) te se tako pridružio globalnoj kampanji podizanja svijesti o ovoj rijetkoj i progresivnoj bolesti. DMD je nasljedna i progresivna bolest koja uzrokuje postupno slabljenje mišića, uključujući i mišiće za disanje i rad srca. Ovogodišnja tema „Pristup mijenja živote“ podsjetila je na važnost jednakog pristupa pravodobnoj dijagnozi, kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi, informacijama, podršci i asistivnoj tehnologiji, ali i obrazovanju, zapošljavanju, mobilnosti i punom sudjelovanju u društvu. Osvjetljavanje Gradske vijećnice u crveno bilo je znak podrške osobama s Duchenne mišićnom distrofijom i njihovim obiteljima, uz poruku da zajedničkim zalaganjem možemo pridonijeti većoj pristupačnosti, uključivanju i jednakim mogućnostima za sve.

UN osudile veličanje Ratka Mladića i negiranje genocida Podsekretar Ujedinjenih nacija (UN) i specijalni savjetnik za prevenciju genocida Chaloka Beyani osudio je “masovno javno obilježavanje” osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića te pozvao na uzdržavanje svih koji se nalaze na pozicijama moći od negiranja zločina za koje je Mladić osuđen, kao i na hitno utvrđivanje odgovornosti. U saopštenju za javnost se navodi da Beyani sa zabrinutošću prati javne istupe kojima se negira genocid i veliča osuđeni ratni zločinac Mladić u Srbiji i Bosni i Hercegovini. “Masovno javno obilježavanje Mladića, uključujući učešće političkih zvaničnika i zvanične ceremonijalne elemente, krajnje je neprimjereno i duboko uznemirujuće. Takvi postupci relativiziraju teška kršenja međunarodnog prava, narušavaju dostojanstvo žrtava i preživjelih, kao i njihovih porodica koje su pretrpjele zločine za koje je Mladić pravosnažno osuđen”, navodi se u saopštenju. Beyani je ukazao da takvo ponašanje nije u skladu s nastojanjima da se unaprijede odgovornost, međusobno razumijevanje i održivi mir u regiji. Također je naveo da je presuda protiv Mladića dodatno potvrdila da je krivična odgovornost za međunarodne zločine, uključujući zločin genocida, individualna i da se ne može kolektivno pripisivati čitavoj zajednici. “Činjenice utvrđene pred MKSJ-om ne prestaju da postoje smrću počinioca”, navodi se. Beyani se, prema saopštenju, pridružio izjavi generalnog sekretara Ujedinjenih nacija i njegovom pozivu svim onima koji se nalaze na pozicijama moći da se uzdrže od negiranja težine zločina koje je Mladić počinio i za koje je pravosnažno osuđen. “Specijalni savjetnik Beyani sa žaljenjem konstatuje da negiranje genocida i veličanje Mladića i zločina koje je počinio i dalje opstaju i da su u porastu, kao i da je alarmantno učešće javnih zvaničnika i institucija u takvim postupcima”, stoji u saopštenju. Pozvao se na hitno utvrđivanje odgovornosti u takvim slučajevima, uključujući i odgovornost za korištenje jezika kojim se podstiče mržnja, te naglasio važnu ulogu medija u tom pogledu. U saopštenju se navodi kako izgradnja društva koje daje prednost prevenciji zločina počinjenih u okviru međunarodnog prava počinje potvrđivanjem stvarnosti i istine o onome što se dogodilo u prošlosti, a to podrazumijeva i priznavanje bola i patnje svih žrtava. “Glasovi onih koji zagovaraju takvu budućnost moraju biti glasniji i snažniji od onih koji negiraju istinu o prošlosti. Ljudi širom regije zaslužuju budućnost bez straha, u kojoj će bolno naslijeđe rata dodatno ojačati odlučnost da se spriječi da se takva tama i takvi zločini ikada više ponove”, navodi se u Beyanijevoj izjavi. Mladić, osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici, preminuo je 27. augusta u Pritvorskoj jedinici Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) u Haagu. Nakon njegove smrti, u javnom prostoru pojavilo se otvoreno veličanje Mladića, kroz okupljanja, komemoracije, javne skupove, ali i organizaciju sahrane. Mladić je sahranjen u ponedjeljak na beogradskom Topčiderskom groblju, uz prisustvo više hiljada građana, veterana, policije i pripadnika različitih desničarskih organizacija. Komemoraciji i sahrani prisustvovali su zvaničnici iz Republike Srpske i Srbije.

[PRIDRUŽITE SE 1. POLUMARATONU HRVATSKA DUBICA – HRVATSKA KOSTAJNICA! ] Povodom obilježavanja 35 godina proboja iz Hrvatske Kostajnice, organizira se 1. polumaraton Hrvatska Dubica – Hrvatska Kostajnica, dug 21 kilometar. Ova posebna sportska utrka povezat će Hrvatsku Dubicu i Hrvatsku Kostajnicu, a sudionicima pružiti priliku da kroz sport, druženje i zajedništvo obilježe važnu obljetnicu i prisjete se događaja koji su obilježili ovaj kraj. 📅 12. rujna ⏰ 7:00 sati – start utrke 📍 Start: Trg dr. Franje Tuđmana, Hrvatska Dubica 🏁 Cilj: Trg Nikole Šubića Zrinskog, Hrvatska Kostajnica 🏃 Tempo utrke: 5:30 min/km ⛰️ Staza: srednje zahtjevna 🕡 Okupljanje sudionika je u 6:30 sati kod DVD-a Hrvatska Kostajnica, a organiziran je i prijevoz do starta u Hrvatskoj Dubici. Pozivamo sve trkače, rekreativce, ljubitelje sporta i sve one koji žele biti dio ovog posebnog događaja da se pridruže polumaratonu i zajedno istrče 21 kilometar od Hrvatske Dubice do Hrvatske Kostajnice! 📞 Info i obavezne prijave za utrku: 099 348 8128 – Franjo Žnidarić, koordinator utrke

Provjerite koja stanja mogu biti temelj za ostvarivanje prava Sama dijagnoza bolesti nije dovoljna za automatsko ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak. Kod procjene se ne promatra samo naziv bolesti, nego prvenstveno posljedice na funkcioniranje osobe, primjerice može li samostalno: hodati hraniti se obavljati osobnu higijenu komunicirati održavati kućanstvo raditi sudjelovati u drugim svakodnevnim aktivnostima. Sljedeće skupine bolesti i zdravstvenih stanja mogu dovesti do značajnog funkcionalnog oštećenja, zbog čega osoba može ispunjavati uvjete za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak: neurološke bolesti poput multiple skleroze, Parkinsonove bolesti, epilepsije s teškim i učestalim napadajima, cerebralne paralize ili posljedica teških moždanih udara mentalni poremećaji i intelektualne teškoće, osobito kada značajno utječu na sposobnost samostalnog funkcioniranja bolesti mišićno-koštanog sustava, primjerice teški oblici artritisa, posljedice amputacija, ozbiljna oštećenja kralježnice ili teška ograničenja pokretljivosti teške bolesti vida, uključujući sljepoću i značajno oštećenje vida koje otežava samostalno kretanje i obavljanje svakodnevnih aktivnosti teška oštećenja sluha i govorno-jezične komunikacije, osobito kada značajno ograničavaju komunikaciju i samostalno sudjelovanje u društvu kronične bolesti, kada zbog svoje težine i trajnih posljedica uzrokuju ozbiljna funkcionalna ograničenja rijetke i nasljedne bolesti, ako uzrokuju značajna i trajna oštećenja funkcionalnih sposobnosti onkološke bolesti, kada bolest ili njezine posljedice uzrokuju ozbiljna i trajna funkcionalna ograničenja urođene malformacije i razvojni poremećaji, ako dovode do značajnog stupnja invaliditeta posljedice teških ozljeda i nesreća, kada rezultiraju trajnim oštećenjem funkcija ili potrebom za pomoći druge osobe. Koje neurološke bolesti mogu biti povezane s inkluzivnim dodatkom? Neurološke bolesti mogu uzrokovati različite stupnjeve invaliditeta, od relativno blagih smetnji koje omogućavaju potpuno samostalan život do teških oštećenja zbog kojih je osobi potrebna svakodnevna pomoć druge osobe. Primjerice, multipla skleroza može uzrokovati poremećaje hodanja, slabost ekstremiteta, poremećaje ravnoteže, probleme s vidom, izražen umor i kognitivne poteškoće, dok Parkinsonova bolest može dovesti do usporenosti pokreta, ukočenosti, tremora i poremećaja ravnoteže. Kod osoba koje su pretrpjele moždani udar moguće su trajne posljedice u obliku oduzetosti jedne strane tijela, poremećaja govora, gutanja ili kognitivnih funkcija. Kod ovih bolesti, kao i kod drugih neuroloških stanja, za ostvarivanje prava nije presudan samo naziv dijagnoze, nego stupanj funkcionalnog oštećenja koji je bolest izazvala. Mogu li osobe s mentalnim poremećajima ostvariti inkluzivni dodatak? Mogu, ako zdravstveno stanje uzrokuje odgovarajuća funkcionalna ograničenja koja zadovoljavaju propisane kriterije. Teži i dugotrajni mentalni poremećaji mogu značajno utjecati na sposobnost osobe da samostalno organizira svakodnevni život, brine o osobnoj higijeni, uzima terapiju, upravlja financijama, komunicira s drugim ljudima ili donosi odluke povezane sa svakodnevnim potrebama. Ostvaruju li osobe s kroničnim bolestima pravo na inkluzivni dodatak? Postojanje kronične bolesti samo po sebi nije dovoljno za automatsko ostvarivanje prava. Teška kronična bolest pluća može značajno ograničiti sposobnost hodanja i obavljanja fizičkih aktivnosti, dok teško zatajenje srca može uzrokovati izrazito smanjenu toleranciju napora, potrebu za čestim odmorom i ovisnost o pomoći druge osobe. Slično vrijedi i za druge kronične bolesti ako njihova težina dovodi do značajnog i trajnog funkcionalnog ograničenja. Mogu li osobe s invaliditetom ostvariti inkluzivni dodatak zbog više bolesti? Moguće je da osoba ima više zdravstvenih dijagnoza koje zajedno značajno utječu na njezino funkcioniranje. Osoba može istodobno imati neurološku bolest, oštećenje vida i bolest mišićno-koštanog sustava, pri čemu svaka od tih bolesti zasebno možda ne bi predstavljala jednako veliko ograničenje, ali njihov zajednički učinak može značajno smanjiti sposobnost samostalnog života. U postupku procjene zato je važno navesti sva relevantna zdravstvena stanja i njihove funkcionalne posljedice. Je li potrebna medicinska dokumentacija? Medicinska dokumentacija je važna zato što omogućuje uvid u dijagnozu, trajanje bolesti, njezinu težinu, provedeno liječenje i posljedice koje zdravstveno stanje ostavlja na svakodnevno funkcioniranje. Korisni mogu biti nalazi liječnika specijalista, otpusna pisma, nalazi dijagnostičkih pretraga, podaci o operacijama, rehabilitaciji, trajnoj terapiji i drugi medicinski dokumenti koji jasno opisuju funkcionalna ograničenja. Posebno je važno da dokumentacija, kada je to moguće, ne navodi samo naziv bolesti, nego i što osoba zbog te bolesti konkretno ne može ili teško može samostalno obavljati. Kako se procjenjuje pravo na inkluzivni dodatak? Postupak se temelji na procjeni zdravstvenog stanja i funkcionalnih sposobnosti, pri čemu se u okviru propisanog postupka provodi vještačenje kada je ono potrebno. Procjenjuju se različita područja funkcioniranja, ovisno o zdravstvenom stanju osobe, a konačna procjena određuje razinu potpore odnosno kategoriju prava koja pripada osobi ako su ispunjeni zakonski uvjeti. Zbog toga dvije osobe s istom dijagnozom mogu imati različitu razinu funkcionalnog oštećenja i, posljedično, različitu razinu prava na inkluzivni dodatak. Zahtjev za inkluzivni dodatak se podnosi nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad, prema mjestu prebivališta. Uz zahtjev je korisno priložiti raspoloživu medicinsku dokumentaciju, nalaze specijalista, otpusna pisma, nalaze pretraga i drugu dokumentaciju koja pokazuje dijagnozu i, posebno, njezin utjecaj na svakodnevno funkcioniranje. Nakon podnošenja zahtjeva, provodi se postupak te se pribavlja nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, na temelju kojeg se utvrđuje razina potpore. Na kraju Hrvatski zavod za socijalni rad donosi rješenje o priznavanju ili nepriznavanju prava i odgovarajućoj razini potpore. Koji stupnjevi inkluzivnog dodatka postoje? Inkluzivni dodatak povezan je s razinama potpore, koje ovise o utvrđenom stupnju potrebne podrške. Što je funkcionalno oštećenje veće i što je osobi potrebna veća razina pomoći i podrške u svakodnevnom životu, to može biti viša razina potpore, pod uvjetima propisanim zakonom. Pravo na inkluzivni dodatak priznaje se kao postotak od osnovice od 120 eura. Pomoć se klasificira u pet razina na temelju popisa vrsta i težine invaliditeta, a iznos dodatka određuje se prema određenoj razini potpore i iznosi: 600 % osnovice za prvu razinu potpore (720 eura) 400 % osnovice za drugu razinu potpore (480 eura) 360 % osnovice za treću razinu potpore (432 eura) 135 % osnovice za četvrtu razinu potpore (162 eura) 115 % osnovice za petu razinu potpore (138 eura). 🔗👇https://krenizdravo.dnevnik.hr/zdravlje/bolesti-zdravlje/popis-bolesti-za-inkluzivni-dodatak-provjerite-koja-stanja-mogu-biti-temelj-za-ostvarivanje-prava