📍Danas, 2. listopada u 6 sati i 59 minuta seizmografi Seizmološke službe zabilježili su umjeren potres s epicentrom 7 km sjeverozapadno od Petrinje 🌎Magnituda potresa iznosila je 3.2 prema Richteru, a intenzitet u epicentru procijenjen je na IV stupnja EMS ljestvice ➡Županijski centar 112 Sisak nije zaprimio dojave o potresu

OBAVIJEST: Novo radno vrijeme Policijske uprave sisačko-moslavačke Policijska uprava sisačko-moslavačka od četvrtka, 1. listopada, ima novo uredovno radno vrijeme od 7.30 do 15.30 sati. Također se mijenja i radno vrijeme Službe upravnih poslova, državljanstva i stranaca (šalteri) za građane. Služba se nalazi u Sisku na adresi Ivana Kukuljevića Sakcinskog 24 te upravne poslove obavlja za stranke s prebivalištem na području Grada Siska i Općina Martinska Ves, Lekenik i Sunja. Uredovno radno vrijeme sa strankama je od 7.30 do 14.30 sati, a utorkom od 7.30 do 16.30 sati za poslove prijavništva, osobne i putne isprave. Upravni poslovi u Policijskim postajama Kutina i Petrinja te Postaji granične policije Novska s ispostavom Jasenovac imat će uredovno radno vrijeme od 7.30 do 14.30 sati sa strankama za radne dane u tjednu, a utorkom od 7.30 do 16.30 sati za poslove prijavništva, osobne i putne isprave. Postaja granične policije Gvozd s ispostavom Bojna i Postaja granične policije Dvor imat će uredovno radno vrijeme sa strankama od 7.30 do 14.30 sati, a Postaja granične policije Hrvatska Kostajnica i Policijska postaja Glina uredovno radno vrijeme sa strankama od 7.30 do 14.30 sati te prvi utorak u mjesecu od 7.30 do 16.30 sati, za poslove prijavništva, osobne i putne isprave. Izvor: https://sisacko-moslavacka-policija.gov.hr/vijesti-8/obavijest-novo-radno-vrijeme-policijske-uprave-sisacko-moslavacke-48295/48295

Danas, 22. rujna, obilježavamo Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Nasilje nad ženama ozbiljno je pitanje sigurnosti, zaštite ljudskih prava i dostojanstva svake žene - pitanje pred kojim ne smijemo ostati nijemi. U našem svakodnevnom radu polazimo od poštovanja dostojanstva svake osobe. Zato nam je važno nasilje ne prešutjeti, ne opravdavati i ne okretati glavu od osobe kojoj je potrebna podrška. Ponekad je najvažnije što možemo učiniti - biti tu. 🫂 Saslušati. Ne osuđivati. Pružiti podršku. Svaka žena ima pravo živjeti mirno i bez straha. Na svima nama je da čuvamo njezino dostojanstvo i budemo oslonac onda kada je to najpotrebnije. ❤️ #HrvatskiCrveniKriž #StopNasiljuNadŽenama #Podrška

CIOS-OVA ENERGANA U SISKU: KAKO JE PROJEKT NASTAJAO, TKO JE STVARAO PREDUVJETE I GDJE SMO DANAS Projekt CIOS-ove energane u Sisku nije nastao preko noći. Njegovi korijeni sežu u vrijeme transformacije nekadašnjeg industrijskog kompleksa Željezare Sisak, a njegov današnji oblik rezultat je procesa koji se proteže kroz više političkih mandata, više razina vlasti i više različitih upravnih postupaka. Kako je projekt tijekom godina dobivao prostor, zemljište i dozvole? 1. Sve počinje na prostoru bivše Željezare Današnja Južna industrijska zona nastala je na prostoru nekadašnjeg industrijskog kompleksa Željezare Sisak. Nakon stečaja i višestrukih pokušaja privatizacije, prostor se postupno fragmentirao između različitih privatnih vlasnika i Grada Siska. Službeni prostorni plan Gospodarske zone Sisak-jug iz 2015. već tada izrijekom bilježi plan C.I.O.S. grupe za izgradnju energetskog postrojenja. Kao moguća lokacija navodi se prostor na kojem je djelovao Felis Produkti, na k.č. 1853/1. U dokumentu se navodi i da bi se goriva frakcija dobivena iz procesa recikliranja mogla koristiti za proizvodnju električne i toplinske energije. To je važno jer pokazuje da ideja energane nije nastala 2020. ili 2021., kada je javnost prvi put intenzivnije čula za projekt. Ona je u prostorno-planskoj dokumentaciji evidentirana mnogo ranije. Još je važnije da su Felis Produkti i CIOS već tada bili povezani. CIOS je početkom prošlog desetljeća u Hrvatskoj imao Felis Produkti među svojim društvima. Sam Felis bio je izdanak nekadašnje Željezare: bivša ljevaonica Željezare od 2002. poslovala je kao Felis Produkti. Drugim riječima, put prema današnjoj lokaciji energane vodio je kroz raspad nekadašnjeg industrijskog sustava, privatizaciju njegovih dijelova i postupno okrupnjavanje prostora od strane privatnih gospodarskih subjekata. 2. CIOS-ov projekt dobiva konkretnu građevinsku dozvolu 2017. Ključna godina je 2017. CIOS Energy podnio je 26. siječnja 2017. zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za kogeneracijsko postrojenje za proizvodnju električne i toplinske energije. Grad Sisak, odnosno njegov nadležni upravni odjel, izdao je 14. veljače 2017. građevinsku dozvolu, koja je postala pravomoćna 10. ožujka 2017. Dozvola se odnosila na k.č. 1853/1, 1853/4, 1861/7 i novoformiranu česticu 1853/2, nastalu povezivanjem dijelova drugih parcela. To je bitna činjenica: građevinska dozvola za kogeneracijsko postrojenje postojala je prije nego što je 2020.–2022. proveden novi postupak procjene utjecaja na okoliš za veći projekt energane. I sama studija utjecaja na okoliš to potvrđuje. U njoj CIOS navodi da je prvotno projektirao energanu kapaciteta do 3 tone goriva na sat, a potom odlučio pokrenuti projekt većeg kapaciteta. Dakle, nije riječ jednostavno o tome da je 2021. netko „dobio dozvolu za spalionicu“. Postojao je raniji projekt kogeneracijskog postrojenja, a zatim je pokrenut postupak za znatno veći zahvat. 3. Što se promijenilo? Projekt koji se danas naziva SINERGIJA predviđa energanu za energetsku oporabu neopasnog otpada i biomase. Prema dokumentaciji projekta, maksimalni godišnji kapacitet iznosi 146.500 tona, uz planiranu električnu snagu od približno 18 MW i toplinsku snagu od 20 MW. CIOS projekt opisuje kao postrojenje za oporabu goriva iz otpada postupkom R1. U službenoj dokumentaciji Ministarstva navodi se ulazna nazivna snaga od 60 MW, proizvodnja oko 18,5 MW električne i 20 MW toplinske energije te godišnji kapacitet oporabe do 146.500 tona. To je upravo točka oko koje se javna rasprava često pretvara u terminološki spor. CIOS koristi izraz „energana“, dok protivnici koriste izraz „spalionica“. Tehnički, riječ je o postrojenju za energetsku oporabu otpada postupkom R1. U javnom prostoru naziv „spalionica“ koristi se zato što se otpad termički obrađuje radi dobivanja energije. Za građane je pritom važnije od samog naziva pitanje: što će se dovoziti, u kojoj količini, odakle će dolaziti, kako će se kontrolirati ulazni materijal i kako će se kontrolirati emisije i ostatak procesa. 4. 2020.–2022.: nova procjena utjecaja na okoliš CIOS Energy je 13. ožujka 2020. podnio Ministarstvu zahtjev za procjenu utjecaja projekta na okoliš. Studija je 2021. upućena u javnu raspravu. Rasprava je trajala od 2. do 31. kolovoza 2021., a javno izlaganje održano je 17. kolovoza. I tu se prvi put vrlo jasno vidi organizirani građanski otpor projektu. Primjedbe su službeno podnijeli, među ostalima: • Građanska inicijativa „Siščani ne žele biti Smetliščani“ • Zelena akcija • pojedini građani i stručne osobe. Sisačko-moslavačka županija evidentirala je te primjedbe i proslijedila ih izrađivaču studije i investitoru. Dakle, protivljenje projektu nije naknadno izmišljeno zbog političkih razloga. Postoji dokumentirani građanski otpor već u samom postupku procjene utjecaja na okoliš 2021. godine. 5. Ministarstvo 2022. projekt proglašava prihvatljivim za okoliš Nakon postupka procjene utjecaja na okoliš Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja donijelo je 24. veljače 2022. rješenje kojim je zahvat proglašen prihvatljivim za okoliš, uz propisane mjere zaštite okoliša i program praćenja. To je jedan od najvažnijih trenutaka u cijeloj priči. Građanska inicijativa i Zelena akcija protivile su se projektu, ali postupak je završen rješenjem Ministarstva kojim je zahvat prihvaćen uz određene uvjete. To, međutim, nije isto što i uporabna dozvola niti znači da je postrojenje već izgrađeno ili da može raditi bez drugih potrebnih akata. Upravo tu treba biti precizan. 6. Politički kontekst: 2017. godina Građevinska dozvola izdana je 2017., u vrijeme kada je u Sisku gradonačelnica bila Kristina Ikić Baniček (SDP), dok je na čelu Sisačko-moslavačke županije bio Ivo Žinić (HDZ). Na lokalnim izborima 2017. Ikić Baniček osvojila je 46,06 posto u prvom krugu, a Franjo Šaban 30,15 posto. U Gradskom vijeću SDP-ova koalicija imala je 12 vijećnika, HDZ-ova 11, a Most 2. Međutim, iz činjenice da je građevinsku dozvolu izdao Grad Sisak ne treba automatski zaključivati da je tadašnja politička vlast „glasala za spalionicu“. Građevinska dozvola je upravni akt koji se izdaje u zakonom propisanom postupku, a ne politička odluka Gradskog vijeća. To je važna razlika ako želimo napraviti ozbiljnu rekonstrukciju odgovornosti. 7. Grad nije samo izdavao akte – zemljišna politika je također stvarala preduvjete Druga je priča raspolaganje zemljištem. Grad Sisak je godinama razvijao Južnu industrijsku zonu kao prostor za privlačenje investicija. Još je 2006. Gradsko vijeće usvojilo projekt Južne industrijske zone, s ciljem stavljanja velikih, infrastrukturno opremljenih parcela na raspolaganje investitorima. Dio prostora u međuvremenu je prešao u privatno vlasništvo, a CIOS je u zoni postupno okrupnjivao svoje zemljište. Važan je i događaj iz 2023. godine. Gradsko vijeće tada je prihvatilo ponudu CIOS Energyja za kupnju gradskih parcela k.č. 1808/4 i 2657/1, a vrijednost ponude iznosila je 346.000 eura. Ponuda je bila najviša na javnom natječaju. To je učinila gradska vlast Kristine Ikić Baniček. Dakle, kada danas govorimo o zemljištu na kojem CIOS razvija projekt, treba razlikovati: a) zemljište koje je CIOS stekao ranije kroz privatizacijske i vlasničke procese bivšeg industrijskog kompleksa, b) zemljište koje je bilo u vlasništvu Grada Siska, c) zemljište koje je Grad prodao CIOS Energyju 2023. Za ovu treću kategoriju dokumentacija je vrlo jasna. Za prvu kategoriju javno dostupni izvori potvrđuju vezu CIOS-a, Felis Produktija i prostora bivše Željezare, ali za potpunu rekonstrukciju svake pojedinačne transakcije trebalo bi napraviti zemljišnoknjižni slijed svake čestice, od početnog vlasnika do današnjeg CIOS-a. To je zaseban istraživački posao i ne bih ga zaključivao samo na temelju novinskih članaka. 8. Promjena vlasti 2025. mijenja politički odnos prema projektu Na lokalnim izborima 2025. dogodila se velika promjena. Domagoj Orlić (HDZ) izabran je za gradonačelnika Siska u prvom krugu s 58,03 posto glasova, dok je Kristina Ikić Baniček (SDP) dobila 35,34 posto. U Gradskom vijeću HDZ-ova koalicija osvojila je 13 od 21 mjesta, SDP-ova koalicija 7, a jedno mjesto pripalo je listi Zorana Sertića. Nakon promjene vlasti odnos prema industriji otpada postao je jedno od politički vidljivih pitanja. Nova gradska vlast posebno je kritizirala prethodnu vlast zbog načina na koji je raspolagala gradskim zemljištem i zbog razvoja industrije otpada. 9. I tu dolazimo do današnje situacije U 2026. projekt više nije samo papir. CIOS je počeo pripremne radove na lokaciji. Index je u kolovozu 2026. izvijestio o intenzivnim radovima bagera na zemljištu CIOS Energyja. CIOS je za Index izjavio da se radi o nastavku projekta SINERGIJA te da se na lokaciji uklanja šuma i vadi ljevaonički pijesak bivšeg Felisa. Tvrtka je također navela da se balirani, potpuno neopasni materijal privremeno skladišti sukladno dozvoli te da se dio goriva već otprema u energane u Austriji. CIOS je u rujnu 2026. potvrdio da trenutačno evaluira ponude izvođača, da bi izgradnja trebala trajati oko 30 mjeseci od potpisivanja ugovora te da je procijenjena vrijednost investicije veća od 155 milijuna eura. Projekt, dakle, ulazi u novu fazu. 10. Što građani danas zapravo mogu? Tu treba biti posebno realan. Građanski prosvjed ili peticijs sami po sebi ne poništavaju pravomoćne dozvole. Ali građani imaju druge mogućnosti: Prvo – javnost i nadzor Građani mogu tražiti objavu svih relevantnih dozvola, izmjena dozvola, uvjeta zaštite okoliša, podataka o ulaznom materijalu, količinama, emisijama i rezultatima nadzora. To je posebno važno zato što se projekt nalazi u neposrednoj blizini drugih industrijskih i otpadnih djelatnosti. Drugo – inspekcijski nadzor Ako postoji sumnja da se na lokaciji radi izvan dopuštenih uvjeta, može se tražiti postupanje Državnog inspektorata. To nije politički instrument nego institucionalni nadzor. Treće – sudska zaštita Ovisno o konkretnom aktu i tome tko ima svojstvo stranke, moguće je koristiti pravne mehanizme predviđene upravnim i okolišnim propisima. Tu je presudno prvo pribaviti točan popis svih važećih akata, jer se ne može pravno osporavati nešto samo zato što građani ne žele određeni projekt. Četvrto – Aarhuška konvencija Građani i udruge imaju pravo sudjelovati u postupcima koji se odnose na okoliš te, pod zakonskim uvjetima, tražiti pristup informacijama i pravnu zaštitu. To je posebno važno za buduće izmjene projekta, nove dozvole ili postupke koji bi mogli imati utjecaj na okoliš. Peto – lokalna politika i prostorni planovi Grad Sisak i dalje ima važnu ulogu u prostornom planiranju. Ali ni Gradonačelnik ni Gradsko vijeće ne mogu jednostavno retroaktivno poništiti pravomoćnu građevinsku dozvolu zato što se promijenila politička vlast. Zato je bitno razlikovati političku odluku, prostorni plan, upravni akt i pravomoćnu dozvolu. 11. Paradoks Siska U cijeloj priči postoji jedan veliki paradoks. Jedna politička garnitura omogućila je, kroz svoje vrijeme na vlasti, dio procesa koji je doveo do današnje situacije. Druga politička garnitura danas govori o potrebi zaštite građana i kritizira nasljeđe prethodne vlasti. Istodobno, građanska inicijativa koja se protiv industrijalizacije otpada bori godinama ostaje izvan formalne političke vlasti. To je zapravo najvažniji dio priče. Građani nisu isto što i SDP. Građani nisu isto što i HDZ. Građani nisu isto što i Most. Građanska inicijativa ima vlastiti kontinuitet. „Siščani ne žele biti Smetliščani“ protivili su se CIOS-ovoj energani još tijekom javne rasprave 2021. godine, zajedno sa Zelenom akcijom. Danas, 2026., dok se na lokaciji ponovno pojavljuju bageri, isto pitanje vraća se u središte javnosti. I zato je današnja situacija drukčija nego 2017. Tada se projekt razvijao prvenstveno kroz investitora, upravna tijela, prostorne planove i dozvole. Danas postoji i organizirana građanska javnost koja može pratiti svaki novi korak projekta, tražiti dokumente, koristiti pravo na informacije, sudjelovati u postupcima, tražiti inspekcijski nadzor, pokretati pravnu zaštitu kada za to postoje uvjeti te političkim predstavnicima postavljati vrlo konkretna pitanja. 12. Zaključak: pitanje više nije samo „hoće li biti spalionice?“ Pitanje koje danas stoji pred Siskom puno je šire: Kakav industrijski grad Sisak želi biti? Grad koji svoju budućnost gradi na tome da na prostoru nekadašnje Željezare koncentrira što više djelatnosti povezanih s otpadom? Ili grad koji će industriju zadržati, ali jasno odrediti granice – što se smije obrađivati, u kojim količinama, pod kojim uvjetima, uz kakav nadzor i uz kakvu stvarnu uključenost građana? Dokumenti pokazuju da je CIOS-ov projekt prošao dug put: od industrijske transformacije prostora bivše Željezare, preko vlasničkog okrupnjavanja, ranije građevinske dozvole iz 2017., nove procjene utjecaja na okoliš 2020.–2022., gradskih zemljišnih transakcija, pa sve do današnjih pripremnih radova. Ali dokumenti također pokazuju nešto drugo: građanski otpor nije nastao jučer. On je dokumentiran najmanje od javne rasprave 2021., kada su građani i Zelena akcija službeno ušli u postupak i osporavali projekt. Danas se zato više ne radi samo o tome može li jedan investitor izgraditi jedno postrojenje. Radi se o tome hoće li građani Siska uspjeti izboriti ono što im pripada u svakoj demokratskoj državi: pristup informacijama, stvarno sudjelovanje, nadzor institucija i pravo da se njihov glas čuje prije nego što prostor u kojem žive postane nepovratno određen za jednu vrstu industrije. A upravo će se na tome, a ne na političkim prepucavanjima između stranaka, morati temeljiti sljedeća faza borbe za budućnost Siska. 👇https://www.facebook.com/share/1FKvQmLREb/

Slučaj nestalog četverogodišnjaka dobio jeziv preokret Gus je posljednji put viđen 27. rujna 2025. godine kako se igra u pijesku ispred kuće svojih baka na ovčarskoj stanici Oak Park, udaljenoj gotovo 50 kilometara od najbližeg naselja Yunta u Južnoj Australiji. Na sebi je imao sivi šeširić koji mu je prekrivao plavu kosu, plavu majicu s likovima Malaca i male čizmice. Kad ga je baka Shannon Murray nakon pola sata potražila, dječaka više nije bilo. Nestanak je pokrenuo najveću potragu u povijesti Južne Australije. Stotine policajaca, vojnika i spasilaca danima su pretraživale teren. Isušena su tri umjetna jezerca, pregledano je šest napuštenih rudarskih okana, a područje su nadlijetali helikopteri s termovizijskim kamerama i dronovi. No, australska pustopoljina pokazala se nemilosrdnom. Vruć pijesak zadržavao je toplinu satima nakon zalaska sunca, pa je na termovizijskim kamerama svaki grm izgledao kao toplinski izvor. Spasioci nisu uspjeli pronaći niti jedan komad odjeće, obuće ili dječakovu igračku. U potragu je kasnije uključena i umjetna inteligencija. Zrakoplovi specijalizirane tvrtke Nearmap snimili su više od 700 četvornih kilometara terena u izuzetno visokoj rezoluciji. Algoritmi tvrtke Sci-eye pregledali su snimke i na njima detektirali više od deset tisuća ovaca, tisuće klokana, koza i ptica, no od malenog Gusa nije bilo ni traga. Stručnjaci su ubrzo odbacili lokalne mitove prema kojima je dječaka mogao odnijeti golemi klinorepi orao, pojasnivši da ta ptica fizički ne može podići dijete od trinaestak kilograma. Na tom području nisu zabilježeni ni divlji psi dinzi ni divlje svinje lešinari, a policija smatra malo vjerojatnim i da bi dječak stradao od zmijskog ugriza, a da njegovo tijelo ne privuče ptice grabljivice koje bi spasiocima otkrile lokaciju. Mogućnost da ga je otela nepoznata osoba istražitelji su također ocijenili iznimno malom. Imanje Oak Park nalazi se duboko u divljini, nije označeno putokazima i do njega se dolazi preko privatnih posjeda sa zaključanim vratima. Policija nije pronašla nikakve nepoznate tragove automobilskih guma, a svi evidentirani seksualni prijestupnici s tog područja provjereni su i eliminirani s popisa osumnjičenih, piše CNN. Nakon višemjesečnog tapkanja u mraku policija je u veljači objavila preokret – slučaj se službeno vodi kao "teški zločin", a dječak se smatra mrtvim. Istražitelji su fokus usmjerili na članove obitelji koji su se tog dana nalazili na imanju: Gusovu majku Jessicu te njezine roditelje. Detektiv Darren Fielke izjavio je kako su u iskazima ukućana uočene "kontradikcije" te dodali da je jedna osoba s imanja potpuno prestala surađivati s policijom. Roditelji dječaka službeno su odbačeni kao osumnjičenici, čime je sumnja pala na dječakovu drugu baku, Josie Murray, transrodnu ženu koja s bivšom suprugom Shannon i dalje vodi imanje. "Oni misle da sam ga ja zakopala. To je iz toliko razloga potpuno suludo", izjavila je Josie Murray u intervjuu za australsku televiziju, odbacujući bilo kakvu krivnju i tvrdeći da je dječaka netko morao oteti s ceste, dok su tragovi uljeza uništeni tijekom kaosa prvih dana potrage. Iako je policija pretražila imanje i zaplijenila vozila i elektroničke uređaje, forenzika nije ponudila nove dokaze. Godinu dana kasnije nitko nije optužen, a sudbina plavokosog dječaka ostaje jedna od najmisterioznijih i najjezivijih zagonetki u novijoj australskoj povijesti. https://edition.cnn.com/2026/09/20/australia/australia-missing-boy-gus-lamont-intl-hnk

Pred Zemaljskim sudom u Traunsteinu počelo je suđenje 55-godišnjoj bivšoj policajki koja se identificira kao žena. Protiv nje je podignuta optužnica zbog teških kaznenih djela, među kojima su sumnja na silovanje 14-godišnje djevojke te posjedovanje stotina nedopuštenih materijala koji prikazuju seksualno zlostavljanje djece. Incident se navodno dogodio tijekom izleta Prema navodima državnog odvjetništva, glavni incident dogodio se u kolovozu 2025. godine. Optužena je tada navodno bila na zajedničkom izletu s prijateljicom i njezinom kćeri. Prema optužnici, 14-godišnjakinju je navodno seksualno napala u toaletu restorana brze hrane. Istražitelji također tvrde da je prije toga maloljetnici putem WhatsAppa poslala pornografski sadržaj. Na uređajima pronađeni brojni sporni materijali Osim optužbe za seksualno nasilje, 55-godišnjakinja se tereti i za posjedovanje stotina datoteka koje prikazuju seksualno zlostavljanje djece. Prema informacijama iz optužnice, na pojedinim materijalima nalaze se i prizori teškog nasilja nad djecom. Među najmlađim osobama prikazanima u pronađenim materijalima navodno su bila djeca stara oko tri godine. Državno odvjetništvo dodatno je tereti za proizvodnju nedopuštenih pornografskih sadržaja koji uključuju životinje. Optužena se nalazi u muškom odjelu zatvora 55-godišnjakinja se trenutačno nalazi u muškom odjelu zatvora u Münchenu. Na početku suđenja njezina obrana predložila je razgovor između suda, državnog odvjetništva i obrane, koji bi mogao dovesti do dogovora o daljnjem tijeku postupka. Ako bi optužena priznala kaznena djela, postupak bi se mogao skratiti, a maloljetnoj oštećenoj osobi moglo bi se omogućiti da ne mora svjedočiti pred sudom. Obrana je također zatražila da se javnost isključi iz dijela ili cijelog postupka. Presuda se očekuje početkom listopada Zemaljski sud u Traunsteinu zakazao je ukupno četiri ročišta. Prema trenutačnom rasporedu, presuda bi mogla biti donesena 8. listopada. Sve optužbe protiv 55-godišnjakinje zasad su predmet sudskog postupka i nisu pravomoćno dokazane.

Ovako je bilo prošli vikend u Ludbregu, a slijedeća postaja je KOPRIVNICA! STOP mega-farmama pilića u Koprivničko-križevačkoj, Varaždinskoj, Zagrebačkoj i Sisačko-moslavačkoj županiji. Stop odlukama u ime narod, a protiv naroda! https://youtu.be/-esuyGHl_eE?si=MVE_FFJTGS-_P7Dg

Ministarstvo naredilo: Morat će se dokazati da planirani Data centar Pantheon AI ne uništava prirodu Banovine Glavni povod ovim izmjenama je i, u medijima istaknuti, projekt data centra u Topuskom, Pantheon AI, za kojeg se još uvijek ne zna tko ulaže najavljene milijarde dolara. Voditelji projekta, koji ne ulažu svoj novac, predali su županiji zahtjev za potrebnim izmjenama Prostornog plana Sisačko-moslavačke županije, naročito zbog gradnje goleme sunčane elektrane Pecka (za čiju je zasebnu izmjenu prostornog plana, dok se još nije govorilo o data centru, prethodno zahtjev bio odbijen) te masivnog AI inovacijskog Kampusa Topusko. https://www.sisak.info/2026/09/15/ministarstvo-naredilo-morat-ce-se-dokazati-da-planirani-data-centar-pantheon-ai-ne-unistava-prirodu-banovine/

Discover the top 10 modular wardrobe manufacturers in Gurgaon for 2026. Compare Almac, Godrej Interio, Spacewood, WoodAge, Sleek by Asian Paints, and other trusted brands by design, materials, hardware, finishes, pricing, customisation, installation, warranty, and after-sales support. Read More: https://almac.co.in/blog/top-10-modular-wardrobe-manufacturers-in-gurgaon #WardrobeManufacturersGurgaon #ModularWardrobe #CustomWardrobeDesign #SlidingWardrobe #WalkInWardrobe #AlmacInteriors

Iz splitske vojne luke Lora danas je u #NATO operaciju potpore miru “Sea Guardian” ispraćen 14. hrvatski kontingent na raketnoj topovnjači “Vukovar”.🇭🇷🫡 ℹ️ #hrvatskavojska sudjeluje u provedbi neborbenih zadaća čiji je cilj stvaranje cjelovite pomorske situacijske slike i osiguranje zajedničke sigurnosti u području središnjeg Mediterana. Želimo im puno uspjeha u izvršenju svojih zadaća, mirnk more i siguran povratak kući! 🇭🇷🌊⚓️ 🔗 https://www.morh.hr/cetrnaesti-hrvatski-kontingent-upucen-u-nato-ovu-operaciju-sea-guardian/ 📷: HRM . . #weAreNATO #domovinivjerni

𝐆𝐑𝐀𝐃 𝐒𝐈𝐒𝐀𝐊 𝐎𝐒𝐈𝐆𝐔𝐑𝐀𝐎 𝐁𝐄𝐒𝐏𝐎𝐕𝐑𝐀𝐓𝐍𝐈𝐇 𝟒𝟓𝟎.𝟎𝟎𝟎 𝐄𝐔𝐑𝐀 𝐙𝐀 𝐕𝐄𝐋𝐈𝐊𝐈 𝐏𝐑𝐎𝐉𝐄𝐊𝐓 𝐎𝐒𝐀𝐌 𝐎𝐒𝐍𝐎𝐕𝐍𝐈𝐇 Š𝐊𝐎𝐋𝐀 „𝐎𝐒𝐀𝐌 𝐙𝐀 𝐎𝐒𝐌𝐈𝐉𝐄𝐇 - 𝐙𝐍𝐀𝐍𝐉𝐄 𝐔 𝐏𝐎𝐊𝐑𝐄𝐓𝐔, 𝐂𝐉𝐄𝐋𝐎𝐃𝐍𝐄𝐕𝐍𝐀 𝐀𝐕𝐀𝐍𝐓𝐔𝐑𝐀“ Grad Sisak, kao nositelj projekta, osigurao je putem poziva Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih bespovratnih 450.000,00 eura za projekt „Osam za osmijeh - znanje u pokretu, cjelodnevna avantura“, kojim će se u osam sisačkih osnovnih škola unaprijediti i proširiti programi izvannastavnih aktivnosti za učenike. U projekt su uključene Osnovna škola Braća Bobetko, Osnovna škola Braća Ribar sa Područnom školom Žabno, Osnovna škola Budaševo-Topolovac-Gušće, Osnovna škola 22. lipnja, Osnovna škola Galdovo, Osnovna škola Ivana Kukuljevića, Osnovna škola Ivana Antolčića Komarevo te Osnovna škola Sela s Područnim školama Greda i Žažina. Projekt će u školskoj godini 2026./2027. obuhvatiti 1.250 učenika, dok se u sljedećoj školskoj godini planira uključivanje 1.261 učenika. Time se osigurava kontinuitet aktivnosti i mogućnost da velik broj djece, neovisno o tome koju školu pohađaju, dobije pristup kvalitetnim i suvremenim sadržajima. Posebna vrijednost projekta je u tome što će se u osam škola provoditi čak 292 skupine izvannastavnih aktivnosti. One će obuhvatiti različita područja, od digitalnih kompetencija, prirodoslovlja i matematike, ekologije i održivog razvoja, do kreativnog i kulturno-umjetničkog izražavanja, sporta te razvoja socijalnih i emocionalnih vještina. Cilj nije samo ponuditi učenicima više aktivnosti, već im omogućiti da kroz učenje, igru, istraživanje i praktičan rad razvijaju znanja i vještine koje će im trebati u budućnosti. Projekt donosi i snažniju suradnju među školama. Aktivnosti će se povezivati i razvijati kroz zajednički okvir, razmjenu iskustava i primjenu suvremenih metoda rada. Na taj način Grad Sisak želi smanjiti razlike među školama i omogućiti učenicima jednake prilike za sudjelovanje u kvalitetnim izvannastavnim programima. Važan dio projekta bit će i opremanje škola potrebnom didaktičkom, digitalnom i tehničkom opremom, što će omogućiti kvalitetniju i suvremeniju provedbu aktivnosti te učenicima približiti sadržaje na praktičan i zanimljiv način. Projekt ima i snažnu inkluzivnu komponentu. U aktivnosti će se uključivati i učenici koji dosad nisu u dovoljnoj mjeri sudjelovali u izvannastavnim programima, uz prilagodbu sadržaja njihovim potrebama i mogućnostima. Posebna se pozornost posvećuje razvoju socijalnih i emocionalnih vještina, suradnji, timskom radu i prihvaćanju različitosti. Projekt „Osam za osmijeh - znanje u pokretu, cjelodnevna avantura“ ujedno predstavlja važan korak u pripremi sisačkih osnovnih škola za postupno uvođenje modela cjelodnevne škole. Strukturirane i međusobno povezane izvannastavne aktivnosti postat će važan dio školskog života, a stečena iskustva i razvijeni programi temelj za njihovu dugoročnu održivost. Ukupna vrijednost projekta iznosi 450.701,74 eura. „Ž𝘦𝘭𝘪𝘮𝘰 𝘥𝘢 š𝘬𝘰𝘭𝘢 𝘣𝘶𝘥𝘦 𝘮𝘫𝘦𝘴𝘵𝘰 𝘯𝘢 𝘬𝘰𝘫𝘦 𝘥𝘫𝘦𝘤𝘢 𝘥𝘰𝘭𝘢𝘻𝘦 𝘴 𝘰𝘴𝘮𝘪𝘫𝘦𝘩𝘰𝘮, 𝘮𝘫𝘦𝘴𝘵𝘰 𝘯𝘢 𝘬𝘰𝘫𝘦𝘮 𝘯𝘦 𝘶č𝘦 𝘴𝘢𝘮𝘰 𝘪𝘻 𝘬𝘯𝘫𝘪𝘨𝘢, 𝘯𝘦𝘨𝘰 𝘪𝘴𝘵𝘳𝘢ž𝘶𝘫𝘶, 𝘴𝘵𝘷𝘢𝘳𝘢𝘫𝘶, 𝘴𝘶𝘳𝘢đ𝘶𝘫𝘶 𝘪 𝘰𝘵𝘬𝘳𝘪𝘷𝘢𝘫𝘶 𝘰𝘯𝘰 𝘶 č𝘦𝘮𝘶 𝘴𝘶 𝘯𝘢𝘫𝘣𝘰𝘭𝘫𝘪. 𝘜𝘱𝘳𝘢𝘷𝘰 𝘻𝘢𝘵𝘰 𝘰𝘷𝘢𝘫 𝘱𝘳𝘰𝘫𝘦𝘬𝘵 𝘯𝘪𝘫𝘦 𝘴𝘢𝘮𝘰 𝘶𝘭𝘢𝘨𝘢𝘯𝘫𝘦 𝘶 𝘪𝘻𝘷𝘢𝘯𝘯𝘢𝘴𝘵𝘢𝘷𝘯𝘦 𝘢𝘬𝘵𝘪𝘷𝘯𝘰𝘴𝘵𝘪, 𝘰𝘷𝘰 𝘫𝘦 𝘶𝘭𝘢𝘨𝘢𝘯𝘫𝘦 𝘶 𝘯𝘢š𝘶 𝘥𝘫𝘦𝘤𝘶 𝘪 𝘯𝘫𝘪𝘩𝘰𝘷𝘶 𝘣𝘶𝘥𝘶ć𝘯𝘰𝘴𝘵. Ž𝘦𝘭𝘪𝘮𝘰 𝘥𝘢 𝘴𝘷𝘢𝘬𝘰 𝘥𝘪𝘫𝘦𝘵𝘦, 𝘣𝘦𝘻 𝘰𝘣𝘻𝘪𝘳𝘢 𝘯𝘢 𝘵𝘰 𝘬𝘰𝘫𝘶 š𝘬𝘰𝘭𝘶 𝘱𝘰𝘩𝘢đ𝘢, 𝘪𝘮𝘢 𝘫𝘦𝘥𝘯𝘢𝘬𝘦 𝘮𝘰𝘨𝘶ć𝘯𝘰𝘴𝘵𝘪 𝘳𝘢𝘻𝘷𝘪𝘫𝘢𝘵𝘪 𝘴𝘷𝘰𝘫𝘦 𝘪𝘯𝘵𝘦𝘳𝘦𝘴𝘦, 𝘵𝘢𝘭𝘦𝘯𝘵𝘦 𝘪 𝘷𝘫𝘦š𝘵𝘪𝘯𝘦. 𝘖𝘴𝘢𝘮 š𝘬𝘰𝘭𝘢, 𝘴𝘵𝘰𝘵𝘪𝘯𝘦 𝘢𝘬𝘵𝘪𝘷𝘯𝘰𝘴𝘵𝘪 𝘪 𝘷𝘪š𝘦 𝘰𝘥 𝘵𝘪𝘴𝘶ć𝘶 𝘥𝘫𝘦𝘤𝘦, 𝘵𝘰 𝘫𝘦 𝘴𝘯𝘢𝘨𝘢 𝘰𝘷𝘰𝘨 𝘱𝘳𝘰𝘫𝘦𝘬𝘵𝘢. Ž𝘦𝘭𝘪𝘮𝘰 𝘱𝘰𝘷𝘦𝘻𝘢𝘵𝘪 𝘯𝘢š𝘦 š𝘬𝘰𝘭𝘦, 𝘰𝘵𝘷𝘰𝘳𝘪𝘵𝘪 𝘱𝘳𝘰𝘴𝘵𝘰𝘳 𝘯𝘰𝘷𝘪𝘮 𝘪𝘥𝘦𝘫𝘢𝘮𝘢 𝘪 𝘰𝘮𝘰𝘨𝘶ć𝘪𝘵𝘪 𝘥𝘫𝘦𝘤𝘪 𝘥𝘢 𝘶č𝘦 𝘯𝘢 𝘯𝘢č𝘪𝘯 𝘬𝘰𝘫𝘪 𝘪𝘮 𝘫𝘦 𝘣𝘭𝘪𝘻𝘢𝘬 𝘪 𝘻𝘢𝘯𝘪𝘮𝘭𝘫𝘪𝘷. 𝘒𝘢𝘥𝘢 𝘥𝘫𝘦𝘤𝘪 𝘥𝘢𝘮𝘰 𝘱𝘳𝘪𝘭𝘪𝘬𝘶 𝘥𝘢 𝘪𝘴𝘵𝘳𝘢ž𝘶𝘫𝘶, 𝘴𝘵𝘷𝘢𝘳𝘢𝘫𝘶 𝘪 𝘴𝘶𝘥𝘫𝘦𝘭𝘶𝘫𝘶, 𝘥𝘢𝘫𝘦𝘮𝘰 𝘪𝘮 𝘱𝘶𝘯𝘰 𝘷𝘪š𝘦 𝘰𝘥 𝘻𝘯𝘢𝘯𝘫𝘢, 𝘥𝘢𝘫𝘦𝘮𝘰 𝘪𝘮 𝘴𝘢𝘮𝘰𝘱𝘰𝘶𝘻𝘥𝘢𝘯𝘫𝘦, 𝘪𝘴𝘬𝘶𝘴𝘵𝘷𝘰 𝘪 𝘰𝘴𝘫𝘦ć𝘢𝘫 𝘱𝘳𝘪𝘱𝘢𝘥𝘯𝘰𝘴𝘵𝘪 𝘻𝘢𝘫𝘦𝘥𝘯𝘪𝘤𝘪“ istaknuo je gradonačelnik Domagoj Orlić.

🇭🇷Gotovo 35 godina nakon zločina na Ovčari, francuska istraga o ubojstvu hrvatskog branitelja i francuskog dragovoljca Jean-Michela Nicoliera praktički je završena. Prema riječima Ghislaina Duboisa, odvjetnika obitelji Nicolier, istražna sutkinja Odjela za ratne zločine pri sudu u Parizu Carole Vujasinovic priprema međunarodni nalog za uhićenje Spasoja Petkovića zvanog Štuka, kojeg francuski istražitelji sumnjiče za Nicolierovo ubojstvo. Dubois je najavio da će se pravnim putem tražiti i predaja Veselina Šljivančanina, Stanka Vujanovića i Nade Kalabe francuskom pravosuđu. Francuski istražitelji već su ispitali više svjedoka, među njima i Spasoja Petkovića. Hrvatsko pravosuđe francuskoj je strani dostavilo dokumentaciju prikupljenu u vlastitom postupku. Prema odvjetniku obitelji, francuski kazneni postupak pokrenut je nakon što su Jean-Michelova majka Lyliane Fournier i brat Paul 2016. podnijeli kaznenu prijavu u Francuskoj. Očekuje se odluka hoće li predmet biti upućen na suđenje pred francuskim sudom. Jean-Michel Nicolier rođen je 1966. godine u Francuskoj. U Hrvatsku je došao 1991. kao dragovoljac te se kao pripadnik HOS-a borio u obrani Vukovara, na Sajmištu. Nakon što je 9. studenoga ranjen, prevezen je u vukovarsku bolnicu. Nakon pada Vukovara 20. studenoga odveden je iz bolnice na Ovčaru, gdje je u dobi od 25 godina ubijen. Njegovi posmrtni ostaci pronađeni su 2025. godine u masovnoj grobnici na Ovčari, a službeno su identificirani 29. listopada iste godine. Pokopan je 6. studenoga 2025. na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru. Jean-Michel Nicolier – Francuz koji je dobrovoljno došao braniti Hrvatsku i svoj život položio za Vukovar.