Benjamin Netanyahu ovih dana nema drugu temu osim napada na Tursku.

Izašao je s izravnim napadima na Recepa Tayyipa Erdoğana optužujući ga za odnose s Iranom i šire regionalne poteze.

Zatim su se uključili i drugi izraelski dužnosnici, dodatno pojačavajući retoriku.

Što to znači?

Ne govorimo o običnoj razmjeni izjava.

Ovo je jasan pokušaj da se promijeni percepcija Turske unutar Izraela, ali i prema Europi i SAD-u.

To potvrđuje da je Turska sada službeno ušla u izraelske strateške kalkulacije.

Netanyahu je vjerojatno očekivao da će njegove izjave stvoriti pritisak unutar Turske.

Ali dogodilo se suprotno.

Opozicija i vlast su jednako reagirale:

– Kemal Kılıçdaroğlu odbacio je svako vanjsko uplitanje

– Ekrem İmamoğlu oštro je kritizirao izraelske poteze

Devlet Bahçeli ide korak dalje u političkom tonu traži hitan prekid napada na Libanon i otvoreno optužuje Izrael da stoji iza destabilizacije cijele regije.

To znači da ovo više nije sukob vlasti i opozicije.

Ovo postaje pitanje države sa svim njezinim komponentama.

Zašto Izrael uopće napada Tursku?

Jer se nalazi pod pritiskom i traži novi okvir sukoba.

U tom kontekstu, Turska se pokušava prikazati kao nova prijetnja.

To nije slučajno nego dio šire strategije.

Ali problem s tom strategijom je očit:

Turska nije Iran.

Ima odnose s Europom, ulogu u NATO-u i fleksibilniju regionalnu politiku.

Zbog toga ju je teže izolirati.

Zato vidimo medijske kampanje, pripisane izjave i kontinuirane pokušaje diskreditacije.

U međuvremenu, što radi Turska?

Ankara ne odgovara samo riječima.

Prati poteze, priprema scenarije i podiže spremnost.

Hakan Fidan jasno je poručio:

činjenica da Izrael trenutno ne djeluje prema Siriji ne znači da to neće učiniti kasnije.

To znači da se Turska priprema za sljedeću fazu.

Istovremeno, društvenim mrežama kruži govor Erdogana:

“smrt s čašću bolja je od života bez dostojanstva.”

Što to znači?

Erdoğan ovdje ne govori o interesima ni ravnoteži nego postavlja dostojanstvo kao crvenu liniju.

To znači:

Turska ne vidi sebe kao aktera koji će pristati na pritisak.

Zatim dodaje:

“nijedna sila ne može prijetiti Turskoj… ne tumačite našu smirenost kao slabost…”

To dodatno potvrđuje:

trenutni mir nije znak slabosti.

Zašto baš sada?

Jer regija ulazi u fazu otvorenog sukoba, kompleksnih pregovora i redefiniranja odnosa snaga.

U tom trenutku Turska poručuje:

nije na margini.

Ali postoji i dublja dimenzija.

Ovo nije prijetnja ratom.

Ovo je podizanje cijene pritiska.

Jer kada država kaže da neće popustiti ni uz veći trošak šalje jasnu poruku.

Što to znači za sljedeću fazu?

– čvršći stavovi

– veća sigurnost u donošenju odluka

– spremnost na eskalaciju ako bude potrebno

Zato…

ono što je Erdoğan rekao nije samo izjava.

To je poruka faze u kojoj se regija nalazi.

https://www.facebook.com/share/1JtR2kkCwf/

OBD (On-Board Diagnostics) već godinama služi kao "ulaz" u sustave automobila. Uz pomoć dostupnih uređaja moguće je otključati dodatne funkcije, mijenjati prikaz instrumenata pa čak i povećati snagu motora. Upravo takve intervencije sada dolaze pod povećalo regulatora, jer mogu utjecati na emisije i sigurnost.

Nova regulativa nadograđuje postojeća pravila iz 2014. godine i uzima u obzir činjenicu da su moderni automobili sve više definirani softverom.

Tijekom tehničkog pregleda više se neće provjeravati samo klasični detalji poput svjetla, kočnica i ovjesa već rade li sustavi poput start-stopa ili sigurnosni sustavi poput pomoći pri zadržavanju u traci i jesu li oni namjerno deaktivirani ili modificirani.

Veliku ulogu u svemu ovome imat će sustav OBFCM, koji već prikuplja podatke o potrošnji goriva, kilometraži i načinu korištenja vozila.

U kombinaciji s OBD-om, inspektori će moći otkriti manipulacije koje dosad često nisu bile vidljive, poput deaktivacije EGR ventila ili izmjena u radu motora.

https://www.biconsult.hr/gdprcroatia/2313-azop-izrekao-kaznu-hotelu</p>

No, takav hotel kod nas nije usamljeni primjer, koliko samo ih vidimo kad boravimo u gradovima diljem RH na projektima.

Takvih primjera ima i u Španjolskoj.

U konkretnom slučaju je tamošnji hotel tražio od gostiju da prilože kopiju osobne iskaznice u okviru online prijave kako bi finalizirali prijavu u hotelski smještaj navodeći da se radi o zakonskoj obvezi za evidentiranje gostiju koji borave u hotelu.

Gost je odbio dati osobnu iskaznicu na kopiranje, a hotel mu je odbio pružiti smještaj.

Kad je stvar došla u ruke nadzornog tijela, hotel se opravdavao da je kopija osobne iskaznice potrebna za provjeru točnosti podataka koji se prikupljaju putem online obrasca

Iako je softver za prijavu gostiju koji koristi kontrolor davao mogućnost gostima da se prijave bez davanja kopije osobne iskaznice, hotel je inzistirao na kopiranju osobnih dokumenata. Štoviše, hotel je komunicirao da će kopije osobne iskaznice čuvati 3 godine kako bi ispunio svoje porezne obveze.

Španjolskom nadzorno tijelo jasno je utvrdilo da hotel nije imao pravo niti zakoniti temelj za kopiranje osobnih dokumenata gostiju za njihovu online prijavu, jer se radi o prekomjernoj obradi podataka, pošto kopije osobnih dokumenata sadržavaju osobne podatke koji nisu primjereni, relevantni niti nužni za specifičnu svrhu obrade.

Kod nas je područje prikupljanja osobnih podataka gostiju hotela i apartmana regulirano Pravilnikom o sustavu eVisitor, točnije člankom 4. stavkom 2.:

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020_04_43_897.html</p>

I u tom Pravilniku nema temelja za kopiranje ili skeniranje osobnih dokumenata.

Više o slučaju iz Španjolske:

https://gdprhub.eu/index.php?title=AEPD_(Spain)_-_EXP202316537&mtc=today

Image from FreePik

#gdprcroatia

Stručnjaci za kibernetičku sigurnost upozoravaju na novu, iznimno opasnu prevaru koja cilja korisnike Gmaila pomoću zlonamjerne web stranice koja do savršenstva oponaša službenu Googleovu sigurnosnu provjeru, piše Daily Mail. Žrtve se navode kroz proces od četiri koraka koji se čini potpuno legitimnim, no umjesto da zaštiti račun, ovaj lažni alat tiho prikuplja sve osjetljive informacije koje napadači kasnije mogu iskoristiti za provalu u Gmail i druge Googleove servise. Prevaranti žrtve usmjeravaju na lažnu stranicu putem phishing e-mailova, tekstualnih poruka i zlonamjernih skočnih prozora u kojima se tvrdi da korisnikov Google račun zahtijeva hitnu sigurnosnu provjeru, često uz naslov poruke “Security Check Required – Your Google Account May Be At Risk.”

Jednom kada korisnik dospije na stranicu, od njega se traži da instalira ono što se čini kao sigurnosni alat. Međutim, zapravo se radi o progresivnoj web aplikaciji (PWA) koja, nakon instalacije, skriva adresnu traku preglednika, čime stvara iluziju prave, izvorne Googleove aplikacije. Kako su objasnili istraživači iz tvrtke Malwarebytes Labs, žrtva tada vidi i koristi nešto što izgleda kao autentična aplikacija, nesvjesna da kibernetičkim kriminalcima time daje pristup kontaktima s uređaja, GPS lokaciji u stvarnom vremenu te podacima iz međuspremnika (clipboarda). Ova metoda je posebno opasna jer zaobilazi uobičajene znakove upozorenja na koje su korisnici naučili paziti, piše Večernji list.