ZAŠTO SU RAČUNI S DIGITALNIH BROJILA ZA STRUJU ENORMNO NARASLI?! Nakon ugradnje novih, navodno, pametnih digitalnih brojila, velik broj potrošača prijavljuje drastično povećanje računa za struju. Potrošači sumnjaju u ispravnost novih uređaja, propituju, ali ne dobivaju odgovore koji ih zanimaju. Posebno iz zbunjuju procijenjena stanja pa onda novi korigirani obračuni koji dostižu i do 1000 €!?! Gnjevni su zbog uvođenja ograničenja za potrošnju do 3.000 kWh i nakon čega cijena raste za 35 %! S obzirom na zaista velik broj pritužbi na nova digitalna brojila i enormno visoke račune HEP-a nakon ugradnje kod potrošača električne energije, zato smo se obratili državnom distributeru s dva pitanja. Prvo, kako komentiraju masovne pritužbe građana na enormne skokove računa odmah nakon ugradnje novih pametnih brojila? Drugo pitanje je bilo da li HEP provodi internu kontrolu ispravnosti tih uređaja i što savjetuje građanima koji sumnjaju u točnost očitanja? Evo što su nam odgovorili: „Što se tiče povećanja računa za električnu energiju u pojedinim slučajevima, ono je u pravilu posljedica kombinacije više čimbenika. Kupci mogu imati mjesečni ili polugodišnji način obračuna, koji se temelji ili na stvarnom očitanju brojila ili na procjeni operatora distribucijskog sustava (HEP ODS-a). Ako je račun temeljen na stvarnom očitanju, iznos računa odgovara evidentiranoj potrošnji električne energije u obračunskom razdoblju. U tom slučaju, visina računa ovisi o stvarnim navikama potrošnje, vremenskim uvjetima (primjerice, hladnijem vremenu i većem korištenju grijanja), broju dana obuhvaćenih obračunom, prestanku subvencioniranja dijela cijene energije ili povećanja cijene električne energije. Podsjećamo da je na temelju Uredbe Vlade RH o izmjenama i dopuni Uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije iz rujna 2025. godine cijena električne energije za kupce u javnoj usluzi i dalje regulirana, no da je i došlo do povećanja cijene električne energije za kućanstva u dijelu računa koji se odnosi na energiju (od 1. studenoga 2025.) te u dijelu računa koji se odnosi na mrežarinu (naknadu za prijenos i distribuciju), od 1. siječnja 2026. Ukupno povećanje računa kućanstva s prosječnom potrošnjom u Hrvatskoj, iznosi oko 12 posto u odnosu na račune izdane prije 1. studenoga 2025. godine. Također, skrećemo pažnju na postojanje mogućnosti da su neki od kupaca u prethodnom šestomjesečnom razdoblju potrošili više od 3.000 kWh električne energije, zbog čega im se na temelju Uredbe Vlade, obračunava cijena uvećana za 35 posto. Napominjemo kako je navedena Uredba na snazi do 30. rujna 2026. godine. Ukoliko je račun temeljen na procjeni, moguće je da procijenjena potrošnja odstupa od stvarnog stanja brojila. U takvim situacijama, svaki kupac ima pravo uložiti prigovor na račun, uz dostavu očitanog stanja brojila, te zatražiti korekciju obračuna i/ili mjesečnih novčanih obveza. Ako korisnik smatra da brojilo neispravno bilježi potrošnju električne energije, prvi je korak provjera instalacija u samom objektu: jesu li uistinu isključeni svi osigurači i postoji li „skriveno“ trošilo ili kvar na instalaciji koji može uzrokovati potrošnju. Ako korisnik i dalje sumnja da brojilo bilježi potrošnju bez stvarnog razloga, može se obratiti nadležnom distribucijskom području HEP ODS-a. Zahtjev se može predati telefonski, elektroničkom poštom, poštom ili osobno. Ako se utvrdi da je neispravnost utjecala na obračunske mjerne podatke, na temelju kojih opskrbljivač izdaje račun, operator postupa sukladno odredbama članka 85. Pravilnika o općim uvjetima te ispravlja obračun za prethodno razdoblje. Cjelokupni trošak zamjene brojila ili dijelova mjerne opreme te trošak same provjere u tom slučaju snosi operator sustava,“ odgovorili su iz HEP-a. 👇https://www.facebook.com/share/1EB6kzfnAo/ #HEP #računi #digitalnabrojila #potrošači #prigovori #kontrole #troškovizamjenebrojila

Svi znamo za naše pravo pristupa svojim osobnim podacima iz članka 15. GDPR-a i da pri tom moramo dobiti sve relevantne informacije KOJE naše osobne podatke KAKO i U KOJU svrhu s KOJIM pravnim temeljem obrađuje neki voditelj obrade, s KIM ih dijeli, odakle mu, KAKO dugo ih zadržava i KOJA su nam ostala prava iz GDPR-a. Pri tom imamo pravo dobiti i kopiju naših osobnih podataka. No, u članku 15. stavku 4. navedena je iznimka od prava na dobivanje kopije, ako bi se njenim davanjem negativno utjecalo na "prava i slobode drugih". Jedna od situacija kad je takva iznimka primjenjiva je slučaj davanja kopije snimke videonadzora, kad bi voditelj obrade morao zamutiti, odnosno, zamagliti ili zablurati druge osobe na snimci na kojoj se treba prikazati samo osobu koja traži pristup svojim osobnim podacima, odnosno, toj snimci. No, definicija iznimke radi sprječavanja negativnog utjecaja na prava i slobode drugih ima i širi spektar "primjene". Slučaj iz Njemačke nam daje takav primjer. Fizička osoba polagala je ispit iz znanja stranog jezika i pala je na istome. Pozvala se na svoje pravo na pristup osobnim podacima i pravo na dobivanje kopije osobnih podataka prema članku 15. stavku 3. GDPR-a, što je organizacija koja organizira takve testove odbila. Ponudili su fizičkoj osobi da može ostvariti osobni uvid u svoj test, s obzirom da samo manji dio testa sadrži osobne podatke fizičke osobe i da bi se davanjem kopije cijelog testa ugrozila tajnost samog testa. Stvar je završila na lokalnom sudu u Frankfurtu, utvrdivši nedvosmisleno da svi odgovori fizičke osobe jesu njezini osobni podaci, ali sama testna pitanja to nisu. Istovremeno je sud odvagnuo čiji je interes jači između interesa fizičke osobe za pristupom vlastitim osobnim podacima i interesa organizacije za osiguranjem tajnosti samih pitanja u testu. S obzirom da su utvrdili da razvoj takvih jezičnih testova iziskuje složen proces uz ulaganje značajnih napora, a sami testovi koriste se u svrhu naturalizacije stranaca i izostanak tajnosti testova može uzrokovati da se takvi testovi proglase neprimjerenima za utvrđivanje jezičnih vještina, da bi se otkrivanjem kopije testnih pitanja ugrozila poduzetnička sloboda organizacije koja provodi testove. Stoga su dali za pravo organizaciji kao voditelju obrade da ima pravo odbiti dati kopiju testa temeljem članka 15. stavka 4. GDPR-a, a pri tom pravo na pristup osobnim podacima nije u cijelosti uskraćeno davanjem mogućnosti uvida fizičkoj osobi u njen primjerak testa. Više o slučaju: https://gdprhub.eu/index.php?title=AG_Frankfurt_am_Main_-_31_C_2043/22_(78)&mtc=today Image by pressfoto on Freepik #gdprcroatia

O ŠOKANTNOJ PRAKSI NAPLATE HRT PRISTOJBI, NAKON SABORSKOG ODBORA ZA MEDIJE OČITOVAO SE I ODBOR ZA PRAVOSUĐE! Neprihvatljiva je praksa u kojoj se u službenim dopisima izbjegava navesti pravna osnova, točan iznos duga i vrijeme nastanka, čime se krše osnovna načela transparentnosti, zaštite potrošača, pravna sigurnost i povjerenje građana u institucije, te se građane izlaže neopravdanom financijskom pritisku i dovodi u zabludu, osobito kada je riječ o ranjivijim skupinama društva, poput osoba starije životne dobi, tvrdi Nikola Grmoja, predsjednik Odbora za pravosuđe Hrvatskog sabora. ***** Nakon što su Pučka pravobraniteljica i Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) pokrenuli službene postupke povodom masovnog slanja opomena za RTV pristojbu, a saborski Odbor za informiranje, informatizaciju i medije na čelu s predsjednikom Josipom Borićem najavio uvrštavanje ove teme na sjednicu u jesenskom zasjedanju, potrošačkoj platformi @haloinspektore stigao je i službeni odgovor predsjednika saborskog Odbora za pravosuđe, Nikole Grmoje. U cilju potpuno objektivnog i transparentnog informiranja javnosti, odgovor Odbora prenosimo integralno: „Nadležnost Odbora za pravosuđe kao radnog tijela Hrvatskoga sabora propisana je člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora i ista se odnosi na postupak donošenja zakona i drugih propisa u kojem Odbor ima prava i dužnosti matičnog radnog tijela, te Odbor nije nadležan utvrđivati činjenice, provjeravati zakonitost postupanja i odlučivanja nadležnih tijela ili utvrđivati osnovanost primjene zakonskih odredbi prilikom donošenja njihovih odluka“, piše u pojašnjenju dopisa, ali isto tako, kao predsjednik Odbora za pravosuđe, smatra: „...neprihvatljivom naplatu potraživanja za koja je nastupila apsolutna desetogodišnja zastara sukladno Zakonu o obveznim odnosima, te naglašava da naplata potraživanja mora biti transparentna, utemeljena na zakonu, uz poštivanje osnovnih načela koja propisuje Zakon o obveznim odnosima, osobito načela savjesnosti i poštenja, te zabrane zlouporabe prava.“ Nikola Grmoja također smatra da je „neprihvatljiva praksa u kojoj se u službenim dopisima izbjegava navesti pravna osnova, točan iznos duga i vrijeme nastanka, čime se krše osnovna načela transparentnosti, zaštite potrošača, pravna sigurnost i povjerenje građana u institucije, te se građane izlaže neopravdanom financijskom pritisku i dovodi u zabludu, osobito kada je riječ o ranjivijim skupinama društva, poput osoba starije životne dobi. Vezano za tvrdnje građana kojima su na račune preko FINA-e provedene ovrhe za navodna dugovanja prema HRT-u starija od 10 godina, bez ranijeg zaprimanja rješenja o ovrsi, obavijesti od suda ili javnog bilježnika, smatra da se pri naplati dugovanja mora provoditi zakonom predviđena procedura, koja pretpostavlja zakonit način dostave kao i poštivanje prava na pravni lijek. Pitanje sazivanja sjednice Odbora odnosno održavanja zajedničke tematske sjednice s Odborom za informiranje, informatizaciju i medije na koju bi se pozvali predstavnici svih nadležnih mjerodavnih institucija razmotrit će se na početku jesenskog zasjedanja Hrvatskoga sabora.“ I na kraju, kaže: „S obzirom na ozbiljne pritužbe o kršenju odredbi o dostavi i pravu na pravni lijek, zatražit će se očitovanje nadležnih tijela.“ Za vašu informaciju: ovo nije kraj sage o skandaloznom postupanju pravne službe HRT-a i poznatih odvjetničkih ureda u svezi pokušaja naplate tisuća i tisuća navodno neplaćenih RTV pristojbi. 🛑 VAŽNO UPOZORENJE GRAĐANIMA! Ako na svoju adresu dobijete opomenu pred ovrhu, ponudu za nagodbu ili slična pisma odvjetničkih ureda, NIPOŠTO IH NE ZOVITE TELEFONOM! U telefonskom razgovoru možete biti izigrani i navedeni na izjave koje se pravno tumače kao priznanje duga, čime se automatski prekida zastara. Umjesto poziva, odmah pošaljite službeni pismeni prigovor. Kompletnu i besplatnu pravnu šprancu tog dopisa donosimo vam u prvom komentaru ispod ove objave. Kopirajte je, ispunite i pošaljite isključivo preporučeno s povratnicom! Što kažete vi na ovo? Borite li se i vi makar prepiskom s odvjetničkim uredima koji vas pokušavaju reketariti navodnim dugovanjima u apsolutnoj zastari, dugovanjima preminulih osoba, opomenama i pozivima na nagodbu za vama nepoznate dugove? Podržavate li vi ovo što radimo u vaše ime i ime tisuća drugih građana? Jer dok drugi mediji imaju „zakon šutnje“ o tom gorućem pitanju Hrvatske, mi argumentirano, konstruktivno i profesionalno izvještavamo i pitamo: hoće li netko konačno zaustaviti ovu skandaloznu praksu koju provodi pravna služba HRT-a uz blagoslov ravnateljstva? Zašto se šuti i u nadležnim ministarstvima? 👉 Špranca prigovora nalazi se u prvom komentaru ispod ove objave! (DIJELITE DALJE I ZAŠTITITE SVOJE BLIŽNJE!) P.S. Imamo insajderske informacije koje govore o prvim pokušajima pozadinskog pritiska i lobiranja na domaća regulatorna tijela (poput AZOP-a ili AZTN-a) kroz političke i poslovne veze kako bi njihova konačna očitovanja bila što blaža, a „Halo, inspektore“ ispao platforma koja je "podignula paniku bez razloga" i kompromitirala cijelu priču za „prazan balon“ i priča bez temelja! ŠTO VI KAŽETE NA TO? 👉https://www.facebook.com/share/1ELZEMkF28/ #Haloinspektore #Sabor #Grmoja #Odborzapravosuđe #HRT #pristojba #istina #potrošači #prava #zastara #GDPR

PREKINUTO DESETLJEĆE ZANEMARIVANJA: POČELA SANACIJA GLAVNE PROMETNICE U SREDIŠTU BUDAŠEVA 🚛🚧 Nakon više od deset godina čekanja, u #Budaševu su započeli radovi na sanaciji prometnice u Ulici Steve Bereka, najvažnije prometnice u ovom naselju. Riječ je o projektu kojim će se sanirati više od 1.100 metara prometnice, izgraditi i urediti nogostupi te izvesti sustav oborinske odvodnje, čime će se značajno povećati sigurnost svih sudionika u prometu i kvaliteta života mještana. Zahvat obuhvaća Ulicu Steve Bereka od raskrižja s Galdovačkom ulicom do raskrižja s Pavlićevom ulicom te Trg Marijana Šokčevića od raskrižja s Ulicom Steve Bereka do raskrižja s Ulicom Veliko Budaševo, u ukupnoj duljini od 1.130 metara, ukupne vrijednosti 854.554,75 eura s PDV-om. 🦺 Radove su obišli gradonačelnik Siska Domagoj Orlić, zamjenica gradonačelnika Sanja Mioković i predsjednik Gradskog vijeća Tomislav Kralj uz prisustvo mještana Budaševa. Tom je prilikom gradonačelnik Orlić istaknuo kako je riječ o projektu koji su stanovnici ovog dijela grada čekali godinama te naglasio da će Grad Sisak nastaviti ravnomjerno ulagati u komunalnu infrastrukturu u svim gradskim naseljima. "Ova obnova nije samo rekonstrukcija jedne ceste, već jasna poruka da u #Sisku više nema zaboravljenih naselja ni građana drugog reda. Budaševo je predugo čekalo ulaganja u svoju glavnu ulicu, a danas ispravljamo dugogodišnju nepravdu i ulažemo ondje gdje ljudi svakodnevno žive, rade i odgajaju svoje obitelji. Naš je cilj da svaki dio Siska, bez obzira nalazi li se u središtu grada ili u prigradskim naseljima, ima jednaku priliku za razvoj i jednaku razinu komunalnog standarda. Nažalost, budući da je propuštena povijesna prilika za financiranje sanacija gradskih prometnica iz Fonda solidarnosti Europske unije i državnog proračuna, troškovi sanacije sada padaju na teret gradskog proračuna. Građani moraju vidjeti da se njihov novac vraća kroz konkretne projekte koji podižu kvalitetu života. Ovo je prometnica koja prolazi kroz samo srce Budaševa, uz najvažnije društvene i javne sadržaje koje svakodnevno koriste djeca, roditelji i naši stariji sugrađani. Ovime povećavamo sigurnost, bolju povezanost i kvalitetnije uvjete za život cijele zajednice. Nećemo stati na ovom projektu. Nastavljamo ulagati u ceste, nogostupe, javne površine i komunalnu infrastrukturu u svim dijelovima grada jer želimo Sisak koji se razvija ravnomjerno, odgovorno i u interesu svih njegovih stanovnika", poručio je gradonačelnik Domagoj Orlić. Ovaj projekt dio je šireg investicijskog ciklusa kojim Grad Sisak sustavno ulaže u komunalnu infrastrukturu na području cijelog grada. Nakon godina u kojima su pojedini dijelovi Siska bili zapostavljeni, gradska uprava provodi politiku ravnomjernog razvoja, pri čemu ulaganja više nisu rezervirana samo za gradsko središte, već obuhvaćaju sva naselja i mjesne odbore.📈 #SisakRadi #SisakGradi

INSTITUCIJE IPAK STEŽU OBRUČ OKO HRT-a: PUČKA PRAVOBRANITELJICA I AZOP POKREĆU ISTRAGE ZBOG SPORNIH OPOMENA GRAĐANIMA ZA RTV PRISTOJBE! Iako je na djelu apsolutna medijska šutnja, tisuće građana uspjelo je preko platforme Halo, inspektore javno pokrenuti pitanje RTV pristojbe i svih šokantnih posljedica (ne)naplate putem opomena za navodna dugovanja čak i s početka ovog stoljeća! ZATO PODIJELITE OVAJ TEKST kako bi informacija došla do što većeg broja građana koji su ovih tjedana u velikim dilemama što učiniti nakon što su dobili razne pozive za nagodbu, opomene, a neki čak i ovrhe bez da su prethodno bili obaviješteni. Pritisak se vrši čak i na imena preminulih članova obitelji i/ili starijih osoba koje niti ne plaćaju pretplate jer im to u njihovo ime čine članovi obitelji. No, ovih dana dugogodišnja praksa Hrvatske radiotelevizije (HRT) da preko odvjetničkih ureda masovno šalje netransparentne opomene za stara i potencijalno zastarjela dugovanja konačno doživljava svojevrsni institucionalni „kontraudar“. Kako smo već izvijestili prošli tjedan, prvi ispitni postupak pokreće Ured pučke pravobraniteljice, a danas smo dobili informaciju prema kojoj to sada čini i Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP). Obje su informacije potvrđene nakon naših objava pritužbi građana koji su se žalili na netransparentnost u postupanju te zloupotrebu podataka (GDPR) pokojnika. Tako ova akcija dvaju neovisnih tijela podiže problem na razinu sustavne ugroze prava građana i potencijalnog kršenja europskih uredbi o zaštiti podataka. PUČKA PRAVOBRANITELJICA TRAŽI HITNO OČITOVANJE Ured pučke pravobraniteljice potvrdio nam je otvaranje postupka po službenoj dužnosti (sukladno čl. 20. st. 2. i st. 3. Zakona o pučkom pravobranitelju) te će od HRT-a tražiti hitno očitovanje. Pravobraniteljica ističe da ovakva praksa, lišena transparentnih informacija o iznosu i vremenu nastanka duga, kod građana bez pravnog obrazovanja opravdano uzrokuje zabrinutost i nemir. Posebno se apostrofira problem slanja opomena za preminule osobe te pravni paradoks zastare. Iako pokušaj naplate zastarjelog duga sam po sebi nije protuzakonit, pritisak tijela s javnim ovlastima na građane otvara ozbiljna pitanja načela dobrog upravljanja. Iz Ureda podsjećaju i na neprovedenu preporuku Ministarstvu pravosuđa o nužnosti izrade novog Ovršnog zakona. AZOP POKREĆE NADZOR Sada, gotovo paralelno s pravobraniteljicom, reagira i Agencija za zaštitu osobnih podataka. AZOP je potvrdio provođenje nadzora u okviru svojih zakonskih ovlasti kako bi se utvrdilo jesu li prekršena temeljna načela Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR). Fokus AZOP-a bit će na člancima 5. i 6. Opće uredbe. Provjeravat će se postoji li zakonita svrha i valjana pravna osnova za obradu i prosljeđivanje podataka privatnim odvjetničkim uredima. Ključno pitanje nadzora bit će i točnost te ažurnost podataka (načelo točnosti), budući da slanje neprovjerenih opomena i potraživanja prema preminulim osobama indicira korištenje neažurnih i manjkavih baza podataka. „Voditelj obrade (HRT – op.a.) dužan je osigurati da osobni podaci budu točni, potpuni, ažurni te obrađivani isključivo u opsegu koji je nužan za ostvarenje zakonite svrhe obrade, uz poštovanje svih temeljnih načela zaštite osobnih podataka. Ovim putem ističemo da sukladno članku 15. Opće uredbe o zaštiti podataka, građani imaju pravo pristupa svojim osobnim podacima te mogu od voditelja obrade zatražiti potvrdu obrađuju li se njihovi osobni podaci, kao i zatražiti pristup tim podacima i informacijama o njihovoj obradi. Agencija će uzeti u obzir navedeno iz upita te će u okviru svojih ovlasti propisanih Zakonom o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka i Općoj uredbi o zaštiti podataka provesti postupanje odnosno provjeriti navode“, piše između ostalog u obavijesti AZOP-a. PORUKA GRAĐANIMA: IMATE DVA MOĆNA ALATA! Ova reakcija neovisnih državnih institucija daje institucionalni legitimitet opravdanom buntu javnosti. Korisnike usluga HRT-a zato podsjećamo na dva ključna pravna alata: Isticanje prigovora zastare: Zastara ne nastupa automatski, već se dužnik na nju mora aktivno pozvati u pisanom obliku prema HRT-u i odvjetničkom uredu. Pravo na pristup podacima (čl. 15. GDPR-a): Građani imaju zakonsko pravo zahtijevati od HRT-a i odvjetničkih ureda točnu potvrdu koje podatke obrađuju, u koju svrhu i na temelju koje pravne osnove. Ovi postupci mogli bi označiti prekretnicu u dugogodišnjoj praksi agresivnih i netransparentnih pokušaja naplate potraživanja od strane javnog medijskog servisa. Odnosno, osoba koje su odgovorne za vođenje pristojbi na HRT-u i onih koji su im do sada takvo ponašanje odobravali. PROBIJANJE "ZAKONA ŠUTNJE" Novinari i ostali zaposlenici HRT-a nisu krivi za ono što im radi dio sektora i odgovorne osobe. Isto tako je za razumjeti postojanje svojevrsnog „zakona omerte“ (zakona šutnje - op.a.) koji vlada medijskim i političkim krugovima Hrvatske. Ali to je i možebitni dokaz kako mnogi uopće ne razumiju da se time ne napadaju novinari i ostali zaposlenici, već odgovorne osobe za ovo što se nesmetano radi već desetljećima. A sve omogućava kontroverzni zakon o HRT-u (članak 34.) prema kojem "snazi tko posjeduje prijamnik koji može primati radijski ili TV signal mora plaćati pristoju, a što uključuje TV, radio prijamnik u kući ili autu, ali i računala, tablete i mobitele. Nadamo se da vladajući ipak razumiju o čemu je riječ te da će se i nadležni saborski odbori očitovati jer im je to u interesu. (Osim ako i oni ne spadaju pod već spomenuti zakon institucionalne šutnje) P. S. U prvom komentaru imate pojednostavljenu šprancu prigovora kojeg možete koristiti... https://www.facebook.com/share/1Yp2uE4rDx/ #HRT #AZOP #Pučkapravobraniteljica #pristojba #javniservis #zakonšutnje #buntovnigrađani #haloinspektore #potrošači #građanskaprava

# Bulj o odlasku vojnika na mimohod u Pariz: "Neće oni ginuti za tuđe interese" Hina | prije 30 minuta 10:51, 02. srpnja 2026. Neka mi netko objasni razmišljanje desničara i bivšeg branitelja..Ok bi bilo da ovo napiše staroj od Francuza Nicoliera...Sramota me je iskreno..Puna usta rata, Di si bia 91?, komunizma, četnika, jugozomboida i svih ostalih crvenih aždaja ali kada treba pomoći zemlji koja proživljava genocid i agresiju, onda jodlamo ruske poskočice dok Milanović udara ritam..Aloooo..Jesmo li mi EU članica? Jesmo li mi u NATO-u? Je li nam Europa saveznik? Je li je Ukrajina zid za mongolske horde??Brate mili, mimohod, poziv od saveznika..Jedan dan stupanja, dvadesetak vojnika i nazad doma...kakav rat, kakvi bakrači...Jedno pitanje... Obzirom kako je kršćansko-vojno hodočašće u Lurdu u neprijateljskoj Francuskoj, hoćemo li i to blokati ili je ipak vjera bitna???Ove branitelje napaljuje osoba koja nije primirisala rata i puna mu usta Dodika, četnika, čija je paradržava satrala ne mali broj Hrvata..Sramota !

Danas je u Đakovu održana prva sjednica Vijeća za regionalni razvoj. Niz velikih investicija provodi se na području #OBZ zahvaljujući Vlada Republike Hrvatske i potpori vladajuće većine u Hrvatskom saboru. Među njima su i izgradnja Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Orlovnjak te novog KBC-a Osijek, najvećeg projekta u povijesti istoka Hrvatske 🇭🇷, o čijem smo statusu realizacije danas na sjednici izvijestili predsjednika Vlade Andrej Plenković . Posljednjih godina jasno je kako se percepcija Slavonije i Baranje pozitivno promijenila. Bilježimo trendove koji potvrđuju razvoj i napredak u gradovima i općinama Osječko-baranjske županije, u koju je od 2017. godine uloženo više od 1,9 milijardi eura.

PREOKRET: PUČKA PRAVOBRANITELJICA POKREĆE ISPITNI POSTUPAK PROTIV HRT-a ZBOG MASOVNIH DOPISA O ZASTARJELIM DUGOVANJIMA! Zbog navodnih dugovanja za HRT pristojbu s početka stoljeća i ponuda odvjetničkih ureda za nagodbom i ovrhama koja su ovih dana stizala na adrese tisuća građana, zatražili smo očitovanje neovisne institucije za zaštitu ljudskih prava i sloboda u Republici Hrvatskoj. Odgovor smo dobili vrlo brzo. S obzirom da je tema vrlo ozbiljna, za mnoge korisnike i obitelji od životnog značaja, a nacionalni mediji o tome šute (iz poznatih razloga), pozivamo vas da odmah nakon čitanja podijelite ovu objavu kako bi ista došla do što većeg broja zainteresiranih osoba. Naime, Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter službeno je potvrdila da, na vlastitu inicijativu, pokreće postupak protiv Hrvatske radiotelevizije (HRT): „Nakon Vašeg upita, a temeljem i medijskih objava, sukladno članku 20. stavak 2. i stavak 3. Zakona o pučkom pravobranitelju, otvorit ćemo postupak na vlastitu inicijativu i tražiti očitovanje Hrvatske radio televizije, odnosno prikupiti sve informacije potrebne za donošenje zaključaka o problemu zbog kojeg ste nam se obratili“. Pravobraniteljica u svom očitovanju precizno navodi i razloge zbog kojih je ova kampanja uzrokovala opravdanu zabrinutost i nemir među građanima, s posebnim naglaskom na ranjive skupine, umirovljenike i obitelji preminulih obveznika. Ured iznosi četiri ključna zaključka: 1. Prvo, kada dobijete dopis odvjetničkog ureda, a osobito kad pri tom nemate pravno obrazovanje, lako je zaključiti da je riječ o nečemu što ste obvezni učiniti inače ćete trpjeti pravne posljedice, posebno ako dopis ne sadrži sve važne informacije. 2. Drugo, ako je točno da dopisi ne sadrže podatke o tome kada je nastao dug, u kojem iznosu i slično, onda zabrinutost i nemir mogu i rasti jer nemate najvažnije informacije o temi zbog koje vam se odvjetnički ured obraća, a ne možete niti provjeriti potrebne podatke, uključujući postoji li uopće taj dug. Pri tome, nije niti nemoguće da dođe do pogreške u tako velikom sustavu kao što je HRT i s obzirom na iznimno veliki broj građana koji su obvezni plaćati pristojbu. 3. Treće, ako i znate o kojem dugu je riječ i ako je on otišao u zastaru, takav dopis može i dalje zabrinjavati jer, bez potrebnog pravnog znanja, ne znate možete li trpjeti neke veće posljedice i koje. Pritom, zastara ne znači da dug više ne postoji niti da ga dužnik ne bi trebao podmiriti, već u pravnom smislu to znači da se on više ne može prisilno naplatiti. 4. Četvrto, ako je pri tome riječ o dugu osobe koja je preminula, a ne znate o čemu se točno radi, onda je neizvjesnost dodatno pojačana, jer je životno i realno da ne znate za sve dugove osobe koja je preminula, bez obzira koliko vam bliska bila. Ured pravobraniteljice povlači jasnu granicu između formalnog prava na pokušaj naplate i postupanja institucije s javnim ovlastima. Konkretne metode u ovom slučaju zahtijevaju službenu istragu. „Zbog svega navedenog, već sada možemo načelno ukazati da je riječ o praksi zbog koje ćemo otvoriti predmet radi detaljne analize svih aspekata i njenih učinaka. Pri tome u ovom trenutku načelno ukazujemo da pravno gledano pokušaji naplate dugova, iako je nastupila zastara, mogu biti zakonito postupanje, ali konkretna praksa otvara različita pitanja vezana uz postupanje jednog tijela s javnim ovlastima, zbog čega ćemo i provoditi ispitni postupak“, zaključuje pravobraniteljica. Ured isto tako podsjeća da su problemi vezani uz ovrhe i blokade redoviti dio njihovih izvješća Hrvatskom saboru. Pravobraniteljica je Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije već ranije uputila preporuku za izradu sveobuhvatne analize ovršnog sustava i donošenje potpuno novog Ovršnog zakona. Budući da ta preporuka još uvijek nije provedena, Ured potvrđuje da će je nastaviti ustrajno zagovarati. I na kraju recimo još i ovo: o ovom slučaju zatražili smo očitovanje i Odbora za pravosuđe i Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora. #HRT #pristojba #ovrhe #nagodbe #odvjetnici #zabrinutostinemir #pučkapravobraniteljica #ispitnipostupak #zastara #pravnoznanje #službenaistraga

ZADUŽNICA SE IZDAJE SAMO U JEDNOM PRIMJERKU, I TO U IZVORNIKU, I SAMO TAJ IZVORNIK PREDSTAVLJA OVRŠNU ISPRAVU. U SLUČAJU KADA OVRHOVODITELJ KORISTI PRESLIKU ZADUŽNICE ILI OVJERENU PRESLIKU ZADUŽNICE - ISTA NE PREDSTAVLJA OVRŠNU ISPRAVU I OVRHA NA TEMELJU PRESLIKE, PA MAKAR I OVJERENE - NE BI SE SMJELA PROVODIITI, NI PROVESTI Važnost postavljenog pravnog pitanja revident obrazlaže ukazujući na različitu praksu drugostupanjskih sudova i to Županijskog suda u Varaždinu koji je u prethodno navedenim odlukama izrazio pravno shvaćanje da se prijedlogu za ovrhu (radi ovrhe na cjelokupnoj imovini ovršenika, na novčanoj tražbini, ovrhe na plaći) mora priložiti zadužnica u izvorniku i prakse Županijskog suda u Zagrebu koji je u rješenju Gžovr-4337/09 izrazio pravno shvaćanje da uz prijedlog za ovrhu (radi ovrhe na nekretninama) može biti priložena ovjerena preslika zadužnice. Revident navodi da takva različita praksa drugostupanjskih sudova stvara pravnu nesigurnost te uzrokuje neravnopravnost građana na području Republike Hrvatske. Obzirom na različita pravna shvaćanja županijskih sudova o ovom postavljenom pravnom pitanju, isto se ukazuje važnim i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, a time i ova revizija dopuštenom u smislu odredbe čl. 382. st. 2. toč. 1. ZPP. Odredbom čl. 215. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12 – dalje: OZ) propisano je da dužnik može privatnom ispravom potvrđenom kod javnog bilježnika dati suglasnost da se radi naplate tražbine čiji će iznos biti naknadno upisan u ispravi zaplijene svi njegovi računi kod banaka te da se novčana sredstva s tih računa, u skladu s njegovom izjavom sadržanom u toj ispravi, izravno s računa isplate vjerovniku koji je određen u ispravi ili koji će naknadno biti u nju upisan (bjanko zadužnica). Takva isprava izdaje se u jednom primjerku i, nakon što u nju bude upisan iznos tražbine i podaci o vjerovniku, ima učinak pravomoćnoga rješenja o ovrsi kojim se zapljenjuje tražbina po računu i prenosi na ovrhovoditelja. Prema odredbi čl. 215. st. 3. OZ-a u svezi sa odredbom čl. 214. st. 7. OZ-a, isprava iz prethodno citiranog stavka ima svojstvo ovršne isprave na temelju koje se može tražiti ovrha protiv dužnika ili jamaca plataca na drugim predmetima ovrhe. Iz navedenog, proizlazi da se zadužnica izdaje samo u jednom primjerku i da samo izvornik tog vrijednosnog papira može cirkulirati u pravnom prometu. Dakle, bez obzira na vrstu postupka u kojem ovrhovoditelj prisilnim putem ostvaruje svoju tražbinu, a pri tome se misli na postupak zapljene računa na temelju zadužnice koja ima učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi ili sudski postupak na drugim predmetima ovrhe na temelju zadužnice koja ima svojstvo ovršne isprave, bjanko zadužnica, kao posebno sredstvo osiguranja tražbine, mora biti dostavljena u izvorniku, ne u ovjerenoj preslici. https://www.hazud.hr/