Možemo li imati web stranicu bez Cookie bannera? Naravno da možemo i odluka je u cijelosti na vlasniku web stranice ili mobilne aplikacije. Jednostavno je: ako imamo web stranicu ili mobilnu aplikaciju koja instalira isključivo kolačiće NUŽNE za funkcionalnost stranice bez marketinških ili analitičkih kolačića, bez raznih trackera, bez Google Analytics, Meta Pixel, Google Ads, Facebook trackera, videozapisa ili sadržaja trećih strana, dodataka društvenih mreža i sličnog, tada nam Cookie banner uopće nije potreban. I posjetitelji takve stranice će biti presretni. Takva je i službena web stranica GDPR Croatia na www.biconsult.hr. Sve to možemo uz par minuta investiranog vremena naučiti iz službene objave AZOP-a: https://azop.hr/kolacici-gdpr/ iz koje izdvajamo: „Ističemo da činjenica da je stranicu tehnički izradio ili održava vanjski web dizajner ne oslobađa vlasnika stranice (voditelja obrade) odgovornosti da utvrdi koji su kolačići i drugi alati ugrađeni, koje osobne podatke prikupljaju, u koje svrhe, kome se podaci dostavljaju i koliko dugo se čuvaju. Stoga je prije svega potrebno od web dizajnera zatražiti tehničku provjeru i potpuni popis kolačića, programskih oznaka i drugih tehnologija koje se aktiviraju prilikom posjeta stranici. Posebno je potrebno provjeriti jesu li ugrađeni alati kao što su Google Analytics, Meta Pixel, Google Ads, videozapisi ili sadržaji trećih strana, dodaci društvenih mreža i slične usluge. Sama tvrdnja u politici kolačića da se koriste analitički i marketinški kolačići nije dokaz da su oni zaista instalirani, ali politika mora točno odgovarati stvarnom načinu rada stranice. Ako internetska stranica koristi isključivo tehnički nužne kolačiće, odnosno kolačiće bez kojih se ne može pružiti usluga koju je korisnik izričito zatražio, za njih nije potrebno tražiti privolu. U tom slučaju nije potrebno prikazivati banner kojim se od korisnika traži prihvaćanje kolačića. Korisnike je ipak potrebno na jasan i transparentan način obavijestiti o uporabi takvih kolačića. Politiku kolačića potrebno je uskladiti sa stvarnim stanjem i iz nje ukloniti tvrdnje o analitičkim ili marketinškim kolačićima ako se oni ne koriste. Ako se, međutim, koriste analitički, marketinški ili drugi kolačići koji nisu tehnički nužni, isti se ne smiju postaviti niti aktivirati prije nego što korisnik za njih dade valjanu privolu. Privola mora biti dobrovoljna, posebna, informirana i nedvosmislena te dana jasnom potvrdnom radnjom, u skladu s člankom 4. točkom 11. i člankom 7. Opće uredbe o zaštiti podataka. Unaprijed označene opcije, nastavak pregledavanja stranice, šutnja ili neaktivnost korisnika ne predstavljaju valjanu privolu. Banner koji sadrži samo gumb „Prihvaćam” nije odgovarajući ako se na stranici koriste kolačići koji nisu nužni i putem kojih se obrađuju osobni podaci posjetitelja stranice. Posjetiteljima internetske stranice (korisnicima) se već na prvoj razini bannera mora omogućiti da jednako jednostavno prihvate ili odbiju kolačiće koji nisu nužni. Opcije „Odbijam kolačiće” i „Prihvaćam kolačiće” trebaju biti prikazane i dizajnirane na jednak način, bez zavaravajućeg dizajna kojim bi se korisnika poticalo na prihvaćanje. Korisniku se može omogućiti i zasebno upravljanje pojedinim kategorijama kolačića, primjerice analitičkim i marketinškim kolačićima. Nužni kolačići mogu biti unaprijed aktivni, dok sve ostale kategorije moraju ostati neaktivne do davanja privole. Odbijanje kolačića ne smije korisniku onemogućiti pristup osnovnom sadržaju i funkcionalnostima stranice. Također, korisniku mora biti omogućeno da privolu naknadno povuče jednako jednostavno kao što ju je dao. Ako se na stranicu ugradi Meta Pixel ili sličan alat radi praćenja posjetitelja, mjerenja konverzija, izrade publike ili personaliziranog oglašavanja, takav se alat u pravilu ne smije aktivirati prije dobivanja privole korisnika. Korisnike je tada potrebno jasno obavijestiti i o vrstama podataka koji se prikupljaju, svrsi obrade, primateljima podataka, razdoblju čuvanja te mogućim prijenosima podataka u treće zemlje. Slijedom navedenoga, preporučujemo da: od web dizajnera zatražite pisanu specifikaciju svih ugrađenih kolačića i alata za praćenje; provedete tehničku provjeru učitavaju li se kolačići koji nisu nužni prije izbora korisnika; uklonite analitičke i marketinške alate ako Vam nisu potrebni; uskladite politiku privatnosti i politiku kolačića sa stvarnim stanjem; ako se nenužni kolačići koriste, uvedete mogućnosti „Prihvaćam” i „Odbijam” koje su jednako dostupne i jednako istaknute; omogućite naknadnu promjenu izbora i povlačenje privole. Zaključno, ako stranica ne koristi tzv. “nenužne” kolačiće, banner za privolu nije potreban, ali obavijest o kolačićima mora biti točna. Ako se analitički ili marketinški kolačići koriste, banner s jednim gumbom „Prihvaćam” nije dovoljan te korisniku mora biti omogućeno njihovo jednako jednostavno odbijanje prije nego što se takvi kolačići aktiviraju. U svrhu usklađivanja obrade osobnih podataka putem kolačića na internetskim stranicama, preporučamo korištenje alata kojeg je izradio Europski odbor za zaštitu podataka: https://www.edpb.europa.eu/documents/support-pool-of-experts/edpb-website-auditing-tool_en.“ Hvala AZOP 🍀 Image from Magnific #gdprcroatia

O ŠOKANTNOJ PRAKSI NAPLATE HRT PRISTOJBI, NAKON SABORSKOG ODBORA ZA MEDIJE OČITOVAO SE I ODBOR ZA PRAVOSUĐE! Neprihvatljiva je praksa u kojoj se u službenim dopisima izbjegava navesti pravna osnova, točan iznos duga i vrijeme nastanka, čime se krše osnovna načela transparentnosti, zaštite potrošača, pravna sigurnost i povjerenje građana u institucije, te se građane izlaže neopravdanom financijskom pritisku i dovodi u zabludu, osobito kada je riječ o ranjivijim skupinama društva, poput osoba starije životne dobi, tvrdi Nikola Grmoja, predsjednik Odbora za pravosuđe Hrvatskog sabora. ***** Nakon što su Pučka pravobraniteljica i Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) pokrenuli službene postupke povodom masovnog slanja opomena za RTV pristojbu, a saborski Odbor za informiranje, informatizaciju i medije na čelu s predsjednikom Josipom Borićem najavio uvrštavanje ove teme na sjednicu u jesenskom zasjedanju, potrošačkoj platformi @haloinspektore stigao je i službeni odgovor predsjednika saborskog Odbora za pravosuđe, Nikole Grmoje. U cilju potpuno objektivnog i transparentnog informiranja javnosti, odgovor Odbora prenosimo integralno: „Nadležnost Odbora za pravosuđe kao radnog tijela Hrvatskoga sabora propisana je člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora i ista se odnosi na postupak donošenja zakona i drugih propisa u kojem Odbor ima prava i dužnosti matičnog radnog tijela, te Odbor nije nadležan utvrđivati činjenice, provjeravati zakonitost postupanja i odlučivanja nadležnih tijela ili utvrđivati osnovanost primjene zakonskih odredbi prilikom donošenja njihovih odluka“, piše u pojašnjenju dopisa, ali isto tako, kao predsjednik Odbora za pravosuđe, smatra: „...neprihvatljivom naplatu potraživanja za koja je nastupila apsolutna desetogodišnja zastara sukladno Zakonu o obveznim odnosima, te naglašava da naplata potraživanja mora biti transparentna, utemeljena na zakonu, uz poštivanje osnovnih načela koja propisuje Zakon o obveznim odnosima, osobito načela savjesnosti i poštenja, te zabrane zlouporabe prava.“ Nikola Grmoja također smatra da je „neprihvatljiva praksa u kojoj se u službenim dopisima izbjegava navesti pravna osnova, točan iznos duga i vrijeme nastanka, čime se krše osnovna načela transparentnosti, zaštite potrošača, pravna sigurnost i povjerenje građana u institucije, te se građane izlaže neopravdanom financijskom pritisku i dovodi u zabludu, osobito kada je riječ o ranjivijim skupinama društva, poput osoba starije životne dobi. Vezano za tvrdnje građana kojima su na račune preko FINA-e provedene ovrhe za navodna dugovanja prema HRT-u starija od 10 godina, bez ranijeg zaprimanja rješenja o ovrsi, obavijesti od suda ili javnog bilježnika, smatra da se pri naplati dugovanja mora provoditi zakonom predviđena procedura, koja pretpostavlja zakonit način dostave kao i poštivanje prava na pravni lijek. Pitanje sazivanja sjednice Odbora odnosno održavanja zajedničke tematske sjednice s Odborom za informiranje, informatizaciju i medije na koju bi se pozvali predstavnici svih nadležnih mjerodavnih institucija razmotrit će se na početku jesenskog zasjedanja Hrvatskoga sabora.“ I na kraju, kaže: „S obzirom na ozbiljne pritužbe o kršenju odredbi o dostavi i pravu na pravni lijek, zatražit će se očitovanje nadležnih tijela.“ Za vašu informaciju: ovo nije kraj sage o skandaloznom postupanju pravne službe HRT-a i poznatih odvjetničkih ureda u svezi pokušaja naplate tisuća i tisuća navodno neplaćenih RTV pristojbi. 🛑 VAŽNO UPOZORENJE GRAĐANIMA! Ako na svoju adresu dobijete opomenu pred ovrhu, ponudu za nagodbu ili slična pisma odvjetničkih ureda, NIPOŠTO IH NE ZOVITE TELEFONOM! U telefonskom razgovoru možete biti izigrani i navedeni na izjave koje se pravno tumače kao priznanje duga, čime se automatski prekida zastara. Umjesto poziva, odmah pošaljite službeni pismeni prigovor. Kompletnu i besplatnu pravnu šprancu tog dopisa donosimo vam u prvom komentaru ispod ove objave. Kopirajte je, ispunite i pošaljite isključivo preporučeno s povratnicom! Što kažete vi na ovo? Borite li se i vi makar prepiskom s odvjetničkim uredima koji vas pokušavaju reketariti navodnim dugovanjima u apsolutnoj zastari, dugovanjima preminulih osoba, opomenama i pozivima na nagodbu za vama nepoznate dugove? Podržavate li vi ovo što radimo u vaše ime i ime tisuća drugih građana? Jer dok drugi mediji imaju „zakon šutnje“ o tom gorućem pitanju Hrvatske, mi argumentirano, konstruktivno i profesionalno izvještavamo i pitamo: hoće li netko konačno zaustaviti ovu skandaloznu praksu koju provodi pravna služba HRT-a uz blagoslov ravnateljstva? Zašto se šuti i u nadležnim ministarstvima? 👉 Špranca prigovora nalazi se u prvom komentaru ispod ove objave! (DIJELITE DALJE I ZAŠTITITE SVOJE BLIŽNJE!) P.S. Imamo insajderske informacije koje govore o prvim pokušajima pozadinskog pritiska i lobiranja na domaća regulatorna tijela (poput AZOP-a ili AZTN-a) kroz političke i poslovne veze kako bi njihova konačna očitovanja bila što blaža, a „Halo, inspektore“ ispao platforma koja je "podignula paniku bez razloga" i kompromitirala cijelu priču za „prazan balon“ i priča bez temelja! ŠTO VI KAŽETE NA TO? 👉https://www.facebook.com/share/1ELZEMkF28/ #Haloinspektore #Sabor #Grmoja #Odborzapravosuđe #HRT #pristojba #istina #potrošači #prava #zastara #GDPR

INSTITUCIJE IPAK STEŽU OBRUČ OKO HRT-a: PUČKA PRAVOBRANITELJICA I AZOP POKREĆU ISTRAGE ZBOG SPORNIH OPOMENA GRAĐANIMA ZA RTV PRISTOJBE! Iako je na djelu apsolutna medijska šutnja, tisuće građana uspjelo je preko platforme Halo, inspektore javno pokrenuti pitanje RTV pristojbe i svih šokantnih posljedica (ne)naplate putem opomena za navodna dugovanja čak i s početka ovog stoljeća! ZATO PODIJELITE OVAJ TEKST kako bi informacija došla do što većeg broja građana koji su ovih tjedana u velikim dilemama što učiniti nakon što su dobili razne pozive za nagodbu, opomene, a neki čak i ovrhe bez da su prethodno bili obaviješteni. Pritisak se vrši čak i na imena preminulih članova obitelji i/ili starijih osoba koje niti ne plaćaju pretplate jer im to u njihovo ime čine članovi obitelji. No, ovih dana dugogodišnja praksa Hrvatske radiotelevizije (HRT) da preko odvjetničkih ureda masovno šalje netransparentne opomene za stara i potencijalno zastarjela dugovanja konačno doživljava svojevrsni institucionalni „kontraudar“. Kako smo već izvijestili prošli tjedan, prvi ispitni postupak pokreće Ured pučke pravobraniteljice, a danas smo dobili informaciju prema kojoj to sada čini i Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP). Obje su informacije potvrđene nakon naših objava pritužbi građana koji su se žalili na netransparentnost u postupanju te zloupotrebu podataka (GDPR) pokojnika. Tako ova akcija dvaju neovisnih tijela podiže problem na razinu sustavne ugroze prava građana i potencijalnog kršenja europskih uredbi o zaštiti podataka. PUČKA PRAVOBRANITELJICA TRAŽI HITNO OČITOVANJE Ured pučke pravobraniteljice potvrdio nam je otvaranje postupka po službenoj dužnosti (sukladno čl. 20. st. 2. i st. 3. Zakona o pučkom pravobranitelju) te će od HRT-a tražiti hitno očitovanje. Pravobraniteljica ističe da ovakva praksa, lišena transparentnih informacija o iznosu i vremenu nastanka duga, kod građana bez pravnog obrazovanja opravdano uzrokuje zabrinutost i nemir. Posebno se apostrofira problem slanja opomena za preminule osobe te pravni paradoks zastare. Iako pokušaj naplate zastarjelog duga sam po sebi nije protuzakonit, pritisak tijela s javnim ovlastima na građane otvara ozbiljna pitanja načela dobrog upravljanja. Iz Ureda podsjećaju i na neprovedenu preporuku Ministarstvu pravosuđa o nužnosti izrade novog Ovršnog zakona. AZOP POKREĆE NADZOR Sada, gotovo paralelno s pravobraniteljicom, reagira i Agencija za zaštitu osobnih podataka. AZOP je potvrdio provođenje nadzora u okviru svojih zakonskih ovlasti kako bi se utvrdilo jesu li prekršena temeljna načela Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR). Fokus AZOP-a bit će na člancima 5. i 6. Opće uredbe. Provjeravat će se postoji li zakonita svrha i valjana pravna osnova za obradu i prosljeđivanje podataka privatnim odvjetničkim uredima. Ključno pitanje nadzora bit će i točnost te ažurnost podataka (načelo točnosti), budući da slanje neprovjerenih opomena i potraživanja prema preminulim osobama indicira korištenje neažurnih i manjkavih baza podataka. „Voditelj obrade (HRT – op.a.) dužan je osigurati da osobni podaci budu točni, potpuni, ažurni te obrađivani isključivo u opsegu koji je nužan za ostvarenje zakonite svrhe obrade, uz poštovanje svih temeljnih načela zaštite osobnih podataka. Ovim putem ističemo da sukladno članku 15. Opće uredbe o zaštiti podataka, građani imaju pravo pristupa svojim osobnim podacima te mogu od voditelja obrade zatražiti potvrdu obrađuju li se njihovi osobni podaci, kao i zatražiti pristup tim podacima i informacijama o njihovoj obradi. Agencija će uzeti u obzir navedeno iz upita te će u okviru svojih ovlasti propisanih Zakonom o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka i Općoj uredbi o zaštiti podataka provesti postupanje odnosno provjeriti navode“, piše između ostalog u obavijesti AZOP-a. PORUKA GRAĐANIMA: IMATE DVA MOĆNA ALATA! Ova reakcija neovisnih državnih institucija daje institucionalni legitimitet opravdanom buntu javnosti. Korisnike usluga HRT-a zato podsjećamo na dva ključna pravna alata: Isticanje prigovora zastare: Zastara ne nastupa automatski, već se dužnik na nju mora aktivno pozvati u pisanom obliku prema HRT-u i odvjetničkom uredu. Pravo na pristup podacima (čl. 15. GDPR-a): Građani imaju zakonsko pravo zahtijevati od HRT-a i odvjetničkih ureda točnu potvrdu koje podatke obrađuju, u koju svrhu i na temelju koje pravne osnove. Ovi postupci mogli bi označiti prekretnicu u dugogodišnjoj praksi agresivnih i netransparentnih pokušaja naplate potraživanja od strane javnog medijskog servisa. Odnosno, osoba koje su odgovorne za vođenje pristojbi na HRT-u i onih koji su im do sada takvo ponašanje odobravali. PROBIJANJE "ZAKONA ŠUTNJE" Novinari i ostali zaposlenici HRT-a nisu krivi za ono što im radi dio sektora i odgovorne osobe. Isto tako je za razumjeti postojanje svojevrsnog „zakona omerte“ (zakona šutnje - op.a.) koji vlada medijskim i političkim krugovima Hrvatske. Ali to je i možebitni dokaz kako mnogi uopće ne razumiju da se time ne napadaju novinari i ostali zaposlenici, već odgovorne osobe za ovo što se nesmetano radi već desetljećima. A sve omogućava kontroverzni zakon o HRT-u (članak 34.) prema kojem "snazi tko posjeduje prijamnik koji može primati radijski ili TV signal mora plaćati pristoju, a što uključuje TV, radio prijamnik u kući ili autu, ali i računala, tablete i mobitele. Nadamo se da vladajući ipak razumiju o čemu je riječ te da će se i nadležni saborski odbori očitovati jer im je to u interesu. (Osim ako i oni ne spadaju pod već spomenuti zakon institucionalne šutnje) P. S. U prvom komentaru imate pojednostavljenu šprancu prigovora kojeg možete koristiti... https://www.facebook.com/share/1Yp2uE4rDx/ #HRT #AZOP #Pučkapravobraniteljica #pristojba #javniservis #zakonšutnje #buntovnigrađani #haloinspektore #potrošači #građanskaprava

AZOP: IZNAJMLJIVAČI NE SMIJU KOPIRATI OSOBNE DOKUMENTE GOSTIJU 🔔 To je sažetak već poznatih uputa koje je AZOP ponovio i u okviru EU ARC radionice o zastiti osobnih podataka u turizmu.Više o toj temi može se pročitati i u prezentaciji: 👉https://arc-rec-project.eu/wp-content/uploads/2023/07/turizam-5-7.pdf #gdprcroatia #iznajmljivaci #gosti #osobnidokumenti #kopiranje #odmor