CIOS-OVA ENERGANA U SISKU: KAKO JE PROJEKT NASTAJAO, TKO JE STVARAO PREDUVJETE I GDJE SMO DANAS Projekt CIOS-ove energane u Sisku nije nastao preko noći. Njegovi korijeni sežu u vrijeme transformacije nekadašnjeg industrijskog kompleksa Željezare Sisak, a njegov današnji oblik rezultat je procesa koji se proteže kroz više političkih mandata, više razina vlasti i više različitih upravnih postupaka. Kako je projekt tijekom godina dobivao prostor, zemljište i dozvole? 1. Sve počinje na prostoru bivše Željezare Današnja Južna industrijska zona nastala je na prostoru nekadašnjeg industrijskog kompleksa Željezare Sisak. Nakon stečaja i višestrukih pokušaja privatizacije, prostor se postupno fragmentirao između različitih privatnih vlasnika i Grada Siska. Službeni prostorni plan Gospodarske zone Sisak-jug iz 2015. već tada izrijekom bilježi plan C.I.O.S. grupe za izgradnju energetskog postrojenja. Kao moguća lokacija navodi se prostor na kojem je djelovao Felis Produkti, na k.č. 1853/1. U dokumentu se navodi i da bi se goriva frakcija dobivena iz procesa recikliranja mogla koristiti za proizvodnju električne i toplinske energije. To je važno jer pokazuje da ideja energane nije nastala 2020. ili 2021., kada je javnost prvi put intenzivnije čula za projekt. Ona je u prostorno-planskoj dokumentaciji evidentirana mnogo ranije. Još je važnije da su Felis Produkti i CIOS već tada bili povezani. CIOS je početkom prošlog desetljeća u Hrvatskoj imao Felis Produkti među svojim društvima. Sam Felis bio je izdanak nekadašnje Željezare: bivša ljevaonica Željezare od 2002. poslovala je kao Felis Produkti. Drugim riječima, put prema današnjoj lokaciji energane vodio je kroz raspad nekadašnjeg industrijskog sustava, privatizaciju njegovih dijelova i postupno okrupnjavanje prostora od strane privatnih gospodarskih subjekata. 2. CIOS-ov projekt dobiva konkretnu građevinsku dozvolu 2017. Ključna godina je 2017. CIOS Energy podnio je 26. siječnja 2017. zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za kogeneracijsko postrojenje za proizvodnju električne i toplinske energije. Grad Sisak, odnosno njegov nadležni upravni odjel, izdao je 14. veljače 2017. građevinsku dozvolu, koja je postala pravomoćna 10. ožujka 2017. Dozvola se odnosila na k.č. 1853/1, 1853/4, 1861/7 i novoformiranu česticu 1853/2, nastalu povezivanjem dijelova drugih parcela. To je bitna činjenica: građevinska dozvola za kogeneracijsko postrojenje postojala je prije nego što je 2020.–2022. proveden novi postupak procjene utjecaja na okoliš za veći projekt energane. I sama studija utjecaja na okoliš to potvrđuje. U njoj CIOS navodi da je prvotno projektirao energanu kapaciteta do 3 tone goriva na sat, a potom odlučio pokrenuti projekt većeg kapaciteta. Dakle, nije riječ jednostavno o tome da je 2021. netko „dobio dozvolu za spalionicu“. Postojao je raniji projekt kogeneracijskog postrojenja, a zatim je pokrenut postupak za znatno veći zahvat. 3. Što se promijenilo? Projekt koji se danas naziva SINERGIJA predviđa energanu za energetsku oporabu neopasnog otpada i biomase. Prema dokumentaciji projekta, maksimalni godišnji kapacitet iznosi 146.500 tona, uz planiranu električnu snagu od približno 18 MW i toplinsku snagu od 20 MW. CIOS projekt opisuje kao postrojenje za oporabu goriva iz otpada postupkom R1. U službenoj dokumentaciji Ministarstva navodi se ulazna nazivna snaga od 60 MW, proizvodnja oko 18,5 MW električne i 20 MW toplinske energije te godišnji kapacitet oporabe do 146.500 tona. To je upravo točka oko koje se javna rasprava često pretvara u terminološki spor. CIOS koristi izraz „energana“, dok protivnici koriste izraz „spalionica“. Tehnički, riječ je o postrojenju za energetsku oporabu otpada postupkom R1. U javnom prostoru naziv „spalionica“ koristi se zato što se otpad termički obrađuje radi dobivanja energije. Za građane je pritom važnije od samog naziva pitanje: što će se dovoziti, u kojoj količini, odakle će dolaziti, kako će se kontrolirati ulazni materijal i kako će se kontrolirati emisije i ostatak procesa. 4. 2020.–2022.: nova procjena utjecaja na okoliš CIOS Energy je 13. ožujka 2020. podnio Ministarstvu zahtjev za procjenu utjecaja projekta na okoliš. Studija je 2021. upućena u javnu raspravu. Rasprava je trajala od 2. do 31. kolovoza 2021., a javno izlaganje održano je 17. kolovoza. I tu se prvi put vrlo jasno vidi organizirani građanski otpor projektu. Primjedbe su službeno podnijeli, među ostalima: • Građanska inicijativa „Siščani ne žele biti Smetliščani“ • Zelena akcija • pojedini građani i stručne osobe. Sisačko-moslavačka županija evidentirala je te primjedbe i proslijedila ih izrađivaču studije i investitoru. Dakle, protivljenje projektu nije naknadno izmišljeno zbog političkih razloga. Postoji dokumentirani građanski otpor već u samom postupku procjene utjecaja na okoliš 2021. godine. 5. Ministarstvo 2022. projekt proglašava prihvatljivim za okoliš Nakon postupka procjene utjecaja na okoliš Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja donijelo je 24. veljače 2022. rješenje kojim je zahvat proglašen prihvatljivim za okoliš, uz propisane mjere zaštite okoliša i program praćenja. To je jedan od najvažnijih trenutaka u cijeloj priči. Građanska inicijativa i Zelena akcija protivile su se projektu, ali postupak je završen rješenjem Ministarstva kojim je zahvat prihvaćen uz određene uvjete. To, međutim, nije isto što i uporabna dozvola niti znači da je postrojenje već izgrađeno ili da može raditi bez drugih potrebnih akata. Upravo tu treba biti precizan. 6. Politički kontekst: 2017. godina Građevinska dozvola izdana je 2017., u vrijeme kada je u Sisku gradonačelnica bila Kristina Ikić Baniček (SDP), dok je na čelu Sisačko-moslavačke županije bio Ivo Žinić (HDZ). Na lokalnim izborima 2017. Ikić Baniček osvojila je 46,06 posto u prvom krugu, a Franjo Šaban 30,15 posto. U Gradskom vijeću SDP-ova koalicija imala je 12 vijećnika, HDZ-ova 11, a Most 2. Međutim, iz činjenice da je građevinsku dozvolu izdao Grad Sisak ne treba automatski zaključivati da je tadašnja politička vlast „glasala za spalionicu“. Građevinska dozvola je upravni akt koji se izdaje u zakonom propisanom postupku, a ne politička odluka Gradskog vijeća. To je važna razlika ako želimo napraviti ozbiljnu rekonstrukciju odgovornosti. 7. Grad nije samo izdavao akte – zemljišna politika je također stvarala preduvjete Druga je priča raspolaganje zemljištem. Grad Sisak je godinama razvijao Južnu industrijsku zonu kao prostor za privlačenje investicija. Još je 2006. Gradsko vijeće usvojilo projekt Južne industrijske zone, s ciljem stavljanja velikih, infrastrukturno opremljenih parcela na raspolaganje investitorima. Dio prostora u međuvremenu je prešao u privatno vlasništvo, a CIOS je u zoni postupno okrupnjivao svoje zemljište. Važan je i događaj iz 2023. godine. Gradsko vijeće tada je prihvatilo ponudu CIOS Energyja za kupnju gradskih parcela k.č. 1808/4 i 2657/1, a vrijednost ponude iznosila je 346.000 eura. Ponuda je bila najviša na javnom natječaju. To je učinila gradska vlast Kristine Ikić Baniček. Dakle, kada danas govorimo o zemljištu na kojem CIOS razvija projekt, treba razlikovati: a) zemljište koje je CIOS stekao ranije kroz privatizacijske i vlasničke procese bivšeg industrijskog kompleksa, b) zemljište koje je bilo u vlasništvu Grada Siska, c) zemljište koje je Grad prodao CIOS Energyju 2023. Za ovu treću kategoriju dokumentacija je vrlo jasna. Za prvu kategoriju javno dostupni izvori potvrđuju vezu CIOS-a, Felis Produktija i prostora bivše Željezare, ali za potpunu rekonstrukciju svake pojedinačne transakcije trebalo bi napraviti zemljišnoknjižni slijed svake čestice, od početnog vlasnika do današnjeg CIOS-a. To je zaseban istraživački posao i ne bih ga zaključivao samo na temelju novinskih članaka. 8. Promjena vlasti 2025. mijenja politički odnos prema projektu Na lokalnim izborima 2025. dogodila se velika promjena. Domagoj Orlić (HDZ) izabran je za gradonačelnika Siska u prvom krugu s 58,03 posto glasova, dok je Kristina Ikić Baniček (SDP) dobila 35,34 posto. U Gradskom vijeću HDZ-ova koalicija osvojila je 13 od 21 mjesta, SDP-ova koalicija 7, a jedno mjesto pripalo je listi Zorana Sertića. Nakon promjene vlasti odnos prema industriji otpada postao je jedno od politički vidljivih pitanja. Nova gradska vlast posebno je kritizirala prethodnu vlast zbog načina na koji je raspolagala gradskim zemljištem i zbog razvoja industrije otpada. 9. I tu dolazimo do današnje situacije U 2026. projekt više nije samo papir. CIOS je počeo pripremne radove na lokaciji. Index je u kolovozu 2026. izvijestio o intenzivnim radovima bagera na zemljištu CIOS Energyja. CIOS je za Index izjavio da se radi o nastavku projekta SINERGIJA te da se na lokaciji uklanja šuma i vadi ljevaonički pijesak bivšeg Felisa. Tvrtka je također navela da se balirani, potpuno neopasni materijal privremeno skladišti sukladno dozvoli te da se dio goriva već otprema u energane u Austriji. CIOS je u rujnu 2026. potvrdio da trenutačno evaluira ponude izvođača, da bi izgradnja trebala trajati oko 30 mjeseci od potpisivanja ugovora te da je procijenjena vrijednost investicije veća od 155 milijuna eura. Projekt, dakle, ulazi u novu fazu. 10. Što građani danas zapravo mogu? Tu treba biti posebno realan. Građanski prosvjed ili peticijs sami po sebi ne poništavaju pravomoćne dozvole. Ali građani imaju druge mogućnosti: Prvo – javnost i nadzor Građani mogu tražiti objavu svih relevantnih dozvola, izmjena dozvola, uvjeta zaštite okoliša, podataka o ulaznom materijalu, količinama, emisijama i rezultatima nadzora. To je posebno važno zato što se projekt nalazi u neposrednoj blizini drugih industrijskih i otpadnih djelatnosti. Drugo – inspekcijski nadzor Ako postoji sumnja da se na lokaciji radi izvan dopuštenih uvjeta, može se tražiti postupanje Državnog inspektorata. To nije politički instrument nego institucionalni nadzor. Treće – sudska zaštita Ovisno o konkretnom aktu i tome tko ima svojstvo stranke, moguće je koristiti pravne mehanizme predviđene upravnim i okolišnim propisima. Tu je presudno prvo pribaviti točan popis svih važećih akata, jer se ne može pravno osporavati nešto samo zato što građani ne žele određeni projekt. Četvrto – Aarhuška konvencija Građani i udruge imaju pravo sudjelovati u postupcima koji se odnose na okoliš te, pod zakonskim uvjetima, tražiti pristup informacijama i pravnu zaštitu. To je posebno važno za buduće izmjene projekta, nove dozvole ili postupke koji bi mogli imati utjecaj na okoliš. Peto – lokalna politika i prostorni planovi Grad Sisak i dalje ima važnu ulogu u prostornom planiranju. Ali ni Gradonačelnik ni Gradsko vijeće ne mogu jednostavno retroaktivno poništiti pravomoćnu građevinsku dozvolu zato što se promijenila politička vlast. Zato je bitno razlikovati političku odluku, prostorni plan, upravni akt i pravomoćnu dozvolu. 11. Paradoks Siska U cijeloj priči postoji jedan veliki paradoks. Jedna politička garnitura omogućila je, kroz svoje vrijeme na vlasti, dio procesa koji je doveo do današnje situacije. Druga politička garnitura danas govori o potrebi zaštite građana i kritizira nasljeđe prethodne vlasti. Istodobno, građanska inicijativa koja se protiv industrijalizacije otpada bori godinama ostaje izvan formalne političke vlasti. To je zapravo najvažniji dio priče. Građani nisu isto što i SDP. Građani nisu isto što i HDZ. Građani nisu isto što i Most. Građanska inicijativa ima vlastiti kontinuitet. „Siščani ne žele biti Smetliščani“ protivili su se CIOS-ovoj energani još tijekom javne rasprave 2021. godine, zajedno sa Zelenom akcijom. Danas, 2026., dok se na lokaciji ponovno pojavljuju bageri, isto pitanje vraća se u središte javnosti. I zato je današnja situacija drukčija nego 2017. Tada se projekt razvijao prvenstveno kroz investitora, upravna tijela, prostorne planove i dozvole. Danas postoji i organizirana građanska javnost koja može pratiti svaki novi korak projekta, tražiti dokumente, koristiti pravo na informacije, sudjelovati u postupcima, tražiti inspekcijski nadzor, pokretati pravnu zaštitu kada za to postoje uvjeti te političkim predstavnicima postavljati vrlo konkretna pitanja. 12. Zaključak: pitanje više nije samo „hoće li biti spalionice?“ Pitanje koje danas stoji pred Siskom puno je šire: Kakav industrijski grad Sisak želi biti? Grad koji svoju budućnost gradi na tome da na prostoru nekadašnje Željezare koncentrira što više djelatnosti povezanih s otpadom? Ili grad koji će industriju zadržati, ali jasno odrediti granice – što se smije obrađivati, u kojim količinama, pod kojim uvjetima, uz kakav nadzor i uz kakvu stvarnu uključenost građana? Dokumenti pokazuju da je CIOS-ov projekt prošao dug put: od industrijske transformacije prostora bivše Željezare, preko vlasničkog okrupnjavanja, ranije građevinske dozvole iz 2017., nove procjene utjecaja na okoliš 2020.–2022., gradskih zemljišnih transakcija, pa sve do današnjih pripremnih radova. Ali dokumenti također pokazuju nešto drugo: građanski otpor nije nastao jučer. On je dokumentiran najmanje od javne rasprave 2021., kada su građani i Zelena akcija službeno ušli u postupak i osporavali projekt. Danas se zato više ne radi samo o tome može li jedan investitor izgraditi jedno postrojenje. Radi se o tome hoće li građani Siska uspjeti izboriti ono što im pripada u svakoj demokratskoj državi: pristup informacijama, stvarno sudjelovanje, nadzor institucija i pravo da se njihov glas čuje prije nego što prostor u kojem žive postane nepovratno određen za jednu vrstu industrije. A upravo će se na tome, a ne na političkim prepucavanjima između stranaka, morati temeljiti sljedeća faza borbe za budućnost Siska. 👇https://www.facebook.com/share/1FKvQmLREb/

ATJ Lučko - M.P.T. 🇭🇷

NEKADAŠNJU HLADNU PRERADU KUPIO JE CIOS ENERGY PETRA PRIPUZA! Ovih dana smo slučajno pretražujući zemljišne knjige naišli na podatak da je CIOS ENERGY d.o.o. u vlasništvu Petra Pripuza kupio nekadašnji pogon "Hladne prerade" u južnoj industrijskoj zoni. Radi se o zemljištu površine 67963 m2 sa tri gospodarske zgrade od 28661 m2, 165 m2 i 464 m2. Kupio ih je od bivšeg vlasnika tvrtke Max Hütte. Tako se carstvo CIOS GRUPE koje je CIOS ENERGY d.o.o. sastavni dio, dodatno proširilo. Da podsjetimo, 2023. grad Sisak je spomenutom CIOS ENERGY d.o.o. prodao dvije gradske parcele (1808/4, 2657/1) koje prileže uz kompleks nekadašnje ljevaonice Željezare Sisak (Felis) na česticama: 1853/1, 1853/2, 1853/3, 1853/4, 1861/16, 2657/1, 2657/2. Sada se s tim velikim kompleksom i dvama česticama, koje im je 2023. prodala gradska vlast pod gradonačelnikovanjem Ikić Baniček, spojila u jednu veliku cjelinu i ogromna površina na kojoj je hala nekadašnje hladne prerade. Dodajte tome i čestice u vlasništvu CE-ZA-R-a , CIAL-a i DEPOS-a (1841/6, 1841/12,1843/1) dobijete pravo malo carstvo otpada tamo gdje je nekad bio kompleks Željezare Sisak. Na česticama koje je grad prodao gomilaju se plastične bale, a što će biti namjena velike zgrade nekadašnje "hladne prerade" tek će se saznati. Mnogi Siščani ovih dana "histeriziraju" o dovozu smeća nakon sanacije Gospića. Ne bi bilo prvi puta da cirkus zvani sanacija završi u Sisku. Varaždinske bale i crno brdo već jesu! Kronologija • 4. 12. 2020. Gradonačelnica Grada Siska donosi Odluku o raspisivanju javnog natječaja za prodaju kč. br. 1808/1 – šuma Metaval, 132.059 m², također u Južnoj industrijskoj zoni. • U natječaju iz 2020. Grad je, uz cijenu, od ponuditelja izrijekom tražio „namjenu" (detaljni opis proizvodnog procesa i njegovog utjecaja na okoliš). Namjena je bila i jedan od kriterija za izbor najpovoljnijeg ponuditelja. • U istom natječaju Grad navodi da je zemljište prema UPU-u „Sisak-jug” u zoni gospodarske namjene – proizvodne, pretežito industrijske (I1) te da se za građevine gospodarskih djelatnosti, prema potrebi, izrađuje studija mogućeg utjecaja zahvata na okoliš. • 20. 6. 2023. gradonačelnica donosi Odluku o raspisivanju javnog natječaja za prodaju nekretnina, među kojima su pod istim rednim brojem k. č. br. 1808/4 površine 24.865 m² i k. č. br. 2657/1 površine 24.560 m², ukupno 49.425 m². • U natječaju iz 2023. Grad ponovno izrijekom navodi da se obje čestice nalaze u zoni gospodarske namjene – proizvodne, pretežito industrijske namjene (I1). • Međutim, za razliku od natječaja iz 2020. u uvjetima natječaja iz 2023. nije tražena namjena koju ponuditelj planira ostvariti, nije tražen detaljan opis proizvodnog procesa niti njegov utjecaj na okoliš. Ponuda je trebala sadržavati osnovne podatke o nekretnini i ponuditelju, ponuđenu cijenu, izjavu o prihvaćanju uvjeta, registraciju i dokaz o jamčevini. • Još je važnije da je u natječaju iz 2023. kao jedini kriterij za izbor najpovoljnijeg ponuditelja naveden „Iznos cijene za nekretninu koja je predmet natječaja.” • Na natječaj je za predmetne dvije čestice pristigla jedna ponuda – CIOS ENERGY d.o.o. – u iznosu od 346.000 EUR. • 21. 8. 2023. Gradsko vijeće Grada Siska na svojoj 17. sjednici prihvaća ponudu CIOS ENERGY d.o.o. za kupnju obje čestice za 346.000 EUR, u okviru točke 2. b). • U istoj sjednici, pod točkom 2. a), Gradsko vijeće odlučuje i o prodaji k.č.br. 1808/7 k.o. Novi Sisak društvu Renaissance Real Estate, za potrebe BUDUĆE MEGA KLAONICE I BIOPLINSKOG POSTROJENJA Zašto je došlo do promjene kriterija pri prodaji? Kod prodaje zemljišta u Južnoj industrijskoj zoni 2020. Grad je tražio da potencijalni kupac unaprijed predstavi što namjerava raditi na zemljištu – detaljan opis proizvodnog procesa i njegov utjecaj na okoliš, a „namjena” je bila jedan od kriterija za izbor ponude. Kod prodaje k. č. br. 1808/4 i 2657/1 u 2023. takvog zahtjeva više nema! Iako Grad i dalje navodi da se zemljište nalazi u proizvodnoj industrijskoj zoni (I1), od ponuditelja se ne traži nikakav podatak o budućoj djelatnosti, proizvodnom procesu, kapacitetu ili utjecaju planirane proizvodnje na okoliš, niti se takav element uzima u obzir pri izboru ponude. Drugim riječima, dokumenti pokazuju prijelaz s modela: cijena + namjena/proizvodni proces + utjecaj na okoliš na model: samo cijena. Zaključno: Posebno je važno da je u natječaju Grada Siska iz 2023. kao jedini kriterij za izbor najpovoljnijeg ponuditelja naveden iznos ponuđene cijene. Dakle, Grad prije prodaje nije tražio od potencijalnog kupca da predstavi namjenu zemljišta, detaljan opis proizvodnog procesa niti njegov utjecaj na okoliš, niti je takve elemente uzeo u obzir pri izboru ponude. To je bitno usporediti s natječajem iz 2020. za k.č.br. 1808/1 u istoj Južnoj industrijskoj zoni, gdje je Grad izrijekom tražio „namjenu (detaljni opis proizvodnog procesa i njegovog utjecaja na okoliš)”, a namjena je bila i jedan od kriterija za izbor najpovoljnijeg ponuditelja. Stoga se otvara pitanje zbog čega je Grad Sisak kod prodaje zemljišta u istoj gospodarskoj zoni, i to samo nekoliko godina kasnije, odustao od takvog kriterija te kod prodaje k. č. br. 1808/4 i 2657/1 (CIOS ENERGY) ali i za klaonicu pilića k. č. br. 1808/17 i 1818/1 i izbor sveo isključivo na ponuđenu cijenu. Ta promjena uvjeta i kriterija važna je i jako znakovita! Možda kada bivša gradonačelnica prestane "hodati za Liku" odgovori zašto je prodavala gradsko “obiteljsko srebro” bez uvjetovanja namjene? U Industrijskoj zoni Sisak jug, gradu je ostalo jako malo nekretnina za upravljanje, moglo bi se reći da su sada gospodari otpada zapravo i pravi gospodari grada. 👇🔗 https://www.facebook.com/100067031646107/posts/1397417059169336/?mibextid=rS40aB7S9Ucbxw6v

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, bolnice u Sisku i Popovači ovih su dana raspisale natječaje za 56 radnih mjesta, a traži se više profila zdravstvenog osoblja, uključujući liječnike različitih specijalizacija, medicinske sestre i tehničare, prvostupnike sestrinstva, radiološke tehnologije, medicinsko laboratorijske dijagnostike kao i druge stručne zdravstvene suradnike. 🔗 https://www.zupanijski.info/servisne-informacije/bolnice-u-sisku-i-popovaci-raspisale-natjecaje-za-56-radnih-mjesta

MUP nabavlja nove kamere Ministarstvo unutarnjih poslova raspisalo je natječaj za nabavu 40 fiksnih radara i 120 kućišta kojima proširuje sustav nadzora brzine, a novi uređaji bilježit će i vožnju u nepropisnom smjeru te pretjecanje preko pune crte. Kućišta će biti postavljena na više lokacija nego što ima uređaja, a tehničari će radare povremeno premještati među njima, pa će dio kućišta u svakom trenutku biti prazan. Svaki radar istodobno će mjeriti brzinu na najmanje tri prometne trake i "hvatati“ vozila u oba smjera, i ona koja mu prilaze i ona koja se udaljavaju. Prema tehničkim specifikacijama, mora raditi i danju i noću te u uvjetima smanjene vidljivosti, uz infracrveno osvjetljenje koje ne zasljepljuje vozače. Također mora moći očitavati registarske oznake za sve članice Europske unije te za niz drugih zemalja, među kojima su Švicarska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Turska, Ukrajina i Rusija. Prikupljeni podaci s fotografijom prekršaja, lokacijom, prometnom trakom, smjerom kretanja i izmjerenom brzinom prenosit će se u informacijski sustav MUP-a, a sama nabava provodi se u sklopu projekta Unapređenja i modernizacije rada prometne policije. 🔗danas.hr

Natječaj za sustav bez rampi na autocestama srušen jer stručnjaci s FOI-ja nisu “tehnički znanstvenici” Provedba novog sustava elektroničke naplate cestarine Crolibertas, vrijednog 160,5 milijuna eura, suočava se s ozbiljnim kašnjenjima zbog kojih je upitan zakonski rok ukidanja rampi planiran za 1. ožujka 2027. godine. Ključni razlog zastoja je odluka Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM), koja je krajem srpnja poništila HAC-ov odabir izvođača za izradu prodajnog web-portala i mobilne aplikacije, piše Jutarnji list. Poništenje natječaja uslijedilo je nakon žalbe tvrtke Abysalto jer odabrani stručnjaci nisu formalno zadovoljavali traženi uvjet iz dokumentacije. Naime, iako se radi o stručnjacima s višegodišnjim iskustvom u programiranju, njihove diplome potječu s Fakulteta organizacije i informatike te Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, koji su akreditirani u području društvenih i prirodnih znanosti, dok je natječajem izričito traženo usmjerenje u tehničkim znanostima. Budući da je rok za izradu aplikacije šest mjeseci, a slovački izvođač SkyToll zahtijeva spremnost cjelokupnog sustava već u siječnju radi testiranja, raspored je izuzetno gust. HAC sada mora odlučiti hoće li poništiti natječaj i ići na izravnu pogodbu ili odabrati neku od preostalih, skupljih ponuda. Iako je od planiranih 213 portala na autocestama dosad postavljeno njih 99, a 74 vozila za mobilni nadzor su već opremljena i isporučena, iz HAC-a neslužbeno priznaju da rok od 1. ožujka nije fiksan. Izostanak gotove aplikacije koči i pokretanje edukativne kampanje za vozače, no u HAC-u naglašavaju kako je najvažnije da novi sustav bude u punoj funkciji prije početka sljedeće turističke sezone. https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/dkom-srusio-izbor-za-aplikaciju-odgoda-e-naplate-cestarine-crolibertas-15743989

Ne utvaramo si da smo kadri mijenjati puno toga, ali ako smo bili i mali zupčanik koji je omogućio pokretanje drugih mahanizama prema višem cilju, mi smo sretni i trud nam se isplatio. Podrška našim Ličanima 5. rujna, da se kotačići i zupčanici pokrenu, okrenu i sve što treba preokrenu u korist svih nas građana zajedno. Svima koji su se uključili na ove stranice nedavno, ali i onima koji u komentarima propitkuju koja korist od nas, posvećujemo tekst: Siščani ne žele biti Smetlišćani – kada građani odluče da više neće šutjeti Građanska inicijativa„Siščani ne žele biti Smetlišćani“ nije nastala iz želje za političkom borbom, niti iz potrebe da se nekome dodijeli krivnja. Nastala je iz mnogo jednostavnijeg pitanja: koliko još tereta jedan grad može podnijeti? Sisak je desetljećima bio industrijski grad. Njegovi su građani živjeli uz industriju, nosili njezine posljedice i podnosili njezine rizike. Upravo zato inicijativa polazi od jednostavnog, ali snažnog stava: činjenica da je Sisak industrijski grad ne znači da mora postati mjesto u koje će se dovoziti sve ono što drugi ne žele imati u svojoj blizini. Jedan od najvećih uspjeha inicijative jest to što je pitanje otpada izvela iz zatvorenih institucionalnih prostora i pretvorila ga u javno pitanje. Građani su počeli tražiti odgovore: što se u Sisak dovozi, odakle dolazi, u kojim količinama, tko ima dozvole, gdje se otpad obrađuje i pod kojim uvjetima? To nije mala stvar. U sustavu u kojemu se građaninu često kaže da je nešto „zakonito“ i da stoga nema razloga za zabrinutost, inicijativa je otvorila mnogo važnije pitanje: je li ono što je zakonski dopušteno ujedno i prihvatljivo za život građana? Upravo je takvo propitivanje srž građanskog aktivizma. Još 2019. godine inicijativa je sudjelovala u javnom protivljenju namjerama vezanim uz gospodarenje otpadom, a dokumenti Grada Siska pokazuju da su njezini zahtjevi i tada ulazili u širu raspravu o prostornom planiranju i budućnosti grada. Aktivistički gledano, uspjeh se ne mjeri samo brojem projekata koji su zaustavljeni. Ponekad je uspjeh natjerati institucije da više ne mogu ignorirati građanima važno pitanje. To se dogodilo s planiranim skladištem i spalionicom kemijskog otpada u Novom Pračnu. Inicijativa se suprotstavila projektu energane koja je trebala obrađivati stotine tisuća litara kemijskog otpada u blizini zelenog prigradskog naselja. U javnost je tako i dospjelo pitanje treba li Sisak postati mjesto u koje će se dovoziti otpad iz cijele Hrvatske. Drugim riječima, inicijativa je počela mijenjati samu paradigmu rasprave. Više se nije govorilo samo: „Ima li investitor dozvolu?“ nego: „Kakav grad želimo ostaviti svojoj djeci?“ To je politički i društveni pomak koji se ne može izmjeriti donošenjem administrativne odluke da se nešto planirano ipak na koncu ne realizira. Važnu fazu djelovanja inicijatove predstavlja borba protiv dovoza troske s lokacije „Crno brdo“ u Biljanima Donjim. Inicijativa nije ostala samo na objavama na društvenim mrežama. Pokrenuta je peticija protiv dovoza i obrade 150.000 tona troske, upućena Vladi Republike Hrvatske, Saboru i Državnom inspektoratu. Peticija je prikupila preko 4.500 potpisa. Organizirani su prosvjedi, podneseni zahtjevi i prijave, tražene informacije od nadležnih tijela, a problem je iznesen i pred Ministarstvo zaštite okoliša i sud EK. Zelena akcija u svom izvještaju za 2025. navodi da je zajedno s predstavnicima inicijative radila na traženju informacija i pisanju prijava i dopisa nadležnim tijelima te da su zajedno održali akciju pred Ministarstvom pod parolom: „I poslije Crnog brda – Crno brdo.“ Lokalni problem je postao nacionalna tema. Više se nije moglo govoriti samo o jednoj tvrtki, jednoj lokaciji ili jednom gradu. Otvorilo se pitanje kako država postupa s otpadom koji nastaje na jednom kraju Hrvatske i zatim se premješta na drugi kraj zemlje. Tisuće ljudi izašle su na ulicu U rujnu 2025. inicijativa je organizirala prosvjed protiv dovoza 150.000 tona troske u Sisak. Na prosvjedu se okupilo preko dvije tisuće Siščanki i Siščana. Mjesec dana kasnije, u listopadu 2025., na novom prosvjedu protiv dovoza i obrade troske ponovno se okupilo preko tisuću građana. To je možda najvidljiviji dokaz onoga što je inicijativa postigla. Od pojedinačnog građanina koji se pita „što se događa?“ nastala je masa građana koja javno govori: „O ovome se mora odlučivati zajedno s nama.“ A to je temelj demokracije. Inicijativa je promijenila i odnos prema institucijama Građanski aktivizam ne znači samo suprotstavljanje vlasti. On znači prisiliti vlast da polaže račune građanima. Nakon prosvjeda protiv troske javno su se oglašavali predstavnici Grada Siska, uključujući gradonačelnika Domagoja Orlića, predstavnici Fonda za zaštitu okoliša, čak su i predstavnici tvrtke koja je dobila posao zbrinjavanja, željeli razgovarati s predstavnivima inicijative. Bez obzira na političke razlike i različita tumačenja odgovornosti, činjenica da se o problemu javno razgovara i da predstavnici vlasti moraju reagirati pokazuje jednu važnu stvar: građani su postali relevantan sugovornik. Borba se nije zaustavila samo na otpadu iako je problem industrije otpada i mega kapaciteta za koje su izdane dozvole za dovoz, skladištenje i oporabu golem. Možda je upravo to najveći razvojni korak inicijative. „Siščani ne žele biti Smetlišćani“ više nije samo naziv pokreta protiv pojedinog projekta otpada. Inicijativa je proširila pitanje na širu temu kakvu budućnost treba imati Sisak i Sisačko-moslavačka županija. Tako se uključila i u protivljenje odlaganju nuklearnog otpada u Čerkezovcu te kasnije i velikim peradarskim kompleksima, farmama i klaonicama. U prosincu 2025. HRT je izvijestio da je inicijativa, nakon pozitivnog mišljenja za studiju utjecaja na okoliš mega klaonice u Sisku od strane povjerenstva MZOZT, najavila nastavak borbe. U izvještaju se navodi i da je peticiju protiv projekta potpisalo više od 8 000 građana. Nakon prvog udruženog prosvjeda "Ne pilićarskoj eko bombi" održanog u svibnju 2025. godine u Sisku, organiziran je i veliki zajednički prosvjed okupljenih građanskih inicijativa iz Sisačko-moslavačke županije zajedno sa udrugama Zelena akcija i Prijatelji životinja. Prosvjed početkom veljače 2026. godine u Zagrebu okupio je više od 5 000 ljudi, a iz gledališta su mu prisustvovsli predstavnici gotovo svih relevantnih stranačkih opcija bez obzira na ideološke razlike. Inicijativa se uspješno povezala s inicijativama unutar svoje županije, a uskoro postaje inspiracija i inicijativama u drugim županijama s kojima se također povezuje u zajedničkom otporu. Na prosvjedu protiv mega farmi se pojavljuje i inicijativa Gospić je naš dom. Inicijative od početka pružaju uzajamnu podršku jedni drugima jer i Sisak muku muči s gomilama otpada i cijelom industrijom otpada u svom gradu. Nova peticija koju su tada pokrenulu protiv mega peradarskih kompleksa prikupila je više od 51.000 potpisa građana. Što je, dakle, stvarno postignuto? Ako rezultate promatramo samo kroz prizmu „jesu li svi problemi riješeni“, odgovor bi bio: ne! Ali ako ih promatramo iz perspektive građanskog pokreta, slika je potpuno drugačija. Inicijativa je: • otvorila pitanje gospodarenja otpadom u Sisku kao pitanje javnog interesa; • mobilizirala tisuće građana na prosvjedima; • pokrenula i podržala peticije s tisućama potpisa; • izvršila javni pritisak na Ministarstvo, Grad i druge institucije; • tražila informacije, kontrole i preispitivanje postupaka i dozvola; • povezala se sa stručnim pojedincima i civilnim organizacijama poput Zelene akcije, Prijatelji životinja i dobila potporu preko 160 udruga civilnog društva • problem otpada iz Siska povezala je s nacionalnim sustavom gospodarenja otpadom; • proširila borbu na pitanje velikih industrijskih i poljoprivrednih projekata koji mogu dugoročno opteretiti prostor onečišćenjem te nakon zagrebačkog prosvjeda zabilježila malu pobjedu rušenjem Studije utjecaja na okoliš za mega klaonicu pilića u Sisku. • povezala građane Siska s drugim lokalnim inicijativama u županiji i Hrvatskoj. Najvažnije postignuće: građani su shvatili vlastitu snagu Ali postoji nešto što nijedan registar, dozvola, peticija ni prosvjed ne može potpuno izmjeriti. To je promjena svijesti! Prije građanskog organiziranja, pojedinac je mogao osjećati da je nemoćan pred institucijama, investitorima i administracijom. Danas tisuće ljudi znaju da mogu potpisati peticiju. Mogu doći na prosvjed. Mogu tražiti dokumente. Mogu postavljati pitanja. Mogu tražiti odgovornost. Mogu povezati svoj problem s problemom drugog grada. I mogu reći: „Ovo je i naš grad. O našoj budućnosti neće se odlučivati bez nas.“ To je možda najveći uspjeh inicijative „Siščani ne žele biti Smetlišćani“. Jer građanski pokret nije uspješan samo onda kada pobijedi jednu odluku. Uspješan je onda kada građani prestanu vjerovati da ništa ne mogu promijeniti. Borba još nije završena, trnovit je put iza, ali i spred osviještenih građana okupljenih u inicijativi. I zato ne treba stvarati iluziju da je išta gotovo. Pozitivni rezultati pojedinih postupaka ne znače da je pritisak nestao. Naprotiv, događaji iz 2025. i 2026. pokazuju da se pitanje budućnosti Siska i cijele županije i dalje vodi. Kako je predstavnica inicijative istaknula na prosvjedu 2026.,jedna dobivena bitka ne znači kraj borbe'. To je možda najbolji opis dosadašnjeg djelovanja. „Siščani ne žele biti Smetlišćani“ nisu samo prosvjed protiv otpada. To je poruka da Sisak nije ničije odlagalište. Da građani nisu statisti u projektima koji mijenjaju njihov prostor. Da „razvoj“ ne može značiti samo profit investitora, dok građanima ostaju prašina, buka, promet, rizici i posljedice. I da se pravo na čist, siguran i dostojanstven život ne dobiva šutnjom. Dobiva se organiziranjem, upornošću i solidarnošću. Zato je priča ove inicijative u konačnici priča o jednoj puno većoj stvari: o trenutku kada građani prestanu biti promatrači vlastitog grada i postanu njegovi aktivni čuvari. Kada postaju primjer i uzor drugima kako se stvari ipak mogu pokrenuti i promijeniti. A kada se to dogodi, vlast više ne može jednostavno odlučivati o građanima. Mora početi odlučivati s građanima! Hodaj za Liku! Hodaj za Sisak! Hodaj za Hrvatsku! 👇https://www.facebook.com/100067031646107/posts/pfbid0qiDPfnyPvKnVjaqboU17X7meYhjevELNprRymiwwyK7iRfiaTEoyKpstaXGWMJkKl/

ATJ Lučko u Parizu #ATJ #Lucko #Pariz #Croatia

[Policijski službenik PP Sisak uspješno gradi policijsku i sportsku karijeru] Policijski službenik Patrik zaposlen je u Policijskoj postaji Sisak od 1. listopada 2024. godine, kada je započeo rad kao vježbenik temeljne policije, a 27. lipnja 2025. godine uspješno je položio državni ispit. Član je Kickboxing kluba Moslavac od 2021. godine te je tijekom posljednjih nekoliko godina ostvario zapažene rezultate na državnim i međunarodnim natjecanjima. Među njegovim najznačajnijim rezultatima izdvajaju se naslov pobjednika WAKO European Cup - Serbia Opena u Beogradu, zlatne medalje osvojene na WAKO European Grand Prixu u Sarajevu, srebrna medalja na prestižnom Italian World Cupu 2025., višestruki naslovi državnog prvaka Hrvatske te brojna odličja s međunarodnih turnira Croatia Open, Moslavac Open i Karlovac Open. Vrhunac dosadašnje sportske karijere ostvario je nastupom za Hrvatsku kickboxing reprezentaciju na Svjetskom prvenstvu u Abu Dhabiju, gdje je osvojio odlično 5. mjesto u disciplini Light Contact u kategoriji do 69 kilograma. Iza svih ostvarenih rezultata stoje brojni treninzi, odricanja i velika ljubav prema sportu, ali i želja za policijskim pozivom koju je imao još od djetinjstva. „Želja da postanem policajac postoji još od malih nogu. Drago mi je što danas mogu raditi posao koji sam oduvijek želio, a istovremeno se i dalje baviti sportom“, kaže Patrik. Ističe kako su sport i policijski poziv međusobno vrlo povezani. „Sport me svakodnevno uči disciplini, odgovornosti i ustrajnosti. Razvija tjelesnu spremu, ali i sposobnost brzog razmišljanja i donošenja odluka u različitim situacijama. Upravo su to osobine koje su iznimno važne i u policijskom poslu, zbog čega vjerujem da sport uvelike doprinosi kvalitetnom obavljanju policijske službe“- rekao je Patrik. Njegovi rezultati primjer su mladima da se uz jasne ciljeve, trud i odricanje mogu ostvariti zapaženi uspjesi na više područja života. Policijska uprava sisačko-moslavačka s ponosom ističe uspjehe svojih policijskih službenika koji svojim radom i zalaganjem predstavljaju policiju u najboljem svjetlu te promiču važnost sporta, zdravog načina života i profesionalnosti. Izvor: PU sisačko-moslavačka

🚒🏆 POZIV NA 39. KUP POTOKA I 1. MEMORIJAL GREGUREK – PILSKI 🏆🚒 Pozivamo sva vatrogasna društva i njihove ekipe djece da nam se pridruže u nedjelju, 16. kolovoza 2026. godine, na još jednom danu sporta, prijateljstva i vatrogasnog zajedništva u Potoku. 📍 Potok 📅 16.08.2026. ⏰ Početak natjecanja u 10:00 sati Sve informacije nalaze se na službenom pozivu u objavi. Vidimo se u Potoku! 🚒🔥

Antonio Martić i Ema Lasić najbolji su ročnici 2. naraštaja na TVO: pobjednici natjecanja za najboljeg ročnika i ročnicu imaju poruku za sve buduće naraštaje! 🇭🇷🪖🫡 ℹ️ Ročnici su na natjecanju koje se održalo u vojarni u Požegi pokazali stečena vojna znanja i vještine. 🫡 Danas i završavaju dvomjesečnu obuku na #TVO u vojarnama u Požegi, Kninu i Slunju❗️ 🪖 Ročnica Ema i ročnik Antonio poručuju budućim naraštajima: "Dodite na #TVO, steknite jedno predivno iskustvo i upoznajte nove prijatelje!".

#MORH raspisao javni natječaj za prijam 3️⃣0️⃣0️⃣ vojnika/mornara u djelatnu vojnu službu❗️ ℹ️ Prijam kandidata provest će se sukladno iskazanim potrebama prema mjestu službe s početkom 1. rujna 2026. godine. 🔗https://www.morh.hr/morh-raspisao-javni-natjecaj-za-prijam-300-vojnika-mornara-u-djelatnu-vojnu-sluzbu/