INSTITUCIJE IPAK STEŽU OBRUČ OKO HRT-a: PUČKA PRAVOBRANITELJICA I AZOP POKREĆU ISTRAGE ZBOG SPORNIH OPOMENA GRAĐANIMA ZA RTV PRISTOJBE! Iako je na djelu apsolutna medijska šutnja, tisuće građana uspjelo je preko platforme Halo, inspektore javno pokrenuti pitanje RTV pristojbe i svih šokantnih posljedica (ne)naplate putem opomena za navodna dugovanja čak i s početka ovog stoljeća! ZATO PODIJELITE OVAJ TEKST kako bi informacija došla do što većeg broja građana koji su ovih tjedana u velikim dilemama što učiniti nakon što su dobili razne pozive za nagodbu, opomene, a neki čak i ovrhe bez da su prethodno bili obaviješteni. Pritisak se vrši čak i na imena preminulih članova obitelji i/ili starijih osoba koje niti ne plaćaju pretplate jer im to u njihovo ime čine članovi obitelji. No, ovih dana dugogodišnja praksa Hrvatske radiotelevizije (HRT) da preko odvjetničkih ureda masovno šalje netransparentne opomene za stara i potencijalno zastarjela dugovanja konačno doživljava svojevrsni institucionalni „kontraudar“. Kako smo već izvijestili prošli tjedan, prvi ispitni postupak pokreće Ured pučke pravobraniteljice, a danas smo dobili informaciju prema kojoj to sada čini i Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP). Obje su informacije potvrđene nakon naših objava pritužbi građana koji su se žalili na netransparentnost u postupanju te zloupotrebu podataka (GDPR) pokojnika. Tako ova akcija dvaju neovisnih tijela podiže problem na razinu sustavne ugroze prava građana i potencijalnog kršenja europskih uredbi o zaštiti podataka. PUČKA PRAVOBRANITELJICA TRAŽI HITNO OČITOVANJE Ured pučke pravobraniteljice potvrdio nam je otvaranje postupka po službenoj dužnosti (sukladno čl. 20. st. 2. i st. 3. Zakona o pučkom pravobranitelju) te će od HRT-a tražiti hitno očitovanje. Pravobraniteljica ističe da ovakva praksa, lišena transparentnih informacija o iznosu i vremenu nastanka duga, kod građana bez pravnog obrazovanja opravdano uzrokuje zabrinutost i nemir. Posebno se apostrofira problem slanja opomena za preminule osobe te pravni paradoks zastare. Iako pokušaj naplate zastarjelog duga sam po sebi nije protuzakonit, pritisak tijela s javnim ovlastima na građane otvara ozbiljna pitanja načela dobrog upravljanja. Iz Ureda podsjećaju i na neprovedenu preporuku Ministarstvu pravosuđa o nužnosti izrade novog Ovršnog zakona. AZOP POKREĆE NADZOR Sada, gotovo paralelno s pravobraniteljicom, reagira i Agencija za zaštitu osobnih podataka. AZOP je potvrdio provođenje nadzora u okviru svojih zakonskih ovlasti kako bi se utvrdilo jesu li prekršena temeljna načela Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR). Fokus AZOP-a bit će na člancima 5. i 6. Opće uredbe. Provjeravat će se postoji li zakonita svrha i valjana pravna osnova za obradu i prosljeđivanje podataka privatnim odvjetničkim uredima. Ključno pitanje nadzora bit će i točnost te ažurnost podataka (načelo točnosti), budući da slanje neprovjerenih opomena i potraživanja prema preminulim osobama indicira korištenje neažurnih i manjkavih baza podataka. „Voditelj obrade (HRT – op.a.) dužan je osigurati da osobni podaci budu točni, potpuni, ažurni te obrađivani isključivo u opsegu koji je nužan za ostvarenje zakonite svrhe obrade, uz poštovanje svih temeljnih načela zaštite osobnih podataka. Ovim putem ističemo da sukladno članku 15. Opće uredbe o zaštiti podataka, građani imaju pravo pristupa svojim osobnim podacima te mogu od voditelja obrade zatražiti potvrdu obrađuju li se njihovi osobni podaci, kao i zatražiti pristup tim podacima i informacijama o njihovoj obradi. Agencija će uzeti u obzir navedeno iz upita te će u okviru svojih ovlasti propisanih Zakonom o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka i Općoj uredbi o zaštiti podataka provesti postupanje odnosno provjeriti navode“, piše između ostalog u obavijesti AZOP-a. PORUKA GRAĐANIMA: IMATE DVA MOĆNA ALATA! Ova reakcija neovisnih državnih institucija daje institucionalni legitimitet opravdanom buntu javnosti. Korisnike usluga HRT-a zato podsjećamo na dva ključna pravna alata: Isticanje prigovora zastare: Zastara ne nastupa automatski, već se dužnik na nju mora aktivno pozvati u pisanom obliku prema HRT-u i odvjetničkom uredu. Pravo na pristup podacima (čl. 15. GDPR-a): Građani imaju zakonsko pravo zahtijevati od HRT-a i odvjetničkih ureda točnu potvrdu koje podatke obrađuju, u koju svrhu i na temelju koje pravne osnove. Ovi postupci mogli bi označiti prekretnicu u dugogodišnjoj praksi agresivnih i netransparentnih pokušaja naplate potraživanja od strane javnog medijskog servisa. Odnosno, osoba koje su odgovorne za vođenje pristojbi na HRT-u i onih koji su im do sada takvo ponašanje odobravali. PROBIJANJE "ZAKONA ŠUTNJE" Novinari i ostali zaposlenici HRT-a nisu krivi za ono što im radi dio sektora i odgovorne osobe. Isto tako je za razumjeti postojanje svojevrsnog „zakona omerte“ (zakona šutnje - op.a.) koji vlada medijskim i političkim krugovima Hrvatske. Ali to je i možebitni dokaz kako mnogi uopće ne razumiju da se time ne napadaju novinari i ostali zaposlenici, već odgovorne osobe za ovo što se nesmetano radi već desetljećima. A sve omogućava kontroverzni zakon o HRT-u (članak 34.) prema kojem "snazi tko posjeduje prijamnik koji može primati radijski ili TV signal mora plaćati pristoju, a što uključuje TV, radio prijamnik u kući ili autu, ali i računala, tablete i mobitele. Nadamo se da vladajući ipak razumiju o čemu je riječ te da će se i nadležni saborski odbori očitovati jer im je to u interesu. (Osim ako i oni ne spadaju pod već spomenuti zakon institucionalne šutnje) P. S. U prvom komentaru imate pojednostavljenu šprancu prigovora kojeg možete koristiti... https://www.facebook.com/share/1Yp2uE4rDx/ #HRT #AZOP #Pučkapravobraniteljica #pristojba #javniservis #zakonšutnje #buntovnigrađani #haloinspektore #potrošači #građanskaprava

PREOKRET: PUČKA PRAVOBRANITELJICA POKREĆE ISPITNI POSTUPAK PROTIV HRT-a ZBOG MASOVNIH DOPISA O ZASTARJELIM DUGOVANJIMA! Zbog navodnih dugovanja za HRT pristojbu s početka stoljeća i ponuda odvjetničkih ureda za nagodbom i ovrhama koja su ovih dana stizala na adrese tisuća građana, zatražili smo očitovanje neovisne institucije za zaštitu ljudskih prava i sloboda u Republici Hrvatskoj. Odgovor smo dobili vrlo brzo. S obzirom da je tema vrlo ozbiljna, za mnoge korisnike i obitelji od životnog značaja, a nacionalni mediji o tome šute (iz poznatih razloga), pozivamo vas da odmah nakon čitanja podijelite ovu objavu kako bi ista došla do što većeg broja zainteresiranih osoba. Naime, Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter službeno je potvrdila da, na vlastitu inicijativu, pokreće postupak protiv Hrvatske radiotelevizije (HRT): „Nakon Vašeg upita, a temeljem i medijskih objava, sukladno članku 20. stavak 2. i stavak 3. Zakona o pučkom pravobranitelju, otvorit ćemo postupak na vlastitu inicijativu i tražiti očitovanje Hrvatske radio televizije, odnosno prikupiti sve informacije potrebne za donošenje zaključaka o problemu zbog kojeg ste nam se obratili“. Pravobraniteljica u svom očitovanju precizno navodi i razloge zbog kojih je ova kampanja uzrokovala opravdanu zabrinutost i nemir među građanima, s posebnim naglaskom na ranjive skupine, umirovljenike i obitelji preminulih obveznika. Ured iznosi četiri ključna zaključka: 1. Prvo, kada dobijete dopis odvjetničkog ureda, a osobito kad pri tom nemate pravno obrazovanje, lako je zaključiti da je riječ o nečemu što ste obvezni učiniti inače ćete trpjeti pravne posljedice, posebno ako dopis ne sadrži sve važne informacije. 2. Drugo, ako je točno da dopisi ne sadrže podatke o tome kada je nastao dug, u kojem iznosu i slično, onda zabrinutost i nemir mogu i rasti jer nemate najvažnije informacije o temi zbog koje vam se odvjetnički ured obraća, a ne možete niti provjeriti potrebne podatke, uključujući postoji li uopće taj dug. Pri tome, nije niti nemoguće da dođe do pogreške u tako velikom sustavu kao što je HRT i s obzirom na iznimno veliki broj građana koji su obvezni plaćati pristojbu. 3. Treće, ako i znate o kojem dugu je riječ i ako je on otišao u zastaru, takav dopis može i dalje zabrinjavati jer, bez potrebnog pravnog znanja, ne znate možete li trpjeti neke veće posljedice i koje. Pritom, zastara ne znači da dug više ne postoji niti da ga dužnik ne bi trebao podmiriti, već u pravnom smislu to znači da se on više ne može prisilno naplatiti. 4. Četvrto, ako je pri tome riječ o dugu osobe koja je preminula, a ne znate o čemu se točno radi, onda je neizvjesnost dodatno pojačana, jer je životno i realno da ne znate za sve dugove osobe koja je preminula, bez obzira koliko vam bliska bila. Ured pravobraniteljice povlači jasnu granicu između formalnog prava na pokušaj naplate i postupanja institucije s javnim ovlastima. Konkretne metode u ovom slučaju zahtijevaju službenu istragu. „Zbog svega navedenog, već sada možemo načelno ukazati da je riječ o praksi zbog koje ćemo otvoriti predmet radi detaljne analize svih aspekata i njenih učinaka. Pri tome u ovom trenutku načelno ukazujemo da pravno gledano pokušaji naplate dugova, iako je nastupila zastara, mogu biti zakonito postupanje, ali konkretna praksa otvara različita pitanja vezana uz postupanje jednog tijela s javnim ovlastima, zbog čega ćemo i provoditi ispitni postupak“, zaključuje pravobraniteljica. Ured isto tako podsjeća da su problemi vezani uz ovrhe i blokade redoviti dio njihovih izvješća Hrvatskom saboru. Pravobraniteljica je Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije već ranije uputila preporuku za izradu sveobuhvatne analize ovršnog sustava i donošenje potpuno novog Ovršnog zakona. Budući da ta preporuka još uvijek nije provedena, Ured potvrđuje da će je nastaviti ustrajno zagovarati. I na kraju recimo još i ovo: o ovom slučaju zatražili smo očitovanje i Odbora za pravosuđe i Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora. #HRT #pristojba #ovrhe #nagodbe #odvjetnici #zabrinutostinemir #pučkapravobraniteljica #ispitnipostupak #zastara #pravnoznanje #službenaistraga