TOTALNI KRAH U HRVATSKIM ZATVORIMA: ZATVORENICI PROVODE VLASTITE ZAKONE 😱😡🤔
Slučaj 40-godišnjaka koji je nasmrt izbo svoju suprugu u obiteljskom domu u Slatini, a nedugo nakon uhićenja počinio samoubojstvo u zatvoru u Zagrebu, razotkrio je strašan nered u koji je potonuo hrvatski zatvorski sustav. “Ondje vlada poseban zakon. Unutra imaju svoja pravila”, govore nam insajderi koji godinama prate što se zbiva iza rešetaka hrvatskih zatvora i kaznionica. I o samoubojstvu 40-godišnjaka imaju informacije prema kojima su ga drugi zatvorenici s kojima je bio u sobi ili prisilili da se ubije ili su mirno gledali kako si oduzima život. “Taj osumnjičenik stavljen je u ćeliju s nekoliko drugih pritvorenika kako bi pazili na njega, s obzirom na to da je bila riječ o opasnoj osobi. Nije to neuobičajeno, te nerijetko opasne počinitelje smještaju s drugima koji vode računa o njima. To je svojevrsno nepisano pravilo koje je uvedeno u samim zatvorima”, objašnjavaju nam.
No ono što je uslijedilo bilo je upravo suprotno onomu što je uprava zatvora očekivala. Naime, 12. rujna, tri dana nakon ubojstva supruge, 40-godišnjak je u zatvoru u Zagrebu počinio samoubojstvo. U tom je zatvoru završio zato što se zatvor u Bjelovaru preuređuje, a drugi zatvor u koji je, s obzirom na mjesto događaja, mogao biti smješten, onaj u Osijeku, odavno je pretrpan i prima osumnjičenike vrlo restriktivno. U zatvorskoj ćeliji 40-godišnjak je nakon ručka uzeo produžni kabel, omotao ga oko vrata te se objesio o jedan od kreveta na kat. Sve se to događalo pred očima ostalih zatvorenika u ćeliji. Tek kad osumnjičenom ubojici žene više nije bilo spasa, pozvani su pravosudni policajci. “Nema sumnje da su ostali zatvorenici bili svjesni što se u njihovoj ćeliji događa. Bez obzira na to što se spominje da su svi spavali nakon ručka, tko bi mogao povjerovati da se baš nitko od njih nije prenuo u trenutku kada je 40-godišnjak puštao zadnje izdisaje obješen o rub kreveta”, opisuju nam insajderi. Prema njihovim riječima, nije isključeno ni da su ostali zatvorenici prisilili 40-godišnjaka na samoubojstvo.
“Unutra vladaju takva pravila da se od novog zatvorenika najprije traže informacije o tome zbog čega je uhićen i pritvoren. Najgore prolaze pedofili i ubojice žena. Kada dođe u ćeliju, mora pokazati rješenje o određivanju istražnog zatvora pa ovisno o kaznenom djelu, dobiva interni tretman”, navode naši sugovornici. Tijekom mandata ministra Damira Habijana u hrvatskim zatvorima zabilježen je niz ozbiljnih incidenata, ponajprije smrti i samoubojstava zatvorenika. U kolovozu 2024. u šibenskom zatvoru pronađen je mrtav 38-godišnji istražni zatvorenik Jerko Pirić, kojem se sudilo u slučaju ubojstva Karmelina Fistanića. Ministarstvo je tada navelo da nije bilo naznaka nasilne smrti ni samoubojstva, dok je njegova obitelj upozoravala na ranije primjedbe povezane s liječenjem i zdravstvenom skrbi. U studenome iste godine u zatvorskoj bolnici u Zagrebu preminuo je muškarac koji je dva mjeseca prije izazvao incident u KBC-u Zagreb ulaskom sa startnim pištoljem; ni u tom slučaju, prema prvim informacijama, nije bilo znakova nasilne smrti.
Niz se nastavio 2025. godine. U svibnju je u zatvoru u Lipovici – Popovači istražni zatvorenik počinio samoubojstvo, a ministarstvo je tada izvijestilo da se utvrđuju sve okolnosti. Godinu dana poslije, u travnju 2026., zatvorenik je počinio samoubojstvo u kaznionici u Požegi, a samo nešto više od mjesec dana potom još jedan istražni zatvorenik oduzeo je sebi život u zatvoru u Zagrebu.
Nakon samoubojstva 40-godišnjaka iz Slatine ministar Habijan izjavio je da je prije smještaja taj pritvorenik prošao liječnički pregled i razgovor sa psihologom te iz opreza nije bio sam u ćeliji, nego s još sedam zatvorenika. Unatoč tomu, počinio je samoubojstvo. Uz to, u svibnju 2025. u Remetincu je izbio požar u prostoriji za skladištenje robe za zatvorsku kantinu. Vatrogasci su morali nasilno otvoriti prostoriju, a naknadno je kao uzrok naveden neispravan hladnjak.
Osim incidenata i internih zakona koji vladaju iza rešetaka, hrvatski zatvorski sustav već godinama muči nedostatak kapaciteta. Ministar Habijan u lipnju 2025. govorio je o 3952 mjesta i približno 4800 osoba lišenih slobode. Godinu poslije broj osoba u sustavu približio se 5000, dok je kapacitet ostao oko 4000 mjesta. To znači da u hrvatskim zatvorima i kaznionicama trenutačno boravi između 900 i 1000 ljudi više nego što ima mjesta.
Upravo zato ministarstvo posljednje dvije godine najavljuje veliki ciklus izgradnje novih zatvorskih kapaciteta. Najbrže rješenje trebali su biti modularni aneksi u Varaždinu i Lipovici – Popovači. Slijede Požega i Centar za dijagnostiku u Zagrebu, a dugoročno se planiraju tri nove kaznionice u Perušiću, Žažini i Osijeku. Usporedba prvih najava s aktualnim stanjem, međutim, pokazuje da je dio rokova već pomaknut.
Najjasniji su primjer modularni aneksi u Varaždinu i Lipovici – Popovači, ukupnog kapaciteta 300 mjesta. Ugovori vrijedni 4,6 milijuna eura potpisani su 25. studenoga 2024. s tvrtkom Tehnix. Ministarstvo je tada navelo da ugovor obuhvaća cijeli posao: projektiranje, izgradnju i uporabne dozvole po modelu “ključ u ruke”. Na službenoj stranici ministarstva potom je izričito navedeno da će oba modularna aneksa biti puštena u funkciju u ljeto ove godine.
Slučaj 40-godišnjaka koji je nasmrt izbo svoju suprugu u obiteljskom domu u Slatini, a nedugo nakon uhićenja počinio samoubojstvo u zatvoru u Zagrebu, razotkrio je strašan nered u koji je potonuo hrvatski zatvorski sustav. “Ondje vlada poseban zakon. Unutra imaju svoja pravila”, govore nam insajderi koji godinama prate što se zbiva iza rešetaka hrvatskih zatvora i kaznionica. I o samoubojstvu 40-godišnjaka imaju informacije prema kojima su ga drugi zatvorenici s kojima je bio u sobi ili prisilili da se ubije ili su mirno gledali kako si oduzima život. “Taj osumnjičenik stavljen je u ćeliju s nekoliko drugih pritvorenika kako bi pazili na njega, s obzirom na to da je bila riječ o opasnoj osobi. Nije to neuobičajeno, te nerijetko opasne počinitelje smještaju s drugima koji vode računa o njima. To je svojevrsno nepisano pravilo koje je uvedeno u samim zatvorima”, objašnjavaju nam.
No ono što je uslijedilo bilo je upravo suprotno onomu što je uprava zatvora očekivala. Naime, 12. rujna, tri dana nakon ubojstva supruge, 40-godišnjak je u zatvoru u Zagrebu počinio samoubojstvo. U tom je zatvoru završio zato što se zatvor u Bjelovaru preuređuje, a drugi zatvor u koji je, s obzirom na mjesto događaja, mogao biti smješten, onaj u Osijeku, odavno je pretrpan i prima osumnjičenike vrlo restriktivno. U zatvorskoj ćeliji 40-godišnjak je nakon ručka uzeo produžni kabel, omotao ga oko vrata te se objesio o jedan od kreveta na kat. Sve se to događalo pred očima ostalih zatvorenika u ćeliji. Tek kad osumnjičenom ubojici žene više nije bilo spasa, pozvani su pravosudni policajci. “Nema sumnje da su ostali zatvorenici bili svjesni što se u njihovoj ćeliji događa. Bez obzira na to što se spominje da su svi spavali nakon ručka, tko bi mogao povjerovati da se baš nitko od njih nije prenuo u trenutku kada je 40-godišnjak puštao zadnje izdisaje obješen o rub kreveta”, opisuju nam insajderi. Prema njihovim riječima, nije isključeno ni da su ostali zatvorenici prisilili 40-godišnjaka na samoubojstvo.
“Unutra vladaju takva pravila da se od novog zatvorenika najprije traže informacije o tome zbog čega je uhićen i pritvoren. Najgore prolaze pedofili i ubojice žena. Kada dođe u ćeliju, mora pokazati rješenje o određivanju istražnog zatvora pa ovisno o kaznenom djelu, dobiva interni tretman”, navode naši sugovornici. Tijekom mandata ministra Damira Habijana u hrvatskim zatvorima zabilježen je niz ozbiljnih incidenata, ponajprije smrti i samoubojstava zatvorenika. U kolovozu 2024. u šibenskom zatvoru pronađen je mrtav 38-godišnji istražni zatvorenik Jerko Pirić, kojem se sudilo u slučaju ubojstva Karmelina Fistanića. Ministarstvo je tada navelo da nije bilo naznaka nasilne smrti ni samoubojstva, dok je njegova obitelj upozoravala na ranije primjedbe povezane s liječenjem i zdravstvenom skrbi. U studenome iste godine u zatvorskoj bolnici u Zagrebu preminuo je muškarac koji je dva mjeseca prije izazvao incident u KBC-u Zagreb ulaskom sa startnim pištoljem; ni u tom slučaju, prema prvim informacijama, nije bilo znakova nasilne smrti.
Niz se nastavio 2025. godine. U svibnju je u zatvoru u Lipovici – Popovači istražni zatvorenik počinio samoubojstvo, a ministarstvo je tada izvijestilo da se utvrđuju sve okolnosti. Godinu dana poslije, u travnju 2026., zatvorenik je počinio samoubojstvo u kaznionici u Požegi, a samo nešto više od mjesec dana potom još jedan istražni zatvorenik oduzeo je sebi život u zatvoru u Zagrebu.
Nakon samoubojstva 40-godišnjaka iz Slatine ministar Habijan izjavio je da je prije smještaja taj pritvorenik prošao liječnički pregled i razgovor sa psihologom te iz opreza nije bio sam u ćeliji, nego s još sedam zatvorenika. Unatoč tomu, počinio je samoubojstvo. Uz to, u svibnju 2025. u Remetincu je izbio požar u prostoriji za skladištenje robe za zatvorsku kantinu. Vatrogasci su morali nasilno otvoriti prostoriju, a naknadno je kao uzrok naveden neispravan hladnjak.
Osim incidenata i internih zakona koji vladaju iza rešetaka, hrvatski zatvorski sustav već godinama muči nedostatak kapaciteta. Ministar Habijan u lipnju 2025. govorio je o 3952 mjesta i približno 4800 osoba lišenih slobode. Godinu poslije broj osoba u sustavu približio se 5000, dok je kapacitet ostao oko 4000 mjesta. To znači da u hrvatskim zatvorima i kaznionicama trenutačno boravi između 900 i 1000 ljudi više nego što ima mjesta.
Upravo zato ministarstvo posljednje dvije godine najavljuje veliki ciklus izgradnje novih zatvorskih kapaciteta. Najbrže rješenje trebali su biti modularni aneksi u Varaždinu i Lipovici – Popovači. Slijede Požega i Centar za dijagnostiku u Zagrebu, a dugoročno se planiraju tri nove kaznionice u Perušiću, Žažini i Osijeku. Usporedba prvih najava s aktualnim stanjem, međutim, pokazuje da je dio rokova već pomaknut.
Najjasniji su primjer modularni aneksi u Varaždinu i Lipovici – Popovači, ukupnog kapaciteta 300 mjesta. Ugovori vrijedni 4,6 milijuna eura potpisani su 25. studenoga 2024. s tvrtkom Tehnix. Ministarstvo je tada navelo da ugovor obuhvaća cijeli posao: projektiranje, izgradnju i uporabne dozvole po modelu “ključ u ruke”. Na službenoj stranici ministarstva potom je izričito navedeno da će oba modularna aneksa biti puštena u funkciju u ljeto ove godine.
TOTALNI KRAH U HRVATSKIM ZATVORIMA: ZATVORENICI PROVODE VLASTITE ZAKONE 😱😡🤔
Slučaj 40-godišnjaka koji je nasmrt izbo svoju suprugu u obiteljskom domu u Slatini, a nedugo nakon uhićenja počinio samoubojstvo u zatvoru u Zagrebu, razotkrio je strašan nered u koji je potonuo hrvatski zatvorski sustav. “Ondje vlada poseban zakon. Unutra imaju svoja pravila”, govore nam insajderi koji godinama prate što se zbiva iza rešetaka hrvatskih zatvora i kaznionica. I o samoubojstvu 40-godišnjaka imaju informacije prema kojima su ga drugi zatvorenici s kojima je bio u sobi ili prisilili da se ubije ili su mirno gledali kako si oduzima život. “Taj osumnjičenik stavljen je u ćeliju s nekoliko drugih pritvorenika kako bi pazili na njega, s obzirom na to da je bila riječ o opasnoj osobi. Nije to neuobičajeno, te nerijetko opasne počinitelje smještaju s drugima koji vode računa o njima. To je svojevrsno nepisano pravilo koje je uvedeno u samim zatvorima”, objašnjavaju nam.
No ono što je uslijedilo bilo je upravo suprotno onomu što je uprava zatvora očekivala. Naime, 12. rujna, tri dana nakon ubojstva supruge, 40-godišnjak je u zatvoru u Zagrebu počinio samoubojstvo. U tom je zatvoru završio zato što se zatvor u Bjelovaru preuređuje, a drugi zatvor u koji je, s obzirom na mjesto događaja, mogao biti smješten, onaj u Osijeku, odavno je pretrpan i prima osumnjičenike vrlo restriktivno. U zatvorskoj ćeliji 40-godišnjak je nakon ručka uzeo produžni kabel, omotao ga oko vrata te se objesio o jedan od kreveta na kat. Sve se to događalo pred očima ostalih zatvorenika u ćeliji. Tek kad osumnjičenom ubojici žene više nije bilo spasa, pozvani su pravosudni policajci. “Nema sumnje da su ostali zatvorenici bili svjesni što se u njihovoj ćeliji događa. Bez obzira na to što se spominje da su svi spavali nakon ručka, tko bi mogao povjerovati da se baš nitko od njih nije prenuo u trenutku kada je 40-godišnjak puštao zadnje izdisaje obješen o rub kreveta”, opisuju nam insajderi. Prema njihovim riječima, nije isključeno ni da su ostali zatvorenici prisilili 40-godišnjaka na samoubojstvo.
“Unutra vladaju takva pravila da se od novog zatvorenika najprije traže informacije o tome zbog čega je uhićen i pritvoren. Najgore prolaze pedofili i ubojice žena. Kada dođe u ćeliju, mora pokazati rješenje o određivanju istražnog zatvora pa ovisno o kaznenom djelu, dobiva interni tretman”, navode naši sugovornici. Tijekom mandata ministra Damira Habijana u hrvatskim zatvorima zabilježen je niz ozbiljnih incidenata, ponajprije smrti i samoubojstava zatvorenika. U kolovozu 2024. u šibenskom zatvoru pronađen je mrtav 38-godišnji istražni zatvorenik Jerko Pirić, kojem se sudilo u slučaju ubojstva Karmelina Fistanića. Ministarstvo je tada navelo da nije bilo naznaka nasilne smrti ni samoubojstva, dok je njegova obitelj upozoravala na ranije primjedbe povezane s liječenjem i zdravstvenom skrbi. U studenome iste godine u zatvorskoj bolnici u Zagrebu preminuo je muškarac koji je dva mjeseca prije izazvao incident u KBC-u Zagreb ulaskom sa startnim pištoljem; ni u tom slučaju, prema prvim informacijama, nije bilo znakova nasilne smrti.
Niz se nastavio 2025. godine. U svibnju je u zatvoru u Lipovici – Popovači istražni zatvorenik počinio samoubojstvo, a ministarstvo je tada izvijestilo da se utvrđuju sve okolnosti. Godinu dana poslije, u travnju 2026., zatvorenik je počinio samoubojstvo u kaznionici u Požegi, a samo nešto više od mjesec dana potom još jedan istražni zatvorenik oduzeo je sebi život u zatvoru u Zagrebu.
Nakon samoubojstva 40-godišnjaka iz Slatine ministar Habijan izjavio je da je prije smještaja taj pritvorenik prošao liječnički pregled i razgovor sa psihologom te iz opreza nije bio sam u ćeliji, nego s još sedam zatvorenika. Unatoč tomu, počinio je samoubojstvo. Uz to, u svibnju 2025. u Remetincu je izbio požar u prostoriji za skladištenje robe za zatvorsku kantinu. Vatrogasci su morali nasilno otvoriti prostoriju, a naknadno je kao uzrok naveden neispravan hladnjak.
Osim incidenata i internih zakona koji vladaju iza rešetaka, hrvatski zatvorski sustav već godinama muči nedostatak kapaciteta. Ministar Habijan u lipnju 2025. govorio je o 3952 mjesta i približno 4800 osoba lišenih slobode. Godinu poslije broj osoba u sustavu približio se 5000, dok je kapacitet ostao oko 4000 mjesta. To znači da u hrvatskim zatvorima i kaznionicama trenutačno boravi između 900 i 1000 ljudi više nego što ima mjesta.
Upravo zato ministarstvo posljednje dvije godine najavljuje veliki ciklus izgradnje novih zatvorskih kapaciteta. Najbrže rješenje trebali su biti modularni aneksi u Varaždinu i Lipovici – Popovači. Slijede Požega i Centar za dijagnostiku u Zagrebu, a dugoročno se planiraju tri nove kaznionice u Perušiću, Žažini i Osijeku. Usporedba prvih najava s aktualnim stanjem, međutim, pokazuje da je dio rokova već pomaknut.
Najjasniji su primjer modularni aneksi u Varaždinu i Lipovici – Popovači, ukupnog kapaciteta 300 mjesta. Ugovori vrijedni 4,6 milijuna eura potpisani su 25. studenoga 2024. s tvrtkom Tehnix. Ministarstvo je tada navelo da ugovor obuhvaća cijeli posao: projektiranje, izgradnju i uporabne dozvole po modelu “ključ u ruke”. Na službenoj stranici ministarstva potom je izričito navedeno da će oba modularna aneksa biti puštena u funkciju u ljeto ove godine.
English
Arabic
French
Spanish
Portuguese
Deutsch
Turkish
Dutch
Italiano
Russian
Romaian
Portuguese (Brazil)
Hrvatski
Cehoslowakia
