Europska unija mogla bi Srbiji uskratiti sredstva 1,6 milijardi eura vrijednog paketa zajmova i bespovratnih sredstava, nakon što je Beograd donio zakone koji 'nagrizaju povjerenje' u predanost vladavini prava, izjavila je povjerenica EU-a za proširenje Reforme usmjerene na centralizaciju pravosuđa, koje su stupile na snagu ovoga tjedna, izazvale su kritike sudaca i tužitelja koji smatraju da jačaju kontrolu predsjednika Aleksandra Vučića nad vlašću, slabe borbu protiv organiziranog kriminala i potkopavaju nastojanja Srbije da se pridruži EU-u. 'U pitanju su izmjene koje nagrizaju povjerenje. Postaje sve teže onima u Bruxellesu koji su spremni ići naprijed sa Srbijom iznijeti argumente u prilog tome', rekla je povjerenica za proširenje EU-a Marta Kos za Reuters. Kos je rekla da Komisija preispituje financiranje Srbije u okviru EU-ova Plana rasta za zapadni Balkan, kojim se regiju nastoji uskladiti s pravilima EU-a i u konačnici dovesti zemlje poput Srbije u Uniju. Srbiji je u okviru programa dodijeljeno 1,6 milijardi eura zajmova i bespovratnih sredstava. Srbija je službene pristupne pregovore s EU-om započela 2014., no raširena korupcija i slabe institucije usporile su napredak. Pravosudne reforme uključuju ograničavanje mandata glavnih javnih tužitelja te davanje većih ovlasti predsjednicima sudova, koji su zaduženi za upravljanje sudovima, nad sucima. Kritičari strahuju da će reforme narušiti neovisnost sudaca i ugroziti postupke u slučajevima korupcije na visokoj razini koje vodi Posebno tužiteljstvo za organizirani kriminal. Ministarstvo pravosuđa poručilo je da će novi zakoni povećati učinkovitost pravosuđa pojednostavnjenjem procesa odlučivanja. Nakon kritika, Srbija je zatražila mišljenje Venecijanske komisije, panela stručnjaka za ustavno pravo pri Vijeću Europe, tijelu za ljudska prava. https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/srbija-ostaje-bez-europskog-novca-bruxelles-bijesan-zbog-pravosudnih-zakona-20260213