[Češka ulazi u trojni pakt?]

Andrej Babiš vjerojatno će postati novi premijer u Pragu, ali zapravo je važnije pitanje hoće li se Češka pridružiti antieuropskom trojnom paktu u koji je vabe Budimpešta i Bratislava. Na putu toj inicijativi sada stoji jedan čovjek - Petr Pavel, češki predsjednik.

Nedavno je iz Budimpešte plasirana najava formiranja Saveza srednjoeuropskih zemalja koje će se zajedno oduprijeti pritisku Europske komisije, a ujedno i zajedno blokirati europski integracijski put Ukrajine. Inicijativu je najavio Balázs Orbán, pouzdani savjetnik za vanjsku politiku mađarskog premijera Viktora Orbána. Mađari u takvom savezu vide Slovačku, čiji premijer Robert Fico, iako podržava Orbána, istodobno izjavljuje podršku ulasku Ukrajine u EU, ali i novu češku vladu, koju će voditi Andrej Babiš.

Hoće li se Česi priključiti antieuropskom dvojcu Orbán-Fico? To će se tek vidjeti, ali znakovito je to da je češki predsjednik Petr Pavel prošli tjedan naložio Babišu da formira koalicijsku vladu, ali uz vrlo znakovitu poruku koja je glasila:

"Predsjednik Republike očekuje da će Andrej Babiš predstaviti vladu koja ni na koji način neće oslabiti načela naše demokratske države, utjelovljena u Ustavu Češke Republike. Predsjednik je u svojim govorima više puta spomenuo ta načela". To je službeno priopćenje za javnost 27. listopada objavio Ured predsjednika Češke Republike, u kojem se opisuje susret Petra Pavela s kandidatom za premijera.

Dva dana poslije su tri stranke nove koalicije objavile da su se dogovorile o koalicijskom sporazumu i da će ga potpisati 3. studenoga, prvoga dana rada novog parlamenta. No, njihovo objašnjenje "da se kandidati za ministarska mjesta još uvijek dogovaraju" pokazalo je da neće biti brzog imenovanja nove vlade, a iz Babiševa ANO-a poručili su kako se nadaju da će nova vlada biti odobrena sredinom prosinca.

Za to vrijeme Babiševa koalicija se već dogovorila o kandidatima za vodstvo parlamenta jer njihovo imenovanje ne zahtijeva odobrenje predsjednika, a podijelila je i parlamentarne odbore. Sada se čeka hoće li on ostati kod svojih izjava tijekom predizborne kampanje kada je taj političar i poduzetnik, rodom Slovak, obećao zaustavljanje isporuka oružja Ukrajini, niže poreze i jeftiniju energiju.

Protivi se i Paktu o azilu i migracijama Europske unije te Zelenom planu (Green Deal). Njegova stranka ANO osvojila je 34,6 posto glasova, što je gotovo sedam i pol postotnih bodova više nego 2021. godine. ANO će u budućem sazivu Zastupničkog doma imati 80 od ukupno 200 zastupničkih mjesta.

Još su gori Babiševi novi saveznici. Desničarsko-populistička Sloboda i izravna demokracija (SPD) ne traži samo mogućnost referenduma o izlasku iz Europske unije i NATO-a - što Babiš odbacuje - nego bi više od 383.000 ukrajinskih izbjeglica potjerala natrag u njihovu domovinu.

Treća stranka su Motoristi i imaju slične, ksenofobične ideje. Već je počela međusobna raspodjela sinekura, ali pitanje je hoće li uspjeti. Kako se očekivalo, mjesto predsjednika parlamenta pripast će vođi SPD-a Tomiju Okamuri.

U zamjenu za tu poziciju SPD se odriče utjecaja na vladu, u kojoj će dobiti tri ministarska položaja, ali Okamura najavljuje da će to biti nestranački stručnjaci. Zauzvrat je Babišu prepustio da odabere kandidate koji neće imati nikakvih pritužbi od predsjednika.

-Izvor - Jutarnji list