ZADUŽNICA SE IZDAJE SAMO U JEDNOM PRIMJERKU, I TO U IZVORNIKU, I SAMO TAJ IZVORNIK PREDSTAVLJA OVRŠNU ISPRAVU. U SLUČAJU KADA OVRHOVODITELJ KORISTI PRESLIKU ZADUŽNICE ILI OVJERENU PRESLIKU ZADUŽNICE - ISTA NE PREDSTAVLJA OVRŠNU ISPRAVU I OVRHA NA TEMELJU PRESLIKE, PA MAKAR I OVJERENE - NE BI SE SMJELA PROVODIITI, NI PROVESTI

Važnost postavljenog pravnog pitanja revident obrazlaže ukazujući na različitu praksu drugostupanjskih sudova i to Županijskog suda u Varaždinu koji je u prethodno navedenim odlukama izrazio pravno shvaćanje da se prijedlogu za ovrhu (radi ovrhe na cjelokupnoj imovini ovršenika, na novčanoj tražbini, ovrhe na plaći) mora priložiti zadužnica u izvorniku i prakse Županijskog suda u Zagrebu koji je u rješenju Gžovr-4337/09 izrazio pravno shvaćanje da uz prijedlog za ovrhu (radi ovrhe na nekretninama) može biti priložena ovjerena preslika zadužnice. Revident navodi da takva različita praksa drugostupanjskih sudova stvara pravnu nesigurnost te uzrokuje neravnopravnost građana na području Republike Hrvatske.

Obzirom na različita pravna shvaćanja županijskih sudova o ovom postavljenom pravnom pitanju, isto se ukazuje važnim i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, a time i ova revizija dopuštenom u smislu odredbe čl. 382. st. 2. toč. 1. ZPP.

Odredbom čl. 215. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12 – dalje: OZ) propisano je da dužnik može privatnom ispravom potvrđenom kod javnog bilježnika dati suglasnost da se radi naplate tražbine čiji će iznos biti naknadno upisan u ispravi zaplijene svi njegovi računi kod banaka te da se novčana sredstva s tih računa, u skladu s njegovom izjavom sadržanom u toj ispravi, izravno s računa isplate vjerovniku koji je određen u ispravi ili koji će naknadno biti u nju upisan (bjanko zadužnica). Takva isprava izdaje se u jednom primjerku i, nakon što u nju bude upisan iznos tražbine i podaci o vjerovniku, ima učinak pravomoćnoga rješenja o ovrsi kojim se zapljenjuje tražbina po računu i prenosi na ovrhovoditelja.

Prema odredbi čl. 215. st. 3. OZ-a u svezi sa odredbom čl. 214. st. 7. OZ-a, isprava iz prethodno citiranog stavka ima svojstvo ovršne isprave na temelju koje se može tražiti ovrha protiv dužnika ili jamaca plataca na drugim predmetima ovrhe.

Iz navedenog, proizlazi da se zadužnica izdaje samo u jednom primjerku i da samo izvornik tog vrijednosnog papira može cirkulirati u pravnom prometu.

Dakle, bez obzira na vrstu postupka u kojem ovrhovoditelj prisilnim putem ostvaruje svoju tražbinu, a pri tome se misli na postupak zapljene računa na temelju zadužnice koja ima učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi ili sudski postupak na drugim predmetima ovrhe na temelju zadužnice koja ima svojstvo ovršne isprave, bjanko zadužnica, kao posebno sredstvo osiguranja tražbine, mora biti dostavljena u izvorniku, ne u ovjerenoj preslici.

https://www.hazud.hr/
ZADUŽNICA SE IZDAJE SAMO U JEDNOM PRIMJERKU, I TO U IZVORNIKU, I SAMO TAJ IZVORNIK PREDSTAVLJA OVRŠNU ISPRAVU. U SLUČAJU KADA OVRHOVODITELJ KORISTI PRESLIKU ZADUŽNICE ILI OVJERENU PRESLIKU ZADUŽNICE - ISTA NE PREDSTAVLJA OVRŠNU ISPRAVU I OVRHA NA TEMELJU PRESLIKE, PA MAKAR I OVJERENE - NE BI SE SMJELA PROVODIITI, NI PROVESTI Važnost postavljenog pravnog pitanja revident obrazlaže ukazujući na različitu praksu drugostupanjskih sudova i to Županijskog suda u Varaždinu koji je u prethodno navedenim odlukama izrazio pravno shvaćanje da se prijedlogu za ovrhu (radi ovrhe na cjelokupnoj imovini ovršenika, na novčanoj tražbini, ovrhe na plaći) mora priložiti zadužnica u izvorniku i prakse Županijskog suda u Zagrebu koji je u rješenju Gžovr-4337/09 izrazio pravno shvaćanje da uz prijedlog za ovrhu (radi ovrhe na nekretninama) može biti priložena ovjerena preslika zadužnice. Revident navodi da takva različita praksa drugostupanjskih sudova stvara pravnu nesigurnost te uzrokuje neravnopravnost građana na području Republike Hrvatske. Obzirom na različita pravna shvaćanja županijskih sudova o ovom postavljenom pravnom pitanju, isto se ukazuje važnim i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, a time i ova revizija dopuštenom u smislu odredbe čl. 382. st. 2. toč. 1. ZPP. Odredbom čl. 215. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12 – dalje: OZ) propisano je da dužnik može privatnom ispravom potvrđenom kod javnog bilježnika dati suglasnost da se radi naplate tražbine čiji će iznos biti naknadno upisan u ispravi zaplijene svi njegovi računi kod banaka te da se novčana sredstva s tih računa, u skladu s njegovom izjavom sadržanom u toj ispravi, izravno s računa isplate vjerovniku koji je određen u ispravi ili koji će naknadno biti u nju upisan (bjanko zadužnica). Takva isprava izdaje se u jednom primjerku i, nakon što u nju bude upisan iznos tražbine i podaci o vjerovniku, ima učinak pravomoćnoga rješenja o ovrsi kojim se zapljenjuje tražbina po računu i prenosi na ovrhovoditelja. Prema odredbi čl. 215. st. 3. OZ-a u svezi sa odredbom čl. 214. st. 7. OZ-a, isprava iz prethodno citiranog stavka ima svojstvo ovršne isprave na temelju koje se može tražiti ovrha protiv dužnika ili jamaca plataca na drugim predmetima ovrhe. Iz navedenog, proizlazi da se zadužnica izdaje samo u jednom primjerku i da samo izvornik tog vrijednosnog papira može cirkulirati u pravnom prometu. Dakle, bez obzira na vrstu postupka u kojem ovrhovoditelj prisilnim putem ostvaruje svoju tražbinu, a pri tome se misli na postupak zapljene računa na temelju zadužnice koja ima učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi ili sudski postupak na drugim predmetima ovrhe na temelju zadužnice koja ima svojstvo ovršne isprave, bjanko zadužnica, kao posebno sredstvo osiguranja tražbine, mora biti dostavljena u izvorniku, ne u ovjerenoj preslici. https://www.hazud.hr/
WWW.HAZUD.HR
Hazud.hr
News portal domovine i dijaspore
Like
1
0 Σχόλια 0 Μοιράστηκε 646 Views
Προωθημένο
Virtuala FansOnly https://virtuala.site