Imaju između 13 i 17 godina, regrutira ih se preko interneta, točnije društvenih mreža, na kojima se glorificiraju nasilje i luksuzan život do kojeg se dođe bez rada. Tako ih se mami u svijet organiziranog kriminala, a za "poslove" koje odrađuju obećava im se i po 20.000 eura. Smatra se da su danas već umiješani u 70 posto kriminalnih aktivnosti, a za svoje "poslove" jednako ih koriste i mafijaši i teroristi. Zašto? Pa zato što se iza njih lako mogu sakriti stvarni vođe kriminalnih ili terorističkih organizacija, koje ne mogu odati jer o njima ne znaju ništa. Osim toga, kako su maloljetni, ako ih se i uhvati, iza rešetaka neće provesti previše vremena. Zatvor će ih uz to očvrsnuti i "odškolovati" za daljnje kriminalne polove. Oni su maloljetnici u svijetu kriminala čija je umiješanost u sve vrste kriminala, od onog kibernetičkog, preko prijevara,krađa, droge te iznuda i ubojstava toliko nabujala da je počela predstavljati ne samo sigurnosni problem nego i problem koji razara samo tkivo društva. Tako barem smatra Europol, koji je rastuće nasilje, kao i sve češću uporabu maloljetnika i mladih za počinjenje kaznih djela, prepoznao kao jedan od sedam sve većih problema na koji ukazuju kako bi potkrijepili teze da se DNK organiziranog kriminala promijenio. I to drastično. Kako, objašnjeno je u njihovoj najnovijoj SOCTA-i, Europolovu godišnjem izvješću koje se bavi procjenama ugroze, ali i novim trendovima u svijetu organiziranog kriminala. To godišnje izvješće je, moglo bi se reći, poprilično dramatično, jer Europol upozorava da organizirani kriminal više nije samo prijetnja nacionalnim sigurnostima, već on udara i potkapa i institucije i društva. DNK organiziranog kriminala se mijenja. Kriminalne mreže pretvorile su se u globalne, tehnološki pokretane kriminalne organizacije koje koriste digitalne platforme, ilegalne financijske tokove i geopolitičku nestabilnost za širenje svog utjecaja. Oni su prilagodljiviji i opasniji nego ikad prije. Razbijanje tog novog kriminalnog koda znači rastaviti sustave koji im omogućuju da opstanu – pogoditi njihove financije, poremetiti njihove lance opskrbe i biti ispred njih kad je riječ o tehnologiji. Europol je u središtu borbe protiv organiziranog kriminala, ali ako želimo ostati korak ispred ove prijetnje, moramo ojačati svoje sposobnosti – proširiti obavještajne resurse, operativni doseg i partnerstva kako bismo zaštitili sigurnost EU u godinama koje dolaze – kazala je nedavno Catherine de Bolle, izvršna direktorica Europola, na konferenciji za medije, na kojoj su predstavljeni podaci na koje se referira SOCTA. I nije Europol jedini koji se bavio prijetnjom koju organizirani kriminal predstavlja EU jer je u veljači to bila tema i u Europskom parlamentu, u kojem je Katrien Luyten predstavila izvješće koje se bavi nasiljem, organiziranim kriminalom i njegovim utjecajem na EU. U tom izvješću navedeno je da neke zemlje poput Belgije, Nizozemske, Francuske, Njemačke, Švedske, Danske... imaju sve više problema zbog nasilja povezanog s obračunom bandi koje ratuju zbog tržišta drogom. Zašto je tome tko, možda će biti jasnije kada se čuje podatak o 1000 tona kokaina koje godišnje prođu kroz belgijsku luku Antwerpen. Kada se tome doda procjena kako po EU kola oko 35 milijuna komada ilegalnog oružja koje se nalazi u rukama civila, nije ni čudno što je došlo do rapidnog porasta nasilja. Jer prema procjeni Europola iz prijašnjih godina, u Europi djeluje oko 5000 organiziranih kriminalnih skupina, od čega je njih malo više od 800 ocijenjeno izuzetno opasnima. Sve se one bore za ilegalno tržište i njegov profit, koji baš i nije mali jer se procjenjuje da samo trgovina drogom kriminalnim organizacijama godišnje donosi prihode od oko 30 milijardi eura. Sav taj kriminalom zarađeni novac treba u nešto uložiti, odnosno oprati kroz legalne tijekove novca, čime se zapravo stvaraju paralelni novčani sustavi. I što je još opasnije, neka vrsta paralelnih društava, pa i država. Kada se tome doda da današnje kriminalne organizacije funkcioniraju kao korporacije, na što Europol opetovano upozorava, da se u svojim "poslovima" obilato koriste umjetnom inteligencijom, da se brzo mijenjaju i prilagođavaju, jasno je zašto je Europol zabrinut. I zašto upozorava da se DNK organiziranog kriminala promijenio, i to brzo, drastično i tako da zbog svog načina djelovanja, u kojem iskorištava i geopolitičke okolnosti, zbog brzog prebacivanja ljudi i sredstava, ugrožava i temelje europskih institucija i sama europska društva. U SOCTA-i je na stotinjak stranica analizirano kakve su se sve promjene dogodile u svijetu kriminala, a među primjerima tih promjena spomenuta je i Hrvatska, i to zbog nedavnog slučaja u kojem je razotkrivena skupina koju se sumnjiči da je nezakonito uvozila i skladištila opasan otpad. Ta skupina je uhićena u međunarodnoj akciji koju je koordinirao Europol, a u njoj su i prvi put korišteni dronovi za otkrivanje lokacija na kojima se opasni otpad ilegalno skladištio. Protiv te skupine se u Hrvatskoj trenutačno vodi istraga, a to što su radili potpada pod klimatski kriminal koji je u SOCTA-i spomenut kao vrsta kriminala koja rapidno evoluira te se brzo prilagođava novim tehnologijama jer se svi dogovori i plaćanja odvijaju putem interneta. Osim toga ta vrsta kriminala je, po Europolu, izuzetno opasna jer se za njegovo djelovanje koriste legalne tvrtke, pri čemu vlasnici tih tvrtki ponekad i ne znaju da im tvrtka služi za ilegalne poslove. Osim klimatskog kriminala, Europol kao ozbiljne prijetnje temeljnim institucijama i društvima EU još navodi internetske prijevare, kibernetički kriminal, trgovinu drogom i oružjem, krijumčarenje ljudima i seksualno iskorištavanje djece na internetu te korupciju. A upozoravaju i na već spomenuto rastuće nasilje i korištenje mladih i maloljetnika za počinjenje najtežih kaznenih djela. No da bi se shvatilo to na što Europol upozorava, treba prije vidjeti kako se to organizirani kriminal mijenja. Do unatrag nekoliko desetljeća kriminalne organizacije bile su tradicionalne. I mahom regionalne. Strukturalno su bile povezane rodbinskim ili klanovskim vezama. Nekada i nacionalnim ili religioznim. Danas to više nije tako, jer su kriminalne organizacije uglavnom multinacionalne, neke od njih djeluju i u više desetaka zemalja istovremeno, a kako su organizirane kao korporacije, kada jedan član, uključujući i vođe, padne u ruke policije ili bude ubijen, odmah ga zamijeni nova osoba. Takvim djelovanjem maksimalizira se profit i minimalizira šteta te se istovremeno kriminalne organizacije duboko ukorjenjuju u društva i institucije. I tako ih, navodi Europol, destabiliziraju, i to i iznutra i izvana. Unutar EU ta se destabilizacija društava i institucija manifestira pranjem novca, ulaganjem ilegalnog novca u legalne tijekove, korupciju, porast nasilja te iskorištavanje jako mladih osoba za počinjenje kaznenih djela. Što se tiče vanjskih destabilizirajućih faktora, Europol upozorava da je organizirani kriminal sve češće produžena ruka raznih hibridnih prijetnji i aktera s kojima surađuje, a samim time i jača. U tom kontekstu u SOCTA-a se spominje ruska agresija na Ukrajinu, ali i kibernetički napadi koji imaju potpis nekih autokratskih režima, poput onog u Sjevernoj Koreji. Opširnije ovdje: https://www.vecernji.hr/vijesti/maloljetnicima-se-placa-20-000-eura-za-ubojstva-1849497