Greenwell Lifesciences Presents India’s Leading Pharma and Nutraceutical Companies Greenwell Lifesciences presents the Top 10 Pharma Manufacturing Companies in India, known for their excellence in quality, innovation, and global healthcare impact. Discover how these pharma leaders are transforming the medical landscape while exploring the Top 20 Nutraceutical Companies in India that are driving growth in the wellness and nutrition sector. A perfect guide for those interested in India’s expanding pharmaceutical and nutraceutical industries. To know more, Visit here - https://www.greenwelllifesciences.com/blog/top-20-nutraceutical-companies-in-india/

Mustcure Healthcare – Best PCD Pharma Franchise in Panchkula Mustcure Healthcare is a trusted pharma company offering top-quality medicines and a rewarding PCD Pharma Franchise in Panchkula. Based in Panchkula, we provide exclusive franchise opportunities with WHO-GMP/ISO-certified products, strong marketing support, timely delivery, and attractive returns for business partners across India. Grow your pharma business with Mustcure Healthcare’s reliable network and high-demand product range. To know more visit: https://www.mustcurehealthcare.com/

Radnik u Nepalu snimio je trenutak kada je bujična poplava 26. Kolovoza iznenada krenula prema njemu i drugim radnicima koji su bježali u zaklon dok je ogromna količina vode, mulja i nanosa nadirala niz dolinu. Snimak je nastao u području Rasuwa, na sjeveru Nepala, koje je teško pogođeno katastrofalnim poplavama i klizištima, a radnici su kasnije spašeni helikopterom. #nepal

Zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela Protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma provedeno je kriminalističko istraživanje nad 59-godišnjim hrvatskim državljaninom koji je u nedjelju, 23. kolovoza u prijepodnevnim satima na području Hrvatske Kostajnice zaustavljen u prijevozu stranih državljana. https://www.sisak.info/2026/08/26/jos-dva-slucaja-krijumcarenja-sprijecena-na-podrucju-pu-sisacko-moslavacke/

Europa je dobila pandan najzloglasnijoj kompaniji na svijetu Palantir, čiji softver naširoko koriste američke obrambene i obavještajne agencije, već neko vrijeme pokušava svoju tehnologiju prodati i europskim službama. Jednim dijelom to im je i uspjelo. Najviše su infiltrirani u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje surađuju s ministarstvima obrane i zdravstva, dok se njihov softver u Njemačkoj koristi u dijelu policijskih struktura. Palantirova tehnologija prisutna je i u Francuskoj, Nizozemskoj, Danskoj, Norveškoj i Ukrajini, uglavnom u područjima obrane, sigurnosti i analize velikih količina podataka. Tvrtka je povezana i s europskim sigurnosnim institucijama te NATO-ovim sustavima, a među njezinim europskim klijentima nalaze se i velike privatne kompanije iz energetike, farmacije, financija i industrije. No europske vlade sada preispituju koliko je poželjno da osjetljivi državni sustavi, poput obrane, policije, zdravstva i obavještajnih službi, ovise o softveru američke kompanije. Osim toga, Palantir prati i loš glas. Pisali smo kako je „američka tvrtka koju su osnovali internetski milijarderi (glavni čovjek je Peter Thiel) Palantir Technologies apsolutni lider u ‘bigbrotherizaciji’ društva i pionir najinvazivnijih oblika nadzora i špijunaže koji se mogu vidjeti u zapadnom svijetu“. https://www.jutarnji.hr/novac/aktualno/francuska-prelazi-s-palantira-na-chapsvision-u-drzavnim-sustavima-15740382

Možemo li imati web stranicu bez Cookie bannera? Naravno da možemo i odluka je u cijelosti na vlasniku web stranice ili mobilne aplikacije. Jednostavno je: ako imamo web stranicu ili mobilnu aplikaciju koja instalira isključivo kolačiće NUŽNE za funkcionalnost stranice bez marketinških ili analitičkih kolačića, bez raznih trackera, bez Google Analytics, Meta Pixel, Google Ads, Facebook trackera, videozapisa ili sadržaja trećih strana, dodataka društvenih mreža i sličnog, tada nam Cookie banner uopće nije potreban. I posjetitelji takve stranice će biti presretni. Takva je i službena web stranica GDPR Croatia na www.biconsult.hr. Sve to možemo uz par minuta investiranog vremena naučiti iz službene objave AZOP-a: https://azop.hr/kolacici-gdpr/ iz koje izdvajamo: „Ističemo da činjenica da je stranicu tehnički izradio ili održava vanjski web dizajner ne oslobađa vlasnika stranice (voditelja obrade) odgovornosti da utvrdi koji su kolačići i drugi alati ugrađeni, koje osobne podatke prikupljaju, u koje svrhe, kome se podaci dostavljaju i koliko dugo se čuvaju. Stoga je prije svega potrebno od web dizajnera zatražiti tehničku provjeru i potpuni popis kolačića, programskih oznaka i drugih tehnologija koje se aktiviraju prilikom posjeta stranici. Posebno je potrebno provjeriti jesu li ugrađeni alati kao što su Google Analytics, Meta Pixel, Google Ads, videozapisi ili sadržaji trećih strana, dodaci društvenih mreža i slične usluge. Sama tvrdnja u politici kolačića da se koriste analitički i marketinški kolačići nije dokaz da su oni zaista instalirani, ali politika mora točno odgovarati stvarnom načinu rada stranice. Ako internetska stranica koristi isključivo tehnički nužne kolačiće, odnosno kolačiće bez kojih se ne može pružiti usluga koju je korisnik izričito zatražio, za njih nije potrebno tražiti privolu. U tom slučaju nije potrebno prikazivati banner kojim se od korisnika traži prihvaćanje kolačića. Korisnike je ipak potrebno na jasan i transparentan način obavijestiti o uporabi takvih kolačića. Politiku kolačića potrebno je uskladiti sa stvarnim stanjem i iz nje ukloniti tvrdnje o analitičkim ili marketinškim kolačićima ako se oni ne koriste. Ako se, međutim, koriste analitički, marketinški ili drugi kolačići koji nisu tehnički nužni, isti se ne smiju postaviti niti aktivirati prije nego što korisnik za njih dade valjanu privolu. Privola mora biti dobrovoljna, posebna, informirana i nedvosmislena te dana jasnom potvrdnom radnjom, u skladu s člankom 4. točkom 11. i člankom 7. Opće uredbe o zaštiti podataka. Unaprijed označene opcije, nastavak pregledavanja stranice, šutnja ili neaktivnost korisnika ne predstavljaju valjanu privolu. Banner koji sadrži samo gumb „Prihvaćam” nije odgovarajući ako se na stranici koriste kolačići koji nisu nužni i putem kojih se obrađuju osobni podaci posjetitelja stranice. Posjetiteljima internetske stranice (korisnicima) se već na prvoj razini bannera mora omogućiti da jednako jednostavno prihvate ili odbiju kolačiće koji nisu nužni. Opcije „Odbijam kolačiće” i „Prihvaćam kolačiće” trebaju biti prikazane i dizajnirane na jednak način, bez zavaravajućeg dizajna kojim bi se korisnika poticalo na prihvaćanje. Korisniku se može omogućiti i zasebno upravljanje pojedinim kategorijama kolačića, primjerice analitičkim i marketinškim kolačićima. Nužni kolačići mogu biti unaprijed aktivni, dok sve ostale kategorije moraju ostati neaktivne do davanja privole. Odbijanje kolačića ne smije korisniku onemogućiti pristup osnovnom sadržaju i funkcionalnostima stranice. Također, korisniku mora biti omogućeno da privolu naknadno povuče jednako jednostavno kao što ju je dao. Ako se na stranicu ugradi Meta Pixel ili sličan alat radi praćenja posjetitelja, mjerenja konverzija, izrade publike ili personaliziranog oglašavanja, takav se alat u pravilu ne smije aktivirati prije dobivanja privole korisnika. Korisnike je tada potrebno jasno obavijestiti i o vrstama podataka koji se prikupljaju, svrsi obrade, primateljima podataka, razdoblju čuvanja te mogućim prijenosima podataka u treće zemlje. Slijedom navedenoga, preporučujemo da: od web dizajnera zatražite pisanu specifikaciju svih ugrađenih kolačića i alata za praćenje; provedete tehničku provjeru učitavaju li se kolačići koji nisu nužni prije izbora korisnika; uklonite analitičke i marketinške alate ako Vam nisu potrebni; uskladite politiku privatnosti i politiku kolačića sa stvarnim stanjem; ako se nenužni kolačići koriste, uvedete mogućnosti „Prihvaćam” i „Odbijam” koje su jednako dostupne i jednako istaknute; omogućite naknadnu promjenu izbora i povlačenje privole. Zaključno, ako stranica ne koristi tzv. “nenužne” kolačiće, banner za privolu nije potreban, ali obavijest o kolačićima mora biti točna. Ako se analitički ili marketinški kolačići koriste, banner s jednim gumbom „Prihvaćam” nije dovoljan te korisniku mora biti omogućeno njihovo jednako jednostavno odbijanje prije nego što se takvi kolačići aktiviraju. U svrhu usklađivanja obrade osobnih podataka putem kolačića na internetskim stranicama, preporučamo korištenje alata kojeg je izradio Europski odbor za zaštitu podataka: https://www.edpb.europa.eu/documents/support-pool-of-experts/edpb-website-auditing-tool_en.“ Hvala AZOP 🍀 Image from Magnific #gdprcroatia

DROWNING MONA: KADA YUGO POSTANE ŠALA U filmu Drowning Mona Yugo je doveden do apsurda. Gotovo svi stanovnici malog grada voze isti automobil, a njegova reputacija nepouzdanog vozila postaje dio komičnog zapleta. Za američku publiku to je jednostavna šala. Za nekoga tko zna povijest Yuga, šala je mnogo zanimljivija. Jer Yugo koji se u Jugoslaviji desetljećima mogao predstavljati kao simbol domaće industrije u američkom filmu postaje gotovo rekvizit za ismijavanje. To je prilično neugodan kulturni sudar. Na jednoj strani nalazi se država koja je voljela isticati svoje industrijske uspjehe i posebnost svog socijalističkog modela. Na drugoj strani nalazi se američko tržište koje je vrlo brzo pokazalo da propaganda i stvarna konkurentnost nisu ista stvar. I upravo zato Yugo u Drowning Mona funkcionira bolje nego što bi možda funkcionirao neki izmišljeni automobil. Publika zna da je stvaran. Zna da je postojao. I zna da je pokušao osvojiti Ameriku. JUGOSLAVENSKA INDUSTRIJA I PROBLEM KONKURENCIJE Naravno, bilo bi nepravedno cijelu jugoslavensku industriju svesti na Yugo. Bilo je ozbiljnih tvornica, kvalitetnih proizvoda, inženjera i izvoza. Ali Yugo je izvrstan primjer jednog šireg problema. Sustav koji je dugo štitio domaće proizvođače od pune međunarodne konkurencije mogao je stvarati osjećaj uspjeha koji se nije uvijek potvrđivao na otvorenom tržištu. Dok je domaći kupac često morao birati između nekoliko ograničenih opcija, američki kupac nije imao takav problem. A kada je Yugo stigao u SAD, susreo se s proizvođačima koji su već desetljećima razvijali automobile za iznimno konkurentno tržište. Rezultat je bio gotovo predvidljiv. Yugo je postao hit zbog cijene, ali i predmet ismijavanja zbog svega ostalog. To je možda i najbolji sažetak njegove američke avanture. BIO JE JEFTIN. I TO JE BIO NJEGOV NAJVEĆI ADUT. Problem je nastao kada je trebalo dokazati da je nešto više od toga. OD SIMBOLA DRŽAVE DO SIMBOLA NEUSPJEHA Danas je Yugo postao gotovo pop-kulturni fenomen. Njegovo ime poznaju i ljudi koji nikada nisu živjeli u Jugoslaviji. Ali postoji određena ironija u tome što se jedan od najpoznatijih proizvoda jugoslavenske industrije danas često spominje upravo kao primjer lošeg automobila. Država koja je voljela isticati svoju posebnost između Istoka i Zapada pokušala je proizvesti automobil koji će konkurirati Zapadu. A Zapad ga je vrlo brzo pretvorio u vic. Drowning Mona tu priču samo dodatno začinjava. U filmu Yugo nije simbol tehnološke superiornosti, industrijskog ponosa ili velikog izvoznog uspjeha. On je dio apsurdnog svijeta u kojem svi voze isti mali automobil, a njegova nepouzdanost postaje gotovo komični element svakodnevice. I možda upravo zato film danas vrijedi pogledati. Ne samo zbog radnje, nego i zbog onoga što Yugo predstavlja. On je podsjetnik da se kvaliteta proizvoda ne može proizvesti političkim sloganom. Ne može se narediti konkurentnost. Ne može se deklarirati tehnološki napredak. Na kraju odlučuje kupac. A kada je Yugo došao pred američkog kupca, taj kupac je vrlo brzo dao svoj odgovor. Drowning Mona možda je samo crna komedija. Ali kada se u njoj pojavi Yugo, iza šale se vidi puno ozbiljnija priča: priča o industriji koja je pokušala napraviti automobil za svijet, a na jednom od najzahtjevnijih svjetskih tržišta završila kao – filmska šala. I zato je Yugo možda jedan od najboljih simbola kontradikcija bivše Jugoslavije. Bio je proizvod sustava koji se ponosio svojom industrijom, ali istodobno je često imao problema s konkurentnošću. Bio je automobil za mase, ali nikada nije postao ozbiljan svjetski automobilski proizvod. Bio je jugoslavenski pokušaj da se napravi nešto za Zapad. A Zapad je, barem u slučaju Yuga, odlučio da će ga radije pamtiti kao vic.

🔎 Potraga za nestalim ultralakim zrakoplovom na području Paklenice završena je oko 22 sata 🛩️ Ostatke zrakoplova pronašli su pripadnici HGSS - Hrvatska gorska služba spašavanja na teško pristupačnom području 👮 Policijski službenici Policijske uprave ličko-senjske osiguravaju mjesto događaja te nastavljaju daljnje postupanje; očevid će biti proveden u jutarnjim satima 📄 Više informacija dostupno je u priopćenju PU ličko-senjske: https://tinyurl.com/2fz9pcnk

OD CRNOG BRDA DO SISKA — TKO ĆE BITI SLJEDEĆI? Mi u Sisku naučili smo jednu važnu stvar: Problem s otpadom ne počinje onoga dana kada se pojavi pred vašim vratima. Počinje puno ranije. Počinje kada se negdje godinama gomila problem koji se ne rješava. Počinje kada se otpad iz jednog kraja odluči premjestiti u drugi kako bi se stvorio privid rješavanja problema. Počinje kada se građanima kaže: „Sve je u okviru zakona i propisa“ A onda se jednog dana pojave kamioni, jer papir podnosi svašta pa i izvrtanje činjenica i "prilagodbu" situacije zakonima. U Sisku smo to osjetili na vlastitoj koži. Troska s Crnog brda u Biljanima Donjim dovezena je u Sisak na obradu. Govorilo se o čak 150.000 tona. Mi smo pitali: zašto Sisak? Zašto skoro u centar grada? Jel netko uopće procijenio rizik prijevoza s 300km udaljene lokacije na puko prosijavanje nadomak centra grada u Sisak? Koji je smisao toga? Zašto građani saznaju posljednji i zašto moraju tek nakon već donesene odluke početi tražiti odgovore ili alternativna rješenja? Tisuće građana potpisale su peticiju protiv, a na ulicama Siska okupilo se u dva navrata preko tisuću ljudi u prosvjedima protiv ovakvog "rješenja" dugogodišnjeg problema s drugog kraja države. Uzalud! Zato danas razumijemo frustraciju ljudi iz Like. Ne tvrdimo da su Sisak i Gospić isti slučaj, ali je činjenica da nam je otpad i jednima i drugima silom nametnut. U Sisak je došao institucionalnim putem zbog privatnog interesa, a u Gospić ilegalno preko privatnog interesa te uz nemar nadležnih institucija. Nameće se jednostavno pitanje: AKO SE PROBLEM S OTPADOM MOŽE GODINAMA GOMILATI NA JEDNOM MJESTU, A ONDA SE "RJEŠAVATI" PREMJEŠTANJEM NA DRUGO MJESTO — TKO JAMČI DA SE ISTI OBRAZAC NEĆE PONOVITI NEGDJE DRUGDJE? Problem Biljana Donjih je "riješen" preko Siska. Danas je u problemu Lika. Sutra? Tko je sljedeći? Ne želimo Hrvatsku u kojoj se problem samo premješta iz jednog dvorišta u drugo. Želimo Hrvatsku u kojoj institucije pravodobno reagiraju i riješe manji problem kako ne bi nastao veći. Želimo da prije kamiona i prisile sustav pita građane za dozvolu. Ne smije zarada jedne tvrtke biti prioritet u odnosu na interes i zdravlje svih stanovnika jednog grada. Problem ne smije postati „Crno brdo“ da bi se naknadno počelo tražiti rješenje. I zato ćemo 5. rujna biti u Zagrebu. Građani moraju biti zajedno kada upozoravaju na ono što ne žele u svom mjestu. Idemo poručiti institucijama da se nauče slušati glas građana! Gospić nas danas upozorava! Sutra će se slučaj Gospić ponoviti negdje drugdje, a Sisak zna zašto treba slušati jer Sisak je već danas kolateralna žrtva nemara i nerada institucija u Biljanima Donjim prije puno godina. Da se ne ponavlja isti obrazac kruženja otpada i smeća; ✊ HODAJ ZA LIKU! HODAJ ZA HRVATSKU! 5. RUJNA — ZAGREB #SiščaniNeŽeleBitiSmetlišćani #HodajZaLiku #HodajZaHrvatsku #CrnoBrdo #Sisak #Lika

Akrobatski program na Aerodromu Šašna Greda dobiva novo pojačanje 😍 Uz dva Pittsa, publici će se predstaviti i legendarni Extra 300! Još jedan atraktivan nastup, još više akrobacija i još jedan razlog da nam se pridružite u Nedjelju, 06. rujna na XIV. Aeromitingu Marijan Celjak 📍 Aerodrom Šašna Greda

Practicar divisiones con números más grandes ayuda a desarrollar habilidades matemáticas y mayor seguridad. https://thecalculadoraalicia.com/division/ puede complementar estas actividades permitiendo que los estudiantes comparen sus respuestas y detecten errores en los cálculos realizados.

🔎 Hrvatska kontrola zračne plovidbe obavijestila je Operativni centar civilne zaštite Ravnateljstvo civilne zaštite MUP RH da je danas, 21. kolovoza 2026. oko 16:14 sati, izgubljen signal ultralakog zrakoplova oznake D-KWZE, koji je letio iz Češke prema Zadru. Signal je izgubljen 17 milja sjeveroistočno od Zadra. Operativni centar civilne zaštite pokrenuo je akciju traganja i spašavanja. Na teren su upućeni djelatnici Službe civilne zaštite Zadar i Gospić, policijski službenici, vatrogasci te timovi HGSS stanica Zadar i Gospić.