Šveđani masovno ugrađuju mikročipove u ruke Većina tih čipova funkcionira kao pasivni RFID ili NFC oznake – nemaju bateriju ni GPS, već reagiraju samo kada ih čitač „probudi“ na nekoliko centimetara udaljenosti. U praksi se ponašaju poput beskontaktnih kartica, a postupak ugradnje traje svega nekoliko minuta i košta oko 180 dolara. Podaci pohranjeni na čipu mogu biti jednostavni identifikacijski brojevi, ali i složenije digitalne reference povezane s korisničkim računima, piše Nova.rs. U Stockholmu je taj trend posebno popularan među tehnološkim radnicima. Epicenter, poznati inovacijski centar, organizirao je čak i zabave na kojima su zaposlenici i članovi zajednice mogli ugraditi čipove, dok je tvrtka Biohax International prijavila nekoliko tisuća uspješnih ugradnji. U tom digitalnom ekosustavu čip omogućava sve – od ulaska u zgradu i pristupa pisačima do plaćanja kave u kafiću. Švedska je posebno pogodna za takav eksperiment jer ima veliko povjerenje u tehnologiju, iznimno nizak udio gotovine u svakodnevnim plaćanjima i dugogodišnju tradiciju digitalnih javnih servisa. Ljudi su navikli dijeliti osobne podatke kroz transparentne sustave, a središnja banka paralelno testira digitalnu valutu, e-kronu, kako bi zadržala monetarnu stabilnost u eri bezgotovinskog društva. https://n1info.hr/magazin/tehnologija/svedjani-masovno-ugradjuju-mikrocipove-u-ruke-kako-rade-zasto-su-popularni-i-koje-su-posljedice/