الشروط
الخصوصية
Advertisment
DMCA
Gmaps
Rewards
Refunds
APP
المطوريين
"OLUJA"
Operacija Oluja (4. – 7. kolovoza 1995.) jedna je od najvažnijih i najkontroverznijih vojnih operacija u suvremenoj hrvatskoj povijesti. Bila je ključna u završnici Domovinskog rata i omogućila Hrvatskoj da ponovno uspostavi suverenitet nad velikim dijelom teritorija koji je bio pod kontrolom srpskih pobunjenika još od 1991.
Od 4. do 7. kolovoza 1995.
Gdje?
Glavnina operacije bila je usmjerena na Krajinu, osobito područje oko Knina, koje je bio „glavni grad“ samoproglašene Republike Srpske Krajine (RSK).
Uključivala je i operacije u Lici, Banovini, Kordunu te dijelovima sjeverne Dalmacije.
Cilj operacije:
Povratiti teritorij pod kontrolom RSK, koji je bio pod okupacijom od 1991.
Uspostaviti ustavnopravni poredak RH na cijelom teritoriju.
Tijek i rezultat operacije
U operaciji je sudjelovalo oko 130.000 pripadnika HV-a i MUP-a, a protiv njih je bilo raspoređeno oko 30.000 vojnika RSK.
Knin je oslobođen već 5. kolovoza – taj dan se danas obilježava kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja.
Operacija je završena u roku od 85 sati, s odlučujućom hrvatskom pobjedom.
Nakon Oluje, Hrvatska je ponovno uspostavila kontrolu nad oko 10.400 km² ili 18,4% teritorija države.
Posljedice:
Pozitivne:
De facto okončanje rata u Hrvatskoj.
Omogućeno mirovno rješenje i za Bosnu i Hercegovinu – ubrzalo put prema Daytonskom sporazumu.
Ojačana međunarodna pozicija Hrvatske.
Negativne i kontroverze:
Masovno izbjeglištvo srpskog stanovništva – između 150.000 i 200.000 Srba je napustilo Hrvatsku (dobrovoljno ili iz straha).
Bilo je pojedinačnih zločina nad civilima, pljačke i paleži, koje su osudili hrvatski državni vrh i međunarodna zajednica.
U Haagu su zbog navodnog "zajedničkog zločinačkog pothvata" optuženi generali Ante Gotovina, Mladen Markač i Ivan Čermak, no oslobođeni su 2012. godine nakon žalbenog postupka – presuda je potvrdila legitimnost Oluje kao vojne operacije.
Današnji značaj:
Oluja je i dalje važan simbol hrvatske slobode i neovisnosti.
Danas se slavi kao državni praznik – 5. kolovoza u Kninu se tradicionalno održava središnja svečanost.
Politička pozadina i kontekst
1. Međunarodna situacija prije Oluje:
Godine 1995. međunarodna zajednica bila je sve manje tolerantna prema statusu quo u bivšoj Jugoslaviji, posebno nakon masakra u Srebrenici (srpanj 1995.).
Hrvatska je imala političku podršku SAD-a, osobito kroz vojni program obuke i savjetovanja "MPRI".
Postojao je neslužbeni pristanak međunarodne zajednice da Hrvatska vojno riješi pitanje RSK, uz uvjet ograničenog trajanja i što manje civilnih žrtava.
2. Uloga hrvatskog vodstva:
Predsjednik Franjo Tuđman i vrh HV-a planirali su operaciju kao završni čin za oslobađanje teritorija, uz diplomatski pritisak da se izbjegne dugotrajni rat.
Paralelno se pokušavalo pregovarati (npr. Plan Z-4, koji su Srbi odbacili), ali bez rezultata.
Vojna taktika i izvedba
1. Ključne snage:
HV (Hrvatska vojska) i specijalne jedinice MUP-a – oko 130.000 ljudi.
Komandanti: Ante Gotovina (Južno bojište), Ivan Čermak, Mladen Markač, Petar Stipetić, itd.
2. Glavne bojišnice:
Napad iz više pravaca: Lika, Kordun, Banovina, sjeverna Dalmacija.
Glavni cilj: okružiti i slomiti obranu oko Knina, a zatim osloboditi ostale dijelove.
3. Brzina i učinkovitost:
Operacija je trajala samo četiri dana – što je iznenadilo i protivničku stranu i međunarodne promatrače.
Koristila se taktika iznenadnog masovnog udara, koordiniranog napada iz više smjerova, čime je RSK brzo slomljena.
Uloga stranih sila i reakcije
SAD:
Iako nisu izravno sudjelovali, Amerikanci su kroz MPRI savjetovali Hrvatsku o modernizaciji oružanih snaga.
Neizravna podrška SAD-a uoči i nakon Oluje.
UN i EU:
U početku zabrinuti zbog izbjegličke krize i izvješća o zločinima.
No kasnije su prihvatili operaciju kao čin legalne reintegracije teritorija.
Srbija:
Milošević se distancirao od Knina, svjestan da bi izravan rat s Hrvatskom doveo do daljnjih sankcija i moguće intervencije NATO-a.
Posljedice za BiH i kraj rata
Oluja je slomila RSK, ali i omogućila vojnu ofenzivu u Bosni, tzv. Maestral i Južni potez, u suradnji s Armijom BiH.
To je dovelo do sloma bosanskih Srba i natjeralo ih za pregovarački stol.
Daytonski sporazum (studeni-prosinac 1995.) formalno je završio rat u BiH.
Kontroverze i zločini
Nakon vojne pobjede, došlo je do paleža sela, ubojstava civila i staraca, pljački – osobito na Kordunu i Banovini.
Hrvatska država nije naredila te zločine, ali ih nije odmah efikasno spriječila.
Gotovina i Markač su optuženi u Haagu, ali oslobođeni jer nije dokazana zapovjedna odgovornost.
Današnje obilježavanje
kolovoza je državni praznik:
➤ Dan pobjede i domovinske zahvalnosti
➤ Dan hrvatskih branitelja
Glavna proslava održava se svake godine u Kninu uz vojnu paradu, polaganje vijenaca, mise i nastupe.
Operacija Oluja (4. – 7. kolovoza 1995.) jedna je od najvažnijih i najkontroverznijih vojnih operacija u suvremenoj hrvatskoj povijesti. Bila je ključna u završnici Domovinskog rata i omogućila Hrvatskoj da ponovno uspostavi suverenitet nad velikim dijelom teritorija koji je bio pod kontrolom srpskih pobunjenika još od 1991.
Od 4. do 7. kolovoza 1995.
Gdje?
Glavnina operacije bila je usmjerena na Krajinu, osobito područje oko Knina, koje je bio „glavni grad“ samoproglašene Republike Srpske Krajine (RSK).
Uključivala je i operacije u Lici, Banovini, Kordunu te dijelovima sjeverne Dalmacije.
Cilj operacije:
Povratiti teritorij pod kontrolom RSK, koji je bio pod okupacijom od 1991.
Uspostaviti ustavnopravni poredak RH na cijelom teritoriju.
Tijek i rezultat operacije
U operaciji je sudjelovalo oko 130.000 pripadnika HV-a i MUP-a, a protiv njih je bilo raspoređeno oko 30.000 vojnika RSK.
Knin je oslobođen već 5. kolovoza – taj dan se danas obilježava kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja.
Operacija je završena u roku od 85 sati, s odlučujućom hrvatskom pobjedom.
Nakon Oluje, Hrvatska je ponovno uspostavila kontrolu nad oko 10.400 km² ili 18,4% teritorija države.
Posljedice:
Pozitivne:
De facto okončanje rata u Hrvatskoj.
Omogućeno mirovno rješenje i za Bosnu i Hercegovinu – ubrzalo put prema Daytonskom sporazumu.
Ojačana međunarodna pozicija Hrvatske.
Negativne i kontroverze:
Masovno izbjeglištvo srpskog stanovništva – između 150.000 i 200.000 Srba je napustilo Hrvatsku (dobrovoljno ili iz straha).
Bilo je pojedinačnih zločina nad civilima, pljačke i paleži, koje su osudili hrvatski državni vrh i međunarodna zajednica.
U Haagu su zbog navodnog "zajedničkog zločinačkog pothvata" optuženi generali Ante Gotovina, Mladen Markač i Ivan Čermak, no oslobođeni su 2012. godine nakon žalbenog postupka – presuda je potvrdila legitimnost Oluje kao vojne operacije.
Današnji značaj:
Oluja je i dalje važan simbol hrvatske slobode i neovisnosti.
Danas se slavi kao državni praznik – 5. kolovoza u Kninu se tradicionalno održava središnja svečanost.
Politička pozadina i kontekst
1. Međunarodna situacija prije Oluje:
Godine 1995. međunarodna zajednica bila je sve manje tolerantna prema statusu quo u bivšoj Jugoslaviji, posebno nakon masakra u Srebrenici (srpanj 1995.).
Hrvatska je imala političku podršku SAD-a, osobito kroz vojni program obuke i savjetovanja "MPRI".
Postojao je neslužbeni pristanak međunarodne zajednice da Hrvatska vojno riješi pitanje RSK, uz uvjet ograničenog trajanja i što manje civilnih žrtava.
2. Uloga hrvatskog vodstva:
Predsjednik Franjo Tuđman i vrh HV-a planirali su operaciju kao završni čin za oslobađanje teritorija, uz diplomatski pritisak da se izbjegne dugotrajni rat.
Paralelno se pokušavalo pregovarati (npr. Plan Z-4, koji su Srbi odbacili), ali bez rezultata.
Vojna taktika i izvedba
1. Ključne snage:
HV (Hrvatska vojska) i specijalne jedinice MUP-a – oko 130.000 ljudi.
Komandanti: Ante Gotovina (Južno bojište), Ivan Čermak, Mladen Markač, Petar Stipetić, itd.
2. Glavne bojišnice:
Napad iz više pravaca: Lika, Kordun, Banovina, sjeverna Dalmacija.
Glavni cilj: okružiti i slomiti obranu oko Knina, a zatim osloboditi ostale dijelove.
3. Brzina i učinkovitost:
Operacija je trajala samo četiri dana – što je iznenadilo i protivničku stranu i međunarodne promatrače.
Koristila se taktika iznenadnog masovnog udara, koordiniranog napada iz više smjerova, čime je RSK brzo slomljena.
Uloga stranih sila i reakcije
SAD:
Iako nisu izravno sudjelovali, Amerikanci su kroz MPRI savjetovali Hrvatsku o modernizaciji oružanih snaga.
Neizravna podrška SAD-a uoči i nakon Oluje.
UN i EU:
U početku zabrinuti zbog izbjegličke krize i izvješća o zločinima.
No kasnije su prihvatili operaciju kao čin legalne reintegracije teritorija.
Srbija:
Milošević se distancirao od Knina, svjestan da bi izravan rat s Hrvatskom doveo do daljnjih sankcija i moguće intervencije NATO-a.
Posljedice za BiH i kraj rata
Oluja je slomila RSK, ali i omogućila vojnu ofenzivu u Bosni, tzv. Maestral i Južni potez, u suradnji s Armijom BiH.
To je dovelo do sloma bosanskih Srba i natjeralo ih za pregovarački stol.
Daytonski sporazum (studeni-prosinac 1995.) formalno je završio rat u BiH.
Kontroverze i zločini
Nakon vojne pobjede, došlo je do paleža sela, ubojstava civila i staraca, pljački – osobito na Kordunu i Banovini.
Hrvatska država nije naredila te zločine, ali ih nije odmah efikasno spriječila.
Gotovina i Markač su optuženi u Haagu, ali oslobođeni jer nije dokazana zapovjedna odgovornost.
Današnje obilježavanje
kolovoza je državni praznik:
➤ Dan pobjede i domovinske zahvalnosti
➤ Dan hrvatskih branitelja
Glavna proslava održava se svake godine u Kninu uz vojnu paradu, polaganje vijenaca, mise i nastupe.
"OLUJA"
Operacija Oluja (4. – 7. kolovoza 1995.) jedna je od najvažnijih i najkontroverznijih vojnih operacija u suvremenoj hrvatskoj povijesti. Bila je ključna u završnici Domovinskog rata i omogućila Hrvatskoj da ponovno uspostavi suverenitet nad velikim dijelom teritorija koji je bio pod kontrolom srpskih pobunjenika još od 1991.
Od 4. do 7. kolovoza 1995.
📍 Gdje?
Glavnina operacije bila je usmjerena na Krajinu, osobito područje oko Knina, koje je bio „glavni grad“ samoproglašene Republike Srpske Krajine (RSK).
Uključivala je i operacije u Lici, Banovini, Kordunu te dijelovima sjeverne Dalmacije.
🎯 Cilj operacije:
Povratiti teritorij pod kontrolom RSK, koji je bio pod okupacijom od 1991.
Uspostaviti ustavnopravni poredak RH na cijelom teritoriju.
🪖 Tijek i rezultat operacije
U operaciji je sudjelovalo oko 130.000 pripadnika HV-a i MUP-a, a protiv njih je bilo raspoređeno oko 30.000 vojnika RSK.
Knin je oslobođen već 5. kolovoza – taj dan se danas obilježava kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja.
Operacija je završena u roku od 85 sati, s odlučujućom hrvatskom pobjedom.
Nakon Oluje, Hrvatska je ponovno uspostavila kontrolu nad oko 10.400 km² ili 18,4% teritorija države.
🔄 Posljedice:
🟢 Pozitivne:
De facto okončanje rata u Hrvatskoj.
Omogućeno mirovno rješenje i za Bosnu i Hercegovinu – ubrzalo put prema Daytonskom sporazumu.
Ojačana međunarodna pozicija Hrvatske.
🔴 Negativne i kontroverze:
Masovno izbjeglištvo srpskog stanovništva – između 150.000 i 200.000 Srba je napustilo Hrvatsku (dobrovoljno ili iz straha).
Bilo je pojedinačnih zločina nad civilima, pljačke i paleži, koje su osudili hrvatski državni vrh i međunarodna zajednica.
U Haagu su zbog navodnog "zajedničkog zločinačkog pothvata" optuženi generali Ante Gotovina, Mladen Markač i Ivan Čermak, no oslobođeni su 2012. godine nakon žalbenog postupka – presuda je potvrdila legitimnost Oluje kao vojne operacije.
🇭🇷 Današnji značaj:
Oluja je i dalje važan simbol hrvatske slobode i neovisnosti.
Danas se slavi kao državni praznik – 5. kolovoza u Kninu se tradicionalno održava središnja svečanost.
⚖️ Politička pozadina i kontekst
1. Međunarodna situacija prije Oluje:
Godine 1995. međunarodna zajednica bila je sve manje tolerantna prema statusu quo u bivšoj Jugoslaviji, posebno nakon masakra u Srebrenici (srpanj 1995.).
Hrvatska je imala političku podršku SAD-a, osobito kroz vojni program obuke i savjetovanja "MPRI".
Postojao je neslužbeni pristanak međunarodne zajednice da Hrvatska vojno riješi pitanje RSK, uz uvjet ograničenog trajanja i što manje civilnih žrtava.
2. Uloga hrvatskog vodstva:
Predsjednik Franjo Tuđman i vrh HV-a planirali su operaciju kao završni čin za oslobađanje teritorija, uz diplomatski pritisak da se izbjegne dugotrajni rat.
Paralelno se pokušavalo pregovarati (npr. Plan Z-4, koji su Srbi odbacili), ali bez rezultata.
🧠 Vojna taktika i izvedba
1. Ključne snage:
HV (Hrvatska vojska) i specijalne jedinice MUP-a – oko 130.000 ljudi.
Komandanti: Ante Gotovina (Južno bojište), Ivan Čermak, Mladen Markač, Petar Stipetić, itd.
2. Glavne bojišnice:
Napad iz više pravaca: Lika, Kordun, Banovina, sjeverna Dalmacija.
Glavni cilj: okružiti i slomiti obranu oko Knina, a zatim osloboditi ostale dijelove.
3. Brzina i učinkovitost:
Operacija je trajala samo četiri dana – što je iznenadilo i protivničku stranu i međunarodne promatrače.
Koristila se taktika iznenadnog masovnog udara, koordiniranog napada iz više smjerova, čime je RSK brzo slomljena.
🧭 Uloga stranih sila i reakcije
🔹 SAD:
Iako nisu izravno sudjelovali, Amerikanci su kroz MPRI savjetovali Hrvatsku o modernizaciji oružanih snaga.
Neizravna podrška SAD-a uoči i nakon Oluje.
🔹 UN i EU:
U početku zabrinuti zbog izbjegličke krize i izvješća o zločinima.
No kasnije su prihvatili operaciju kao čin legalne reintegracije teritorija.
🔹 Srbija:
Milošević se distancirao od Knina, svjestan da bi izravan rat s Hrvatskom doveo do daljnjih sankcija i moguće intervencije NATO-a.
🔥 Posljedice za BiH i kraj rata
Oluja je slomila RSK, ali i omogućila vojnu ofenzivu u Bosni, tzv. Maestral i Južni potez, u suradnji s Armijom BiH.
To je dovelo do sloma bosanskih Srba i natjeralo ih za pregovarački stol.
Daytonski sporazum (studeni-prosinac 1995.) formalno je završio rat u BiH.
🚨 Kontroverze i zločini
Nakon vojne pobjede, došlo je do paleža sela, ubojstava civila i staraca, pljački – osobito na Kordunu i Banovini.
Hrvatska država nije naredila te zločine, ali ih nije odmah efikasno spriječila.
Gotovina i Markač su optuženi u Haagu, ali oslobođeni jer nije dokazana zapovjedna odgovornost.
📆 Današnje obilježavanje
kolovoza je državni praznik:
➤ Dan pobjede i domovinske zahvalnosti
➤ Dan hrvatskih branitelja
Glavna proslava održava se svake godine u Kninu uz vojnu paradu, polaganje vijenaca, mise i nastupe.
Croatian
English
French
Spanish
Portuguese
Deutsch
Turkish
Dutch
Italiano
Russian
Romaian
Portuguese (Brazil)
Greek
Chech
Afganistan
